Jump to content
FAS Goran
Skorpion

Kraj DOWNSIZING-a (smanjivanja kubikaža)

Recommended Posts

Velika promena - smanjivali motore, sada ih povećavaju 

Brojne automobilske kompanije počeće ponovo da povećavaju radne zapremine motora, nakon što je utvrđeno da sve manji pogonski agregati neće moći da prođu nove, stroge testove emisije izduvnih gasova koji će se sprovoditi u realnim uslovima. 

Kako izveštava Rojters, kompanije kao što su Volkswagen, General Motors i Renault obrnuće takozvani "daunsajzing" proces koji je poslednjih godina naročito uzeo maha i doveo do toga da su motori ispod jednog litra zapremine uobičajena pojava u manjim automobilima. 

Navodi se da je uočeno da mali benzinski motori izbacuju "znatnu količinu finih čestica i ugljen-monoksida", a da toplota koju generišu kompaktni turbo dizel agregati rezultuje povećanim očitavanjem azotnih oksida, čak 15 puta iznad dozvoljenih granica. 

Tako se, na primer, očekuje da će zbog problema sa previskoim emisijama štetnih gasova Volkswagen ukinuti trocilindarski 1.4 litarski dizel, i zameniti ga 1.6 litarskom jedinicom sa 4 cilindra. Renault bi takođe trebalo da u budućnosti poveća zapreminu svog 1.6 dizel motora za 10-ak pocenata, dok će sledeća generacija pogonskih agregata General Motorsa, koja će se pojaviti 2019. godine, takođe biti veća za 25-30% u odnosu na aktuelni 1.2 litarski dizelaš. 

Da su nove tendencije u proizvodnji motora izvesne, potvrđuje i izjava koju je nedavno dao direktor Renault-Nissana zadužen za pogonske sisteme, Alen Raposo. 

"Tehnologija koju smo do sada koristili za smanjenje kapaciteta motora više nam ne omogućava da ispunjavamo postavljene emisione standarde. Dostigli smo granicu u 'daunasjzingu'", rekao je Raposo na upravo okončanom sajmu automobila u Parizu. 

Analitičari procenjuju da će zbog striktnih testova koji će se obavljati u realnim uslovima vožnje, a ne kao do sada u kontrolisanom laboratorijskom okruženju, u budućnosti nestati benzinci ispod 1.2 litra zapremine, kao i dizelaši ispod 1.5 litara.

http://www.reuters.com/article/us-autoshow-paris-engines-exclusive-idUSKBN12E11K

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

O, Bogu hvala, uvek sam se samo pitao kada ce doci kraj ovom Downsize trendu.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Mali motori veći zagađivači i potrošači

 

1476866050_19.jpg
 
Mnoge kompanije nastavljaju sa smanjivanjem zapremine motora, ali po najnovijim istraživanjima, mali agregati emituju više ugljen-dioksida i azotnih oksida. Ovo je praktično još jedan dokaz da „inovacije“, posebno što se standarda o izduvnim gasovima tiče, više proizvod politike i „ekonomije“ nego realnog stanja stvari. Kompanije poput Renaulta, Volkswagena i nekih drugih, počinju sa povećavanjem motora da bi redukovali negativan uticaj na životnu sredinu. Nedavni test Renault Clia naše redakcije, pokazao je da automobil potrebno voziti sa popriličnim angažovanjem papučice gasa da bi se ostvarile odgovarajuće performanse za učešće u saobraćaju, što naravno donosi i povećanu potrošnju i emisiju CO2. Slična stvar je i sa Fiatovim i Opelovim „deminutiv“ motorima, kao i ostalim koji su pokušali da redukuju potrošnju i emisiju redukovanjem zapremine motora.
 
Apel za povećanje zapremine motora je došao nakon VW-ovog dizel skandala, zbog nerealnih testnih procedura. Dotični testovi, sprovedeni pod diktiranim uslovima i fiksnim temperaturama, nisu bili kadri da pokažu realno stanje stvari, odnosno da benzinski i dizel motori male zapremine u realnim uslovima troše više i emituju više neželjenih gasova nego motori veće zapremine. Neke kompanije, poput Renault-Nissana sprovode testove uz planove za povećanje zapremine „deminutiv“ motora. Sve bi moglo da rezultira time da ne bude dizelaša ispod 1,5 litara zapremine, kao i benzinaca ispod 1,2 litre. Volkswagen je već pripremio 1,6-litarsku jedinicu kao zamenu za 1,4-litarski trocilindraš, dok Renault prati temu sa povećanjem 1,6-litarskog R9M dizela za 10 odsto. „Postalo je jasno da mali motori ne donose prednost“, rekao je Tomas Veber, čelnik Mercedesovog odeljenja za istraživanje i razvoj. „Iz tog razloga nismo uskočili u trend trocilindraša.“ Uz povećanje zapremine najmanjih motora, kompanije će se verovatno okrenuti elektromotorima i hibridnim opcijama, kao što mnogi i rade.
 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Videćemo šta će biti...

U dobu smo kada malo-malo najave da će u potpunosti da odbace dizele u narednih 10 godina, da će svi preći ''na struju''...tako da mu ovo sada ide kontra toga ako već misle da ozbiljne novce ulože u nove (veće) motore, onda će morati da ih i prave duže od toga da povrate investiciju... :thumbup: 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Jasno je da benzinski i dizel motori nemaju šta da traže u trci za titulu ekološki najčistijeg motora za automobile. Sa ove distance downsizing više deluje kao marketinški potez i proizvođači su toga bili svesni. Odustajanje od toga je svakako logičan potez.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Stavljao sam ja i videa gdje čovjek zadužen za razvoj 2.2 dizela za novi Cherokee priča kako je sa 2.2 dizelom daleko lakše proći po Euro6 eko normi nego sa 2.0, a da se pri tome ne koristi AdBlue tj. SCR sustav. 
Ključ je da motor što više bude podopterećen. Samim tim i ako ih jednako brzo voziš će taj veći motor manje trošiti jer se manje vrti.

No cijela priča je krenula iz AutoNewsa. Onaj isti medij koji je senzacionalistčki objavio da Giulia ne prolazi crash test.
I ovdje su težili senzacionalizmu, a ne donose ništa novo.
Ključ je da od 2019. dolaze RDE mjerenja i za potrošnju goriva. odjednom će svima CO2 brojke (značajno) narasti. Manji motori će biti tu "zakinutiji". Samim tim neće vjerojatno imati smisla gurati 1.0 sa 125 KS kada 1.4 turbo može imati istu snagu uz manju potrošnju jer azvija veći okretni moment tj. veću snagu pri nižim okretajima.
Onda se dalje nastavlja priča na čestice i NOx. Tu su prije svega na udaru GDI motori. I benzinci će dobiti filter čestica (neki već iduće 2017.). Za NOx naravno neće imati SCR ali će se radi GDI sustava morai prilagoditi, morati će biti manje "agresivan". Nekako sumnjam da 1750 TBi može proći te nove norme, za novi 2000 TBi ne sumnjam.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Šef Volkswagena: Gotovo je sa ''daunsajzingom''

 

vw%20up%201111111111.jpg

 

Kako prenosi B92, direktor nemačkog proizvođača, Herbert Diess, izjavio je da se trend smanjenja radne zapremine automobilskih motora bliži svom kraju. Godina unazad proizvođači automobila nude sve manje i manje motore, iz kojih inženjeri pokušavaju da izvuku što više snage. Međutim, u oktobru 2016. Rojters je objavio da VW, General Motors i Renaut nameravaju da preokrenu ovaj trend i počnu da povećavaju radnu zapreminu pogonskih jedinica u svojim modela. U najnovijem intervjuu za britanski Telegraf, Herbert Diess je rekao da Volkswagen neće proizvoditi motore manje od 1.0 litarskog benzinca sa 3 cilindra. Takođe, prema njegovim rečima, VW dizelaši u budućnosti neće biti manji od 1.6 litara.

''Trend daunsajzinga motora je završen, jer se sa daljim smanjenjem radne zapremine javlja tendencija rasta štetnih emisija'', objašnjava on. Diess kaže i da ''mali dizelaši jednostavno više nisu ekonomični''. ''Skoro 30% prodaje modela Polo čine vozila sa dizel motorima. Ali, s obzirom da će dizelaši u budućnosti poskupeti jer će morati da zadovolje storže emisione standarde i testove, ova vrsta automobila neće više biti toliko tražena'', zaključuje Diess.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Porsche neće ići ispod dvolitarskog motora

 

porsche boxster gts

 

Porsche neće koristiti manji motor od dvolitarskog iako tvrdi da bi imala adekvatan odgovor i s motorima značajno manje radne zapremine, ali u takvu priču ipak neće ići. Michael Steiner, član Porscheovog odeljenja za istraživanje i razvoj, na sajmu automobila u Los Anđelesu je izjavio da će dvolitarski četvorocilindarski turbo benzinski motor koji Porsche nudi u kombinaciji s modelima 718 Boxster i Cayman ostati motor s najmanjom radnom zapreminom, jer u Štutgartu nemaju nameru da prave i nude manji motor za svoje produkcijske automobile.

 

porsche cayman gts

 

Uz činjenicu da nije mali broj ljubitelja legendarnog nemačkog brenda koji su kritikovali uvođenje četvorocilindarskih motora u Porscheove automobile, Steiner je rekao da dodatno smanjenje radne zapremine ne bi bila dobra ideja, jer bi za adekvatan odziv takav motor morao da bude potpomognut ''strujom'', što bi povećalo kompleksnost i masu celog ''paketa''. Sa druge strane, Porsche je zabeležio značajnu potražnju za hibridnom verzijom aktuelne Panamere koja čini dve trećine od ukupnog broja do sada prodatih Panamera u Evropi, a uveliko se priprema i hibridna verzija naredne generacije modela 911. Za potpunu elektrifikaciju 911-ice moramop da sačekamo još desetak godina, jer u Porscheu tvrde da su sadašnje baterije još uvek previše teške.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Automobili sa četvorocilindarskim motorima koji su brži od V8

 

187525-chevrolet camaro.jpg

 

Otkako je ušao u serijsku proizvodnju, V8 motor je sinonim za performanse i snagu. Međutim, iako je i dalje kralj u pogledu snage i obrtnog momenta, V8 nije jedina snažna verzija motora. Poslednjih godina tržištem dominiraju četvorocilindarski agregati koji su jači i ekonomičniji takođe, sa turbopunjačem ili superpunjačem raspolažu sumanutom snagom koja nadmašuje V8 mašine.

 

Jedan od najsnažniji četvorocilindarskih motora na tržištu je Fordov 2.3-litarski EcoBoost iz Focusa RS koji raspolaže sa 345 KS, a sa njim RS ubrzava 0-100 km/h za 4.7 sekundi uz maksimalnu brzinu od 265 km/h. Tu je i Chevrolet Camaro opremljen 2.0-litarski truboagregatom sa 275 KS i ubrzanjem od 5.1 sekundi, dok je maksimalna brzina 250 km/h. Sledi Audi TT sa TFSI tehnologijom koja iz 2.0-litarskog pakovanja isporučuje 220 KS na sva četiri točka, a agregat može da se ''pojača'' na 300 KS. Ubrzava za 5.7 sekundi uz maksimalnih 210 kmh. Pre 35 godina Porsche je predstavio 944 sa 2.5-litarskim motorom od 170 KS. U današnje vreme to nije posebno impresivna brojka, ali je bio izuzetno moćan za standarde 80-ih godina. Vremenom je evoluirao u 3.0-litarski agrega od 211 KS u S2 formi, ali je najinteresantniji 944 Turbo S sa 250 KS, ubrzanjem od 5.5 sekundi i maksimalnom brzinom 260 km/h.

Kada se pomenu BMW i performanse prva asocijacija je naravno M, a jedna od ikona bavarskog brenda je čuveni M3 E30 koji je pravljen 1985-1992. Dizajniran specijalno za Evropski šampionat turing automobila, a u srcu se nalazio S14 četvorocilinraš sa 2,. litara i 215 KS. Lista sjajnih mašina sa četvorocilindarskim motorima je dugačka, a na njoj su i Subaru BRZ, Alfa Romeo 4C, Ford Mustang EcoBoost, BMW Z4, Volkswagen Golf R, Mercedes CLA i GLA 45 AMG, Honda Civic Type R, Subaru Impreza WRX, Alfa Romeo Giulia, Jaguar F-Type, BMW 330i, Fiat 500 Abarth, Porsche 718 S, Ford Focus ST, Mitsubishi Evo X, Fiat 124 Abarth Spider, Audi S3 Sedan, Mini John Cooper Works, Honda S2000, Dodge Neon SRT-4, BMW 230i, Dodge GLHS, Volvo V60 Polestar, Ford Mustang SVO...

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Cadillac izbacio iz ponude najmanji motor

 

cadillac ct6 80111.jpg

 

Za razliku od našeg podneblja, ali i generalno Evrope gde se forsiraju malolitražni agregati, što zbog ekoloških normi, što zbog cene održavanja što zbog potrošnje, u SAD mali motori izumiru. A kada kažemo ''mali'', mislimo bukvalno na motore koji kod nas važe za veće, bar za prosečnog vozača. Naime, General Motorsov premium brend Cadillac izbacio je iz ponude prilikom kupovine limuzine CT6 2.0-litarski turbo-benzinac. Iznenađenje je tim veće što je nova generacija ovog motora u LSY verziji predstavljena bukvalno za ovogodišnju osveženu seriju CT6 modela koji je debitovao na proleće 2016. Ovaj četvorolitarski agregat je razvijao 237 KS i 350 Nm i prodavan je isključivo u varijanti sa zadnjim pogonom. To znači i da sedan CT6 više neće biti dostupan sa pogonom na zadnjoj osovini, već će pogon na sva četiri točka biti standardna varijanta.

 

Nakon izbacivanja ovog motora, Cadillac u ponudi CT6 sada nudi 3.6-litarski V6 sa 335 KS i 385 Nm, tvin-turbo V6 sa 404 KS i 542 Nm, te najsnažniji tvin-turbo 4.2 Blackwing V8 sa 500 KS i 778 Nm. Cadillac je nudio svoj sedan i u još moćnijoj varijanti ovog motora sa 550 KS pod oznakom CT6-V, ali su rasprodate sve jedinice koje su planirane za proizvodnju. GM-ov brend nije saopštio zašto je iz ponude povukao 2.0-litarski motor, ali ako se nagađa nema sumnje da je slaba potražnja jedan od uzroka, s obzirom na prethodno navedenu popularnost najsnažnijeg motora jasno je da limuzinu CT6 najčešće traže sa V6 agregatom. Početna cena CT6 sa 2.0-litarskim turbo-benzincem je po lansiranju ovog modela bila 53.495 dolara, sa 3.6 V6 AWD je bila 55.495$, a tvin-turbo 3.6 AWD 64.395$.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Snaga sve veća, a kubikaža sve manja - dokle?

 

kubikaza snaga.jpg

 

Danas kubikaža motora u automobilu ne znači gotovo ništa, bar kada su iole novija kola u pitanju. Na osnovu nje teško je pretpostaviti koliko konja motor ima, a da ne govorimo o proceni koliko je neki auto brz, luksuzan ili bilo šta drugo. Nećemo se fokusirati na omrznuti ''porez na luksuz'' - o tome smo već mnogo puta pisali poslednjih godina. Prosto se bavimo pitanjem koliki faktor radna zapremina motora danas predstavlja u savremenom automobilu.

 

Nekada davno, na samim počecima auto-industrije, snaga koju je mogao da razvije motor određene zapremine bila je izuzetno mala u odnosu na rezultate koji se danas postižu. Da bi izvukli dovoljno snage za pokretanje određenog vozila, proizvođači su pravili velike motore. To je naročito bilo prisutno kod luksuznih i sportskih mašina, pošto njihovi kupci nisu mnogo marili za cenu, troškove održavanja ili potrošnju goriva. Efikasnost ''izvlačenja'' korisne energije iz goriva tada je bila veoma niska.  Vremenom, tehnologija je napredovala, pa su proizvođači bili u mogućnosti da iz sve manjih kubikaža „izvlače“ sve više snage, što je značilo da su motori postajali manji i lakši.

 

Ekologija - neprijatelj performansi
Međutim, dosetiše se ''zlikovci'' negde sedamdesetih godina, te počeše da uvode nekakve standarde po pitanju ekologije. Tako je, između ostalog, počela i ugradnja katalizatora ali i raznih drugih sistema i uređaja čiji je cilj bio da se smanji štetnost izduvnih gasova. Na žalost vozača, ono što je bilo dobro za ekologiju, često je negativno uticalo na snagu i potrošnju. Da ne govorimo o kvarovima zbog kojih je skidanje katalizatora, DPF-a, lambda sonde i zatvaranje EGR ventila postalo uobičajeno u kod nas. U praksi - proizvođači automobila vode mrtvu trku sa novim ekološkim standardima koristeći različite tehnike i tehnologije, služeći se ponekad i prečicama, da ne upotrebimo neku težu reč (npr. varanje na merenjima). Zato razvoj motora, bez obzira da li je reč o dizelašima ili benzincima, ne možemo da posmatramo odvojeno od ekologije. Kao ni odvojeno od potrošnje goriva. 

 

''Daunsajzing''
Poslednjih decenija u velikom zamahu je tzv. ''daunsajzing'', odnosno smanjenje kubikaže uz zadržavanje snage na nivou motora većih kubikaža. To se prvenstveno postiže turbo punjačem. Ideja vodilja je - mali motor koji uz pomoć turbo punjača i raznih drugih tehnologija troši malo goriva i izbacuje malo štetnih gasova/čestica, ali zato može da razvije veliku snagu i obrtni moment. Nažalost - pokazalo se da turbo benzinci briljiraju na testiranju u laboratoriji u idealnim uslovima, prvenstveno zahvaljujući tome što pri niskim obrtajima imaju obilje obrtnog momenta, ali da se u realnim uslovima na putu situacija često dramatično menja. Potrošnja neretko bude drastično veća od obećane. Tu je i izbacivanje znatno većih količina štetnih materija (ne samo CO2).

 

Uzmimo dizelaše kao primer ove problematike.

Više istraživanja je pokazalo da dizel motori izbacuju od nekoliko puta do nekoliko desetina puta više štetnih gasova u realnim uslovima u odnosu na laboratorijske uslove, čiji se rezultati uzimaju kao zvanični. U ranijem tekstu piše sledeće: ''U proseku, stvarna emisija NOx zabeležena kod testiranih vozila bila je oko sedam puta viša od ograničenja postavljenog Euro 6 standardom. Kada bismo ovo primenili na čitavu flotu novih vozila, došli bismo do toga da prosečan nov dizel automobil emituje 560 mg/km NOx, dok je ograničenje 80 mg/km. Jedna studija je pokrila nova vozila proizvedena tokom 13 godina, privatna i službena, iz Nemačke, Velike Britanije, Holandije i Švajcarske. Praćena je potrošnja goriva i emisija CO2 na uzorku više od pola miliona vozila. Otkriveno je da je prosečna razlika između laboratorijskih rezultata i rezultata u realnim uslovima po pitanju CO2 emisije povećana sa 8% u 2001. na 38% u 2013. godini.'' Proizvođači se prilagođavaju laboratoriji umesto realnim uslovima. Možemo li da ih krivimo? Oni rade ono što moraju da bi opstali na tržištu. Alternativa je da propadnu.

 

Ekologiju na stranu...
Pogledajmo neke primere starih modela.

- 2.0 litra sa 28.5 KS - Ford Model A za evropsko tržište iz 30-ih godina
- 2.6 litara sa 70 KS - Lancia Lambda iz 1930. godine
- 2.1 litar sa 53 KS - GAZ Pobeda iz 1952. godine
- 1.3 litara sa 60 KS - VW Passat iz 1973. godine
- 1.5 litara sa 75 KS - VW Passat iz 1973. godine
- 1.6 litara sa 85 KS - VW Passat iz 1973. godine
- 2.0 litra sa 116 KS - VW Passat iz 1981. godine

 

Svi gore navedeni su benzinci. Stari atmosferski dizelaši su tek posebna priča. A danas zahvaljujući turbo punjačima i raznim sistemima ubrizgavanja i kontrole rada motora imamo vrlo zanimljive  primere. Aktuelna Škoda Fabia - svi motori imaju hiljadu kubika, ali snaga ide od 60 do 110 KS.

- 1.0 MPI - 60 KS (atmosferski)
- 1.0 MPI - 75 KS (atmosferski)
- 1.0 TSI - 95 KS (turbo)
- 1.0 TSI - 110 KS  (turbo)
- 1.0 TSI - 110 KS (turbo)

 

Ford Fiesta i Focus mogu da se uzmu sa 1.0-litarskim motorom od 125 KS, koji je dostupan i u verziji sa 100 KS. Vrlo je zanimljiva i Honda Civic sa 1.0-litarskim turbo benzincem od 130 KS. Tu je i Renault koji nudi Clio sa samo 900 kubika i 90 konja.

1.2-litarski motori takođe mogu da prevare svojom malom kubikažom. Npr. Renault Megane 1.2 Tce sa svojih 130 KS do 100 km/h ubrzava za 9.6 sekundi i razvija 200 km/h. VW ima 1.4-litarski benzinac koji koristi i turbo punjač i kompresor, a u zavisnosti od modela i verzije razvija od 140 KS do 185 KS. Ima čak osam verzija, a ugrađivao se u modele Golf, Touran, Passat, Eos, Polo, Seat Ibiza, Audi A1. Na osnovu navedenog, jasno je da čak i ''smešnih'' hiljadu kubika može da bude sasvim dovoljno za ozbiljne automobile kakvi su Focus i Civic. Krenemo li na veće kubikaže, ulazimo u potpuno novi svet. Na primer, 2.000 kubika u automobilima VW koncerna (Audi, VW, Seat, Škoda). Neke verzije smo sigurno preskočili, pošto ih ima zaista mnogo u zavisnosti od generacije, marke, modela, godine, specijalne npr. jubilarne verzije, a neke imaju istu snagu ali različit obrtni moment. Naglašavamo da ovde govorimo samo o turbo benzinskim motorima od 2.0 litra:

- 170 KS
- 180 KS
- 200 KS
- 211 KS
- 220 KS
- 230 KS
- 245 KS
- 265 KS
- 280 KS
- 290 KS
- 300 KS
- 310 KS

 

I mnogi drugi proizvođači imaju 2.0-litarske motore u veoma širokom rasponu snage. Ako ne grešimo, rekord trenutno drži Mercedes A45 S AMG 4Matic sa 422 konja iz samo 2.000 kubika. Govorimo samo o serijskim automobilima. Tjunirani su potpuno drugi svet. Nije problem izvući veliku snagu - problem je zadržati prihvatljivu potrošnju goriva i emisiju štetnih gasova. Ovo je stara i dobro poznata priča. I pre više od pola veka su inženjeri umeli da iz relativno malog motora izvuku mnogo konja. Ali - nisu mogli istovremeno da postignu potrošnju prihvaljivu prosečnom vozaču, trajnost motora, a o štetnim izduvnim gasovima da ne govorimo. Danas mogu da naprave odličan kompromis zahvaljujući modernoj tehnologiji.

 

Zaključak
Jasno je da samo na osnovu radne zapremine motora danas teško možemo da zaključimo nešto o njegovim karakteristikama. Ko bi pre 20-ak godina očekivao da će trocilindarski motor od 999 kubika da se ugrađuje u veliku i tešku limuzinu kakva je Ford Mondeo. Dakle, danas - kubikaža je samo reč i ništa više...

 

preuzeto sa - polovniautomobili.com

Share this post


Link to post
Share on other sites

automarkethr.jpg Automarket.hr: Najpoznatiji trocilindraši

 

Bilo nekad da se bučni i slabi...ali današnji nemaju više tako loš zvuk, sa turbinom nisu slabi, a na svim obrtajima (osim na leru) rade sa manje vibracija od motora sa 4 i naročito 6 cilindara - tj. bolji im je balans. Pogledajte i ostale karakteristike:

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Redni turbo šestak zamenjuje Hemi V8 u Dodge Challengeru?

 

204679-Dodge-Challenger 1.jpg

 

Oktobra 2021. pojavile su se glasine da bi Stellantis mogao da radi na novom rednom šestocilindrašu, radne zapremine 2.9 litara, prilagođenom za globalno tržište. Sada je pristigao novi izveštaj, u kojem se tvrdi da bi pojačana verzija dotičnog motora mogla da se nađe ispod haube nove generacije Dodge Challengera, vozila ''misteriozne'' budućnosti, baš kao što je ''misteriozna'' i nova mašina.

 

Za sada, sve se svodi na glasine, tako da i ovu vest treba uzeti sa rezervom. Po anonimnim izvorima, Stellantis će lansirati novi GME T6 motor, redni šestocilindraš, koji će poslužiti kao zamena za 5.7 Hemi V8 u sledećoj iteraciji Challengera. Zapravo, u izveštaju se kaže da će Challenger biti prvi automobil koji će dobiti novi motor. Ako se zaista radi o zameni za Hemi, to znači da će isporučivati između 350 i 400 konja. Primera radi, aktuelni 5.7 V8 raspolaže sa 375 konja u Challengeru R/T.

 

Budući da šestocilindarska jedinica ima zapreminu od 3.0 litra, sigurno je da će biti ''pojačana'' turbopunjačem, što neminovno dovodi do poređenja sa BMW-ovim rednim šestakom koji isporučuje do 510 konja. Ako je ovo budući Challengerov motor, ne bi bilo neobično da budemo svedoci varijacija od ''civilizovanog'' do ''divljeg''. Mnogi će možda pomisliti da je ''bogohuljenje'' staviti redni šestocilindarski motor u Challenger, ali Chrysler je svojevremeno konstruisao Hemi I6, koji je postigao veliki uspeh u Valiant Chargeru za australijsko tržište. Najsnažnije verzije tog ''muscle car'' klasika su danas prilično cenjene i vredne. Ipak, Dodge se nije oglasio s bilo kakvim zvaničnim informacijama, tako da je još uvek sve u domenu spekulacija.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

E ovo se zove ''downsizing'': 0.3 motor sa jednim cilindrem i 90 konja

 

1.0 motor.jpg

 

Za razliku od današnjih minijaturnih motora, ovome cilj nisu bili niska potrošnja i emisija gasova, nego samo performanse. Doba velikih atmosferskih motora V12 je definitivno iza nas, a pritisnuti strogim ekološkim standardima uskoro bi mogli i izumreti. U kompaniji Cosworth misle drugačije. Jedan od najcenjenijih proizvođača motora razvio je 6.5 V12 za Aston Martin Valkyrie, ali i 3.9 V12 koji pokreće supersportski T.50 Gordona Mareja, autora legendarnog McLarena F1.

 

Svi ti motori koji se i te kako rado vrte imaju istu osnovu, 3-cilindarski 1.6 agregat, ali mnogi su zaboravili da je Cosworth pred kraj prošlog veka imao još manji motor. Taj minijaturni dragulj nastao je kao testna varijanta za V12 koji je razvijan za Formulu 1. Ima samo jedan cilindar i radnu zapreminu od svega 0.3 litra. Ali za razliku od današnjih minijatura, ovome cilj nisu bili niska potrošnja i emisija gasova, nego samo performanse.

 

Drivetribe je posetio Cosworth, gde je saznao kako je ovaj maleni motor nastao te 1998. godine, a bio je osnova za razvoj TJ generacije motora koja je pokretala bolid Jaguar Racinga 2003, Minardije dve sezone kasnije, te konačno Red Bull u 2005. Testni motor je bio toliko mali isključivo zbog cene i brzine razvoja. Ovo je bio najbrži način da se testiraju komponente novog motora. A o čemu se tu radilo najbolje govori činjenica da je ovaj jednocilindarski motor proizvodio 90 KS. Pritom se mogao zavrteti do neverovatnih 20.000 obrtaja. A sve to dogodilo se pre više od 20 godina. Poređenja radi, 3-cilindarski 1.5 motor u Ford Fiesti ST, kao jednom od ''hot-hatch'' modela današnjice ima 200 KS. Jači je GR Yaris iz Toyote, a njegov 1.6 Turbo (takođe sa 3 cilindra) u stanju je da proizvede 261 KS.

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

@nesa 169

 

Ti mali benzinci će ostati mali ili postajati još manji, a nedostatak snage će nadomestiti električni motor. :D Tako jedno narednih 10-15 godina (zavisno od proizvođača/modela/tržišta), s'tim da je nekima taj period počeo još pre više godina.

A, onda će ostati samo električni motor (ili više njih). 

Share this post


Link to post
Share on other sites
6 hours ago, neshaoct said:

Ti mali benzinci će ostati mali ili postajati još manji, a nedostatak snage će nadomestiti električni motor.

Baš sam danas gledao Reno Austral na Vrelim gumama. 
Sve lepo, odmereno, hvali lik auto, unutra stvarno korektan, a i spolja... I onda 1.2 benyin + 48V elektromotor... 130ks...
Biće pokretanje kao tramvaj, maks obrtni kod eletromotora dostupan odmah i onda dobiješ veštaćki osećaj obrtnog momenta kao dizel

Share this post


Link to post
Share on other sites

Trenutno se razvija tu kod nas u Pančevu (ZF) elektromotor za Stellantis grupaciju (kažu da će ići u Jeep i možda Maserati), sa 160 kW tj. 215 konja. Namenjen za plug-in hibrid, pa možemo misliti koliko će još na to dodati benzinac kad el. motor sam bude imao 215 konja... i to ako stave samo jedan takav. :D

Share this post


Link to post
Share on other sites
11 minutes ago, andreja.micovic said:

Baš sam danas gledao Reno Austral na Vrelim gumama. 
Sve lepo, odmereno, hvali lik auto, unutra stvarno korektan, a i spolja... I onda 1.2 benyin + 48V elektromotor... 130ks...
Biće pokretanje kao tramvaj, maks obrtni kod eletromotora dostupan odmah i onda dobiješ veštaćki osećaj obrtnog momenta kao dizel

Tako Tojote rade odavno, samo što i Prius i Korola hibrid imaju normalne motore. 

Share this post


Link to post
Share on other sites
59 minutes ago, andreja.micovic said:

Baš sam danas gledao Reno Austral na Vrelim gumama. 
Sve lepo, odmereno, hvali lik auto, unutra stvarno korektan, a i spolja... I onda 1.2 benyin + 48V elektromotor... 130ks...
Biće pokretanje kao tramvaj, maks obrtni kod eletromotora dostupan odmah i onda dobiješ veštaćki osećaj obrtnog momenta kao dizel

 

Ima i Austral 1,2 sa 200 ks. Ali je to klasičan hibrid. SUS kao deo tog hibridnog sklopa, naravno, ima 3 cilindra :) 

Opet, nisu 3 cilindra za mene bauk. Ide to lepo. Čuje se lepo. A ima i besnih varijanti. Kao npr. GR Corolla. 3 cilindra i 300 ks :) 

Share this post


Link to post
Share on other sites
4 minutes ago, moron said:

Opet, nisu 3 cilindra za mene bauk. Ide to lepo. Čuje se lepo. A ima i besnih varijanti. Kao npr. GR Corolla. 3 cilindra i 300 ks :) 

Ima i baš baš besnih :D 2.0 twin-turbo sa 3 cilindra i 600 konja - Koenigsegg motor u njihovom modelu Gemera.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


 

 



Info

FLCS Forum koristi tzv. kolačiće (cookies), kako bi korisnicima osigurao funkcionalnost i jednostavnost korišćenja. Daljim pregledom ovog Foruma dajete svoj pristanak za korišćenje "kolačića".

×
×
  • Create New...