Milutinac 5906 Posted May 3, 2015 Prve godine F1 zapravo su bile relativno nedefinisane po pitanju organizacije celog šampionata, pa je i čuvena trka 500 milja Indianapolisa bodovana za šampionat vozača. Od 1947. do 1953. voženi su atmosferski motori zapremine 4,5 litara ili kompresorski zapremine 1,5 litara. Dostizali su oko 525 KS, a šampionat sveta za vozače vožen je po specifikaciji Formula 2 automobila, koji su koristili 3,0 kompresorske motore. Od 1954. do 1960. zapremina motora smanjena je na 2,5 litara za atmosferske agregate, a pravila su iz današnje perspektive smanjivanja motora, bila veoma napredna i dozvoljavala su kompresorski motor od 750 ccm. Međutim, niko se nije odlučio da napravi ovog mini monstruma. Agregati su imali oko 290 KS.1961. su uvedena nova pravila koja su motore svela na samo 1,5 litara, ali su i pored brojnih kritika do 1965. postali dovoljno snažni da bi prevazišli prethodnike od 2,5 litara. Iako su imali između 150 KS i 225 KS, sve lakši automobili su dozvoljavali velike brzine. Značajnije za F1 je da su u tom periodu svi timovi motore prebacili iza vozača umesto ispred, kao što je do tada bilo.Period od 1966. do 1986. je definitivno bio zlatna era motora u Formuli 1. FIA pravila su jedino ograničenje postavila na zapreminu atmosferskog motora od 3,0 litre i 1,5 litara kompresorskog motora. Pojavljuju se različite konfiguracije od 4, 6 i 8 cilindara. Najbolji potez pravi Ford-Cosworth, ponudivši timovima 1968. snažan i pouzdan DFV V8, koji će godinama opstati u F1 u raznim evolucijama. Međutim, iako dozvoljeni, kompresori neće naći svoje mesto sve do 1977., kada Renault odlučuje da investira ogroman novac u 1,5 litarski V6 turbo. Kroz brojna razočarenja i odustajanja, Renault turbo je do prve pobede stigao tek 1980., a ostali su shvatili da je budućnost u turbo kompresoru. Inženjeri puštaju maštu na volju, pa se mogu sresti i redni četvorocilindarski, i V6 i V8 motori, a snage vrtoglavo rastu. Turbo prave svi: Ferrari, Porsche, BMW, Honda, Ford-Cosworth…1986. uz nadpritisak punjenja od 5,5 bara, u kvalifikacijama, snage su išle preko 1350 KS, ali su motor i menjač mogli da izdrže samo dva do tri kruga! Eksperimentisalo se čak i sa gasnim turbinama i pogonom na sva četiri točka. U periodu od 20 godina motori su od 225 KS stigli do gotovo 1.400 KS. Naredne dve sezone 1986. i 1987., donose sumrak turbo ere, iako u obe godine pobeđuju Honda turbo motori. Pritisak punjenja turbine je limitiran, a atmosferskim motorima dozvoljena je zapremina od 3,5 litara. Snage variraju od 560 KS pa sve do 900 KS.Sezona 1989. donosi definitivnu zabranu turbo punjača, ostavljajući samo 3,5 litarske V8, V10 i V12 motore sve do 1994., koji će od 600 KS stići do 820 KS, pre uvođenja novih pravila 1995. Od 1995. do 2005. pravila donose 3,0 litarske motore, koji su od 650 KS pa sve do 900 KS, isključivo u V10 konfiguraciji. Vrte se i preko 19.000 obrtaja, a imaju masu od samo 90 kilograma! U cilju smanjivanja troškova, 2006. odnosi dva cilindra i 600 ccm, i počinje vladavina 2,4 litarskih V8 motora, sa dosta ograničenja u materijalima od kojih su izrađeni, što im snagu limitira na oko 750 KS, a ovi motori će se koristiti sve do 2014., kada je uvedeno pravilo 1,6 litarskog benzinca i hibridnog pogona koji u paketu mogu da isporuče oko 700 KS. Preuzeto sa Plattner.rs Quote Share this post Link to post Share on other sites
ivan.ik 625 Posted May 3, 2015 Navodno najači motor u istoriji F1 je bio BMW M12/13, taj četvrtak sa 1,5 l i sa max. boost-om od 5,5 bar razvijao te 1986. godine na kvalifikacijam oko 1350-1400 ks.Na trkama je naravno max. pritisak bio manji priča je da sa 3,8 bara izvučeno 1987. oko 900 ks. Quote Share this post Link to post Share on other sites