Jump to content
Woodoo

Fiat 600 & Zastava 750

Recommended Posts

Iako bi mnogi željeli frizirati prošlost, najpopularniji i najslavniji automobil svih vremena na našim cestama je - Fićo. Izvedenica od “maleni Fiat” označavala je model Zastava 750, koji se po licenci Fiata 600 proizvodio u Kragujevcu. U početku je to bila samo montaža i to su bili najkvalitetniji primjerci. No i oni koji su se proizvodili kasnije, objektivno nisu bili loši. Dapače. Kad se usporede s aktualnim novitetima, s mnoštvom elektronike, mnogi se s nostalgijom sjećaju jednostavne i pouzdane Fićine mehanike. O njegovoj kvaliteti svjedoči više od sto primjeraka koji još voze (najveća je koncentracija u Dalmaciji i na otocima), od kojih su mnogi stariji od tri desetljeća. Koliko je Fiat 600 bio zanimljiv i napredan za svoje doba pokazuje činjenica da je prva licencna proizvodnja organizirana u njemačkom Neckarsulmu gdje su se do 1970. proizvodili modeli NSU-a, od Prinza do naprednog Ro 80 s wankelovim motorom.

Jedan od najslavnijih talijanskih automobila svih vremena, koji je predstavljen 1955, još i danas je mnogima u srcima, kao Fićo (Zastava 750), koji se po licenci, od 1962. do 1986. proizvodio u Kragujevcu.

Model koji je kod nas bio poznat kao Fićo, zvao se Jagst 2. Zanimljivo je primijetiti da je koncepcija bila inspirirana slavnom Volkswagen “bubom”. Karoserija u stilu bumbara, koristila je koncepciju stražnjeg pogona, s motorom, mjenjačem i diferencijalom smještenim straga, što je uvelike odredilo njegovu budućnost na cesti. Osnovna verzija nije bila osobito stabilna, ali je imala izvrsna svojstva izvan ceste, gotovo kao terenac. Na blatu i snijegu, Fićo je mogao ići i tamo gdje su drugi automobili zapinjali
Zanimljiv je bio motor - redni četverocilindraš kompaktne i čvrste izvedbe postigao je uspjeh i slavu kakve nitko nije slutio. Osnovni model imao je snagu od 21,5 KS, koju je istiskivao iz obujma 633 ccm. To je bilo dovoljno za brzinu od 100 km/h, što je prije pola stoljeća bio respektabilan rezultat. Ipak, ubrzo su se javili zahtjevi za snažnijim motorom te je obujam povećan na 767 ccm, a najveća brzina na 110 km/h. Taj model, koji je dobio oznaku 600 D (usprkos znatno većeg obujma) bio je podloga za licencnu proizvodnju iz Kragujevca i njegova je izvedba poznata brojnim našim meštrima.

Bucmasti automobilčić, čija je jednostavna osnovna koncepcija inspirirana legendarnom ‘bubom’ najprije je motorizirala Apeninski poluotok, a potom i ‘sve narode i narodnosti’ na Balkanu.

Naknadno je iz tog motora napravljena čitava serija motora. Obujam je najprije povećan na 847, a potom na 903 ccm i ta je verzija bila najpopularnija među svim izvedenicama Fiata 600. Ugrađivao se u desetke talijanskih modela. Nakon osnovnog modela 600, stigli su Multipla, 850, 850 Special, 850 Sport, 850 Sport Coupe, 127, Panda, Uno, Cinquecento i Seicento. Osim Fiata, taj motor koristili su Autobianchi/Lancia A112, Seat Marbella i Ibiza te Zastava 750, 850 i Yugo 45. U posljednjoj verziji za Fiat Seicento, koja se proizvodila do 2003., obujam mu je, radi porezne granice od 900 ccm, smanjen na 899 ccm. To je jedan od deset najuspješnijih benzinskih motora europske automobilske industrije, a ukupno je proizvedeno čak 15,5 milijuna primjeraka svih serija.
Fiat 600 zamišljen je kao gradski automobil i tome su prilagođeni njegovi gabariti - bio je dugačak 321 ccm, a širok 138 cm. Nije bio osobito siguran u sudaru, a posebice je bio zanimljiv po vratima koja su se otvarala u kontra smjeru, prema naprijed. To je olakšavalo ulaz u unutrašnjost, ali je pogoršavalo sigurnost. Bilo je slučajeva kad su se vrata otvorila tijekom vožnje. Dorađeni model 600D dobio je pojačan motor i blago dorađenu karoseriju, koja je produžena za 7,5 cm. Istodobno je masa povećana za 14 kg.

Unutrašnjost je bila spartanski opremljena, a imala je sve bitno za prijevoz četvero putnika i njihove prtljage. Za standarde 60-ih i 70-ih sasvim dovoljno...

Najveća novost uslijedila je 1964., kad je Fiat 600 dobio normalna prednja vrata. Nije to bila zadnja dorada, jer je 1965. Fićo dobio podebljana prednja svjetla i takvog ga poznajemo do kasnih 80-ih. Za svoje doba, Fićo je imao neovisan, odnosno poluneovisan na sva četiri kotača. Prednji dio oslanjao se na poprijeko ugrađena lisnata opruga, koja ima i ulogu stabilizatora. Straga je imao oscilacijsku osovina (u njemačkoj nomenklaturi Pendelachse), koja je bila tada vrlo popularna. Osnovna verzija, posebice s lošim gumama Tigar, nije se proslavila po stabilnosti, posebice na skliskoj cesti. Najviše problema bilo je u području pozitivnog bočnog nagiba, kad su kotači bili nagnuti prema unutra. No spušteni Fićo, posebice s malo otvrdnutim ovjesom, bio je druga priča. Tada su stražnji kotači bili zakrenuti prema vani, što je osiguravalo uvjerljivu stabilnost. Tome su posebice pogodovale široke sportske gume i takvog Fiću poznajemo iz mnogih sportskih utrka. Brzo se uvidjelo da je takav Fićo izvrstan medij za sportske dorade, koje su se uskoro počele nizati kao na traci.

Mnogi su podizali poklopac motora, radi poboljšanja izgleda i hlađenja, a na trkama se to radilo radi poboljšanja aerodinamike.

To je uvidio slavni tuner Carlo Abarth i 1956. počinje priča o jednom od najzanimljivijih malih sportskih automobila - predstavljen je nabrijani Fiat 600, koji je nosio oznaku 750 Abarth. Njegova snaga od 42 KS omogućavala mu je najveću brzinu od 136 km/h, a ubrzo je pojačan na 50 KS, što mu je najveću brzinu povećalo na 150 km/h. Tek potom slijedili su uspješni modeli, koji su proslavili Fiat i Abarth - najprije je 1961. predstavljen 850 TC Abarth, koji je u startu imao 52 KS. Uslijedile su brojne dorade i pojačanja te je na koncu napravljen model 850 TCR, koji je razvijao 90 KS. Taj je model je žario i palio u svojoj klasi, osvojivši desetke nacionalnih prvenstava širom Europe. No, pravu je slavu postigao model 1000 TC, kojemu je motor povećan sa 982 ccm. U prvoj verziji iz 1961. razvijao je 68 KS, a potom je, do 1971., pojačan na čak 112 KS pri 8200/min. Bilo je to u modelu 1000 TCR, koji je uz pomoć mjenjača s pet stupnjeva jurio do brzine od 215 km/h. Bio je iznimno popularan na brdskim i uličnim utrkama. Na splitskom asfaltu početkom 70-ih proslavio ga je Đani Šverko. Iako je Carlo Abarth napravio i snažnije automobile, bio je to najslavniji model. Na vrhuncu uspjeha došlo je vrijeme za smjenu, taman kad je u pripremi bio još snažniji model sa, za to vrijeme nevjerojatnih 127 KS iz obujma od jednog litra.

Fiat 600, odnosno Fićo, bili su kao stvoreni za sportske dorade, a najslavniji bio je Abarth 1000 TC sa 112 KS, koji je postizao 215 km/h.

Jednako kao i sportski Abarth zanimljiv je bio model Multipla, s tri reda sjedala. Bio je neobičan po kombijevskom prednjem dijelu i stražnjem, koji je zadržao izvoran Fićin izgled. Prva verzija napravljena je već 1956. i postigla je velik uspjeh. Sredinom 70-ih taj je model dobio pravu, kombijevsku izvedenicu (oblika kvadra), koja je bila popularna i na našim cestama. Zanimljivo, nije se proizvodila u Kragujevcu, nego u Somboru, a posljednji primjerak napravljen je 1989. godine. Fiat 600 se u Torinu je proizvodnja zaključena 1969. i tada su počele pripreme za proizvodnju modela s prednjim pogonom - 128, koji je kod nas bio poznatiji kao licencna Zastava 101, i izravni nasljednik 127, iz kojeg je kasnije izveden Yugo 45. U Torinu je proizvedeno ukupno 2,7 milijuna primjeraka, a proizvodnja je nastavljena u Španjolskoj i Kragujevcu. Seat 600, koji je poznat i po izvedbi s četvorim vratima, proizvodio se do 1973. Tek tada zahuktala se proizvodnja u Kragujevcu. Zastava 750, odnosno Fićo, 1974. dobiva “luksuznu” verziju Luxe. Jasno, radilo se tek o debljim navlakama, upaljaču za cigarete i još pokojom sitnicom.

Popularnost Fiće potvrđuju okupljališta fanova ovog slavnog automobila, za kojeg mnogi stari vozači tvrde da je najbolji auto kojeg su vozili...

Ubrzo su stigli novi modeli. Posebice je zanimljiv bio model 750 S iz 1978., koji je istiskivao 30 KS i postizao već uvažavajućih 120 km/h. Još brža (125 km/h) bila je Zastava 850, koja je razvijala 32 KS. Bilo je to vrijeme kad je Fićo postizao brojne sportske uspjehe, a najpopularnija je bila “nacionalna klasa 785”. Bila se to verzija probušena na treću, posljednju doradu za generalni popravak, kad su ugrađivani veći klipovi. No, popularniji su bili elitniji sportski modeli Abarth, u klasama 850 i 1000, koje je već vozila sportska elita. Svi su ti modeli imali podignuti poklopac motora. To, primarno, nije bilo zbog hlađenja motora (iako ga je poboljšavalo), nego zbog poboljšavanja aerodinamike. Ovisno o modelu, to je povećavalo brzinu za 3 do 5 km/h. Usto je i osiguravao opasan sportski izgled. Početkom 80-ih, s uvođenjem prvih antiinflacijskih programa, koji su zabranjivali povećanje cijena, stiže niz “novih” modela. Model L postaje LE, model S - SC. Radilo se tek o nekoliko kozmetičkih sitnica, kojima se na mala vrata povećavala cijena. Tako je posljednji model Fiće, proizveden sredinom 1986., nosio oznaku 850 SC...
 

Zastava 750 se koristila u brojnim službama bivše države: policiji (miliciji), autoškolama, auto klubovima (pomoć na cesti), serviserima (sa sandukom za alat i dijelove na mjestu stražnjih sjedala.

VICEVI O FIĆI*
* (šaljivi, ali nerealni i zlonamjerni, op.a.)

Zašto vozači Fiće sigurno idu u raj?
- Jer su s njime već bili u paklu!

Zašto vozači Fiće nikada ne nose autokartu?
- Ne mogu ni ići daleko, pa ne mogu ni zalutati.

Mnogi ne znaju da je Fićo, u stvari, projektiran za pet osoba...
- Jedna ga vozi, a ostale guraju...

Što treba učiniti kad Fićo prokuha?
- Prestati ga gurati i pustiti da se odmori.

http://www.autoportal.hr/index.php/vremeplovc/608

Share this post


Link to post
Share on other sites

fikus je interesantan komad istorije ali imam tehnicki problem na tu temu - 192cm i 100kg. :lol:

ima u mom komsiluku par bas zaludjenih ficista. jedan je ubacio motor od fiata 127, 900ccm, malo ga jos doradio, ima 50tak ks, tapovi preradjivani, ubacene disk kocnice, ima cak i elektropodizace. ide kao blesav, bar do 100km/h. sve preko toga je cisti horor, mislim oce da ide ali u tako malom autu osecaj je :w00t:

Edited by djape1977

Share this post


Link to post
Share on other sites

evo ga jedan ficko,stvarno retkost na nasem trzistu...auto je salonsko stanje kilometraza prava fabricke gume,bolju ficu nisam video nikad..ovu sam video uzivo tu je na par kilometara od mene prava atrakcija...dugo godina je bila u kuci pokrivena sadasnji vlasnik je samo ispolirao i ofarbao felne..http://www.polovniautomobili.com/oglas1320448/zastava_750_special/

http://www.polovniautomobili.com/oglas1320448/zastava_750_special/

Share this post


Link to post
Share on other sites

Kad je Fića bio mlad: FIAT 600 slavi 60 godina

 

Nastao je sredinom pedesetih godina prošlog veka kao dobro razrađen plan FIAT-a da uhvati prvi voz napretka i boljeg života radničke klase posle rata. Jeftin, dovoljno prostran i upotrebljiv, postao je popularan širom planete.

 

5784500305552f37e2a21c957941568_640x4808

 

Ideja je bila jednostavna. Trebalo je konstruisati automobil koji će moći da kupe upravo radnici koji su ga napravili na proizvodnoj liniji. Ovu zamisao je još 1951. godine uprava FIAT-a iznela genijalnom Danteu Đakozi. Rečeno učinjeno.

 

14710167725552f37e4f406996573276_640x485

 

Kao svaki genije, Đakoza je konstrukciju novog automobila niže srednje klase nacrtao usput, rukom na parčetu papira. Nakon razrade ideje, predstavio ju je upravi. Oni su, naravno, odmah krenuli da razmišljaju tržišno i počele su varijacije koncepta u zavisnosti od moguće mehanike koja će biti upotrebljena.

 

19874909875552f37e75a18033541016_640x501

 

Na svu sreću, na kraju je prihvaćena osnova Đakozina ideja. Automobil dužine 3.2 metra imaće samonoseću karoseriju i motor smešten iz zadnje osovine. Prednje točkove vode trugaona ramena oslonjena na poprečnu lisnatu oprugu koja ujedno služi i kao stabilizator, dok zadnja osovina ima uzdužna ramena, spiralne opruge i uljne amortizere.

 

17770171835552f37eaffe9003400526_640x423

 

Đakoza je još morao da konstruiše motor koji je dovoljno kompaktan da bude smešten u ''rep'' malog automobila. Na radnom stolu bilo je nekoliko različitih ideja, a na kraju je odabran redni četvorocilindraš zapremine 633 ccm i snage 22 ks.

 

5970860655552f37ed7328280637846_640x4808

 

Imao je viseće ventile smeštene u glavi i bregastu osovinu u bloku motora (OHV). Ovaj motor je začetnik porodice agregata koji su korišćeni u brojnim FIAT-ovim modelima sve do 2010. godine, kada je ugašena prizvodnja "seićenta". Sa ovim modelom u istoriju je otišla i poslednja varijanta ovog motora. U pitanju je čuveni motor od 903 ccm (poznat iz "juga 45") koji je za "seićento" pravio niko drugi do naš DMB!

 

409121572554fc8830e138321755860_640x4808

 

Premijera FIAT-a 600 dogodila se na Salonu automobila u Ženevi 1955. godine. Tada je predstavljena osnovna verzija, model sa 2 vrata i 4 sedišta. Tačno godinu dana kasnije predstavljene su još dve verzije: model sa velikim platnenim krovom i Multipla. Osnovna verzija sa motorom od 22 ks imala je maksimalnu brzinu od 95 km/h, a za ubrzanje iz mirovanja do 80 km/h bilo je potrebno 27 sekundi.

 

1336872540554fc6615877c437540643_640x477

 

Multipla je jedan od bisera FIAT-ove istorije i pravi dokaz genijalnosti Dantea Đakoze. On je na mehaničkoj platformi FIAT-a 600 upseo da napravi prvi MPV automobil na svetu. Ne samo da je osmislio kompletno novi koncept automobila, već je na minimalnom prostoru uspeo da napravi mesta za čak šest odraslih putnika!

 

1251203956554fc6619f21c080890930_640x430

 

To je postigao tako što je vozača i suvozača praktično smestio iznad prednje osovine. Ovakva postavka omogućila je da se iza prednjeg reda sedišta oslobodi veliki prostor.

 

15042529455552f54ed865c714943564_640x480

 

Fabika je proizvodila tri varijante Multiple. Ona sa šest odvojenih sedišta imala je brilijantno razrađen mehanizam obaranja sedišta. Kada se sedišta u zadnjem delu obore, za sobom ostavljaju potpuno ravnu površinu. Đakoza je predvideo da se ona koristi kao udoban krevet za vreme piknika, ali su ga u praksi ljudi koristili za prevoz velike kočičine tereta. Druga varijanta je bila četvorosed sa klasičnom klupom za putnike, a treća je bila taksi verzija sa prostorom za prtljag na mestu suvozača.

 

13605352275552f54f08632187897217_640x480

 

Tokom proizvodnje, FIAT je neprestano uvodio sitne promene i poboljšanja u svoj hit model. U prvih nekoliko godina uveden je tapacirung na vratima, izmenjen je način otvaranja prozora, nekoliko puta je promenjena kontakt brava.

 

967422623554fc8833bea7394916494_640x4228

 

Blok motora je 1959. doživeo promene, a zamenjen je i karburator, pa je deklarisana maksimalna brzina porasla na 100 km/h. Najveća izmena, takoreći "fejslift" dogodio se 1960. godine, kada je auto preimenovan u FIAT 600 D. Tada je dobio izgled koji se zadržao praktično do kraja proizvodnje, u kragujevačkoj Zastavi 1985. godine i takvog ga većina nas i pamti.

 

777474244554fc8836a01e620755735_640x5238

 

Pored izgleda naveća novina je motor od 750 ccm sa 26 ks koji je doneo osetno bolje performanse. Napominjemo da je 600 D imao kontra vrata sve do 1964. godine, kada ih je Italija zakonom zabranila

 

18845692795552f54f42880413652939_640x439

 

Upravo ovaj zakon "došao je glave" modelu Multipla, jer njen koncept nikako nije mogao da postoji bez prednjih vrata koja se otvaraju u kontra smeru. Njena proizvodnja na veliku žalost kupaca prestaje 1965. godine.

 

13755876505552f54f67148674236795_640x458

 

FIAT je izrađivao model 600 u fabrici Mirafijori sve do 1969. godine. U matičnoj fabrici ukupno je proizvedeno oko dva i po miliona prvog "seićenta".
 

izvor - b92.net

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ima samo 19 godina, a već restaurira fiće!

 
Danilo Petrović iz Vranja poznat je po hobiju koji nije tako čest među njegovim vršnjacima. Kupio je starog fiću i restaurirao sam, a želja mu je da njime putuje i do Minhena. Spojio je ljubav sa korisnim zanatom i fići starom više od 30 godina dao novi život.
Devetnaestogodišnji Danilo Petrović delove je pronalazio preko interneta iz Slovenije, Makedonije, Hrvatske. Uložio je svoj rad, džeparac i zaradu od prodatih delova. ''Ishod te restauracije – evo ga, sedim u njemu! Fića je urađen veoma kvalitetno iako sam to sam radio, iako mi je to prva restauracija, znao sam kako treba da radim na njemu'', ističe Danilo Petrović. Originalan je veći deo delova, a detalje poput instrumental table, prednje maske i oznaka ugradio je od starijih Zastava 750. Tako je kaže, auto atraktivniji, više privlači pažnju.
 
Ljubav prema oldtajmerima nasledo je od oca Saše koji ga je od malena sa Zastavom 101, vozio na revije starih automobila. ''I na mora i šetnje po Srbiji i bivšoj Jugoslaviji, prešao je celu Evropu. Išao sam sa njim i u Bugarsku, Tursku, Italiju, Grčku, ima priču'', kaže Saša Petrović. Danilo sklapa automobile nekoliko godina, a vozačku dozvolu ima 4 meseca. Svojim ''Fićkom'' često vozi mladence ili vršnjake na maturske večeri, proslave. ''Što se devojaka tiče obožavaju da se voze sa mnom. Drugari voze novije automobile, a ja vozim fiću starog 30 godina, ali ja sam im veća konkurencija nego bilo ko.'' Danilo planira da fićom putuje po zemlji i inostransvu i poseti ''Fićijadu'' u Minhenu. Želi da se takmiči i druži, oživi vreme kada je fića krstario putevima.
 
preuzeto sa - rts.rs

Edited by neshaoct
spojeno i dodat tekst

Share this post


Link to post
Share on other sites

dzony306 @ YouTube:


Fićka leti po selu ko luda, znači ko luda pa čak i bez 2 brzine

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

WP_20150828_001.jpg

 

slikao danas,bas simpaticno izgleda i uvek se obradujem kad vidim ficu ,bas je legenda,ovaj na slici bas i neizgleda bas dobro :thumbdown:

Share this post


Link to post
Share on other sites

''Fića'' iz Zastave najlepši u SAD


fica%20sad.jpg


Kako piše Mojauto, ako ste mislili da je jugoslovenska automobilska industrija zauvek zaboravljena, varate se. Ekipa magazina Auto Bild vam u novom, 122. broju koji izlazi 12. novembra donosi priču o jednom starom primerku našeg Fiće koji se u punom sjaju nedavno našao na izložbi oldtajmera u SAD i oduševio tamošnju publiku. Sigurno znate za jedinstveni ''pakard'' kamion iz 1915. godine, učesnika Solunskog fronta, kog je u život vratio naš najbolji restaurator, pokojni Sait Hadžić. Da bi to izveo, Hadžić je bio u stalnom kontaktu sa američkim ''Pakard klubom'', odakle su mu slali neophodne delove. Po završetku kamiona, u znak zahvalnosti, Sait je direktoru američkog kluba preko okeana poslao restauriranu Zastavu 750, a ovaj gospodin je i te kako znao da ceni ovaj poklon koji je u idealnom stanju sačuvao do danas.
Prošlog meseca Saitov neprikosnoveni rad je prepoznat na najvećem američkom skupu oldtajmera Hershey, gde je Fića osvojio prvu nagradu! Štaviše, ovog Fiću želi i Muzej američkog kluba starovremenskih vozila i to kao stalnu postavku...
 
preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Evo jrdan interesantan primerak koji je u fazi restauracije. Slučajno sam nabasao na njega u Ankoni , dok sam im dostavljao nove Fiate.

 

IMG_20160412_093409.jpgIMG_20160412_093454.jpg

IMG_20160412_093317.jpgIMG_20160412_093324_1CS.jpg

IMG_20160412_093420.jpgIMG_20160412_093438.jpgIMG_20160412_093424.jpg

 

A ovoga sam našao u Đenovi ispred Fiatovog prodajnog salona , čeka već 2 godine na restauraciju - i trune.

 

IMG_20160405_075208.jpgIMG_20160405_075146.jpgIMG_20160405_075137.jpg

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ko u Beogradu vozi ''fiću'' sa diplomatskim tablicama?

 

149131-zastava%20750.jpg

 

Poslednjih meseci se na ulicama glavnog grada može videti crveni fića, ali ne bilo koji, već fića sa diplomatskim tablicama. Nema gde ne privuče pažnju kada se sa njim pojavi i njegov vlasnik Džeremi Long (37), drugi savetnik Ambasade Velike Britanije u Beogradu. ''Oduvek sam voleo Fiat 600 i kada sam došao na Balkan, želeo sam odmah da kupim jedna takva kola. Fića je odličan za vožnju po Beogradu jer može da se parkira svugde. Zato sam kupio domaću verziju Fiata, odnosno Zastavu 750 u januaru ove godine i platio sam je 1.000 evra. Kada sam je kupio, uz nju sam dobio i flašu domaće rakije koja je bila ubačena unutra - otkriva Džeremi. Džeremi je od svog auta stariji samo tri godine zbog čega ne iznenađuje to što su ga ova kola već više puta ''izdala'' na putu. Uprkos tome on je njime više nego zadovoljan, ali ga je, verovatno, zbog skupog održavanja i prozvao ''Mis Manipeni'', po sekretarici čuvenog agenta Džejmsa Bonda.

 

''Naravno da sam zadovoljan! Mis Manipeni je sada deo inventara. Ona se non-stop nešto kvari, ali svi dobri odnosi imaju svoje uspone i padove. Samo, nadam se da ću uspeti da stignem do sledeće destinacije, koja, opet se nadam, neće biti mnogo daleko…'' iskren je Džeremi. O kupovini drugih kola još ne razmišlja bez obzira na česte popravke i troškove oko njega. Sem toga, nema klimu pa, kad su vrućine, mora da otvara prozore i to okretanjem ručice, umesto na dugme. 

''Ne, jedan fića je više nego dovoljna briga. Ne mogu da stignem da poplaćam sve račune za hemijsko za moja smrdljiva odela. Plus, gospođica Manipeni je jedinstvena, možda bude ljubomorna na druga kola'' - uz osmeh priča vlasnik.

Njegovim kolegama se dopada njegov originalni auto, mada je ubeđen da oni ne bi menjali svoja kola za njegova. Džeremi, osim što ima ''specifičan'' ukus, voli veliki deo vremena da provodi napolju, posebno da trči i da se penje po planinskim vrhovima. 'Divno je to što sam na Balkanu i što mogu da uživam u svim lepotama koje vas okružuju. Trčim za srpsku Skyrunning ligu, koja ima trke širom Srbije i regiona, i član sam Srpskog projekta trčanja, trkačkog tima sa sedištem u Beogradu. Ljudi iz tima su i prozvali mog ''fiću'' SRPmobile i neka je vrsta maskote za tim'' - otkriva ovaj britanski predstavnik.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

I ja bih vozio Trabanta da me neko posalje kao savetnika ambasade u Istocnu Nemacku :D


Share this post


Link to post
Share on other sites

1000e za ficu!? Mora da je kombinacija isla preko Tottija i Asterixa zajedno!

Share this post


Link to post
Share on other sites

Oprostite za blagu digresiju, ali javljam se povodom svog nesrecnog slucaja. Vec duze vreme pokusavam da se registrujem na forumu www.nacionalnaklasa.net, ali mi to nikako ne polazi za rukom. Ili odbija da mi prihvati korisnicko ime (a isprobao sam ih podosta) ili me tera da cekam narednih 24 sata za novu prijavu... Sifra koju sam dobio (zapravo, dve, u isti mah) mi je samo jedanput stigla na mail, na ime oporavka, ali nijednu nisam mogao da upotrebim u paru s datim korisnickim imenom. U ostalim slucajevima, sifra mi nije ni stizala na mail. Recimo, na ovaj ovde forum, prijava je isla glatko. Ako ovde ima korisnika istog foruma ili administratora, molio bih da mi pomognu ili da me upute na koristan kontakt. Unapred zahvalan!

Share this post


Link to post
Share on other sites

Create an account or sign in to comment

You need to be a member in order to leave a comment

Create an account

Sign up for a new account in our community. It's easy!

Register a new account

Sign in

Already have an account? Sign in here.

Sign In Now


×