Jump to content
FAS Goran
Punto Abarth

Brzinomer, točkovi, greška / Koliko brzinomer laže?

Recommended Posts

Kako guma može da prevari brzinomer?

 

brzinomer greska.jpg

 

Kada automobil izađe iz fabrike, njegov brzinomer je kalibrisan prema dimenzijama njegovih točkova. Ukoliko stavite veće ili manje točkove, možete da poremetite čitav niz stvari - od brzine koja se prikazuje na instrument tabli, preko pređene kilometraže, do rada raznih elektronskih sistema za pomoć u vožnji. Pogledajmo zašto se to dešava.

 

Kako se meri brzina automobila?
Postoji nekoliko načina, ali svi se svode na merenje brzine okretanja točkova. Kod savremenih automobila merenje brzine okretanja obavlja se obično uz pomoć senzora ABS-a. Kod starijih senzor može da bude na diferencijalu. Takođe diferencijal može jednom sajlom koja se vrti da bude povezan sa brzinomerom. U svakom slučaju, direktno ili indirektno - meri se brzina okretanja točkova. Zato je važan obim točka, odnosno gume. Što je spoljašnji obim gume veći, točak će jednim punim obrtajem da pređe veći put.

Ako je obim točka 1 metar - kada se jednom okrene, preći će put od jednog metra. Obim 2 metra - jednim okretanjem preći će 2 metra. Brzinomer je kalibrisan prema tom obimu. Stoga, kada sistem registruje da se točak u vožnji okrenuo 100 puta, uzeće njegov obim i pomnožiti ga sa 100. Uzmimo kao primer gumu dimenzija 195/65 R15. Ona ima obim od oko 2 metra. Kada se taj točak tokom vožnje okrene 100 puta, to znači da je prešao 200 metara. Zatim nas interesuje za koje vreme je prešao tih 200 metara. Ako ih je prešao za 10 sekundi, to znači da se kretao brzinom od 20 metara u sekundi ili 72 km/h.

 

A šta kada stavimo manje ili veće točkove?
Da prvo razjasnimo - kada kažemo manje točkove, tu mislimo na točkove koji imaju manji prečnik i u skladu s tim manji obim. Isto važi i za veće točkove. Dakle, nije stvar samo u stavljanju manjih ili većih felni - ukupan prečnik i obim točka zavise od dimenzija gume, odnosno spoljašnjeg prečnika i obima. To znači da ne možete da postavite pitanje u stilu: ''Ako stavim 17-ice umesto 16-ica, za koliko će da laže brzinomer?''

Možete na isti auto da stavite felne od 15, 16, 17 i 18 inča (coli), ali ako u skladu sa povećanjem prečnika felni na njih montirate gume nižeg profila, možete da zadržite isti ili vrlo približan ukupan prečnik i obim točka, tako da neće biti (ozbiljnijeg) uticaja na brzinomer.

 

Naprimer, možete umesto guma iz gornjeg primera da stavite felne 17-ice sa gumama 225/45 R17 i dobićete gotovo isti obim i prečnik - zaokružićemo obim na 2 metra. To znači da ako umesto felni 15-ica sa gumama 195/65 R15 stavite 17-ice sa gumama 225/45 R17, neće biti nikakve razlike u merenju brzine, pošto imaju gotovo isti obim. Mnoge vozače, čak i one iskusnije, zbunjuje čitava priča oko označavanja felni, guma i njihovih dimenzija i kompatibilnosti. Nije ni čudo - ima tu nekih nelogičnosti, koje su uslovljene istorijskim razvojem i označavanjem. Vozači iz raznih razloga stavljaju točkove, tj. kombinaciju felni i guma u dimenzijama koje nisu predviđene od strane proizvođača automobila. Međutim, neretko vozači montiraju kombinaciju felni i guma takvih dimenzija da se prečnik i obim točka značajno razlikuju od originalnih mera. Možda imaju manji prečnik i obim, možda veći - nećemo sada ulaziti u razloge ili prednosti i mane.

 

Koliko će promena dimenzija uticati na brzinomer?

Odgovor možemo da dobijemo uz pomoć online kalkulatora. Korišćenje kalkulatora je izuzetno lako. U njega unesete originalne dimenzije guma i dimenzije onih guma koje ste već stavili ili tek planirate - automatski dobijate informacije kao što su:

- razlika u prečniku (u cm i u %)
- razlika u obimu (u cm i u %)
- stvarnu brzinu automobila kada brzinomer pokazuje 100 km/h
- brzinu koju pokazuje brzinomer kada se auto stvarno kreće 100 km/h
- promenu klirensa (visina vozila od tla)

 

Imajte u vidu da svi podaci koje dobijete neće biti 100% precizni iz više razloga. Naprimer, ni na jednom automobilu brzinomer nije 100% tačan. Uvek postoji određeno odstupanje. Po evropskim propisima, brzinomer ne sme da prikazuje brzinu manju od stvarne brzine. Sme da prikazuje veću brzinu, a maksimalna razlika je određena kombinacijom procenta stvarne brzine i fiksnim delom (u km/h) bez obzira na stvarnu brzinu. Tako npr. ako kazaljku brzinomera držite tačno na 100 km/h, vi se u stvari krećete 95 km/h. Razlike mogu da budu veće ili manje, u zavisnosti od raznih faktora, kao što su preciznost čitavog sistema za merenje i prikazivanje brzine, dimenzija guma, istrošenosti guma, pritiska u gumama (pritisak utiče na to koliko će guma da ''legne'' na mestu kontakta sa asfaltom)...

 

Zaključak
Savetujemo da obavezno uporedite gume preko kalkulatora ako stavljate nove dimenzije - tako ćete znati približno koliko brzinomer može da vas ''prevari''.

 

Autor: Dragan Romčević

 

preuzeto sa - polovniautomobili.com

Share this post


Link to post
Share on other sites

Da li znate da je propisano koliko brzinomeri na automobilima mogu da ''varaju''?

 

222259-brzinomer.jpg

 

Verovatno i sami znate da brzinomeri na automobilima nisu najprecizniji uređaji na svetu. Više je razloga za to, a jedan od važnijih je da se brzina vozila uglavnom meri brzinom okretanja točka. Gume su neretko različitih dimenzija, menjate ih, troše se i njihov dijametar nije uvek isti. Zbog toga proizvođači programiraju margine greške, ali one uvek moraju da budu takve da brzinomer pokazuje višu vrednost od one stvarne.

 

Na primer, vozite 70 km/h, a brzinomer pokazuje 75 km/h. Nikada neće pokazivati 68 ili 65 km/h. Tako se proizvođači automobila štite od potencijalnih tužbi nakon nesreća, ali postoji i propis koji sve reguliše. Ujedinjene nacije - ekonomska komisija za Evropu (UNECE) propisuju da brzinomeri na testiranjima automobila maksimalno pokazuju 10% + 4 km/h veću brzinu od stvarne. To konkretno znači da na testiranjima mogu da pokazuju maksimalno 92 km/h, a automobil zaista vozi 80 km/h. Sve iznad 92 km/h nije dozvoljeno. Nakon što je vozilo sertifikovano, u realnim dumskim uslovima se primenjuje novo pravilo 10% + 6 km/h za automobile, autobuse, kamione i druga privredna vozila, i 10% + 8 km/h za motocikle i vozila na tri točka koja su brža od 50 km/h. Jedno istraživanje se bavilo greškama na brzinomerima automobila pa pomenimo primer: uređaji na Daciji Duster dCi, Mazdi MX-5 2.0, BMW-u 330i M Sport, Škodi Kodiaq 2.0 TDI i Seat Aroni 1.0 TSI su pokazivali pri 80 km/h vrednost od 83 km/h.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Zašto brzinomeri pokazuju lažne maksimalne brzine od 220 ili 260 km/h?

 

toyota yaris gr01.jpg

 

Da li se ikad zapitali zašto su brzinomeri u većini automobila gravirani na 200 ili više kilometara na sat? Znači li to da prosečan automobil poput Citroena C3 sa 82KS može da pojuri 220 km/h? Nikako.

Maksimalna brzina većine današnjih automobila se kreće između 160 i 190 km/h, a zašto je ostavljen neiskorišćen prostor na brzinomeru za CNN je otkrio portparol Toyote Paul Hogard. On tvrdi da tako želi da se udovolji vozačima:

 

''Cilj je da brzinomeri budu pregledni i da se lako čitaju tako da pri najčešćoj prosečnoj brzini od 70 do 120 km/h kazaljka uvek bude vidljiva na vrhu. Da bi postigli taj simetričan i privlačan izgled, potreban je brzinomer na kojem stoji puno veća brzina od realne''. Dakle, Toyota tvrdi da je stvar u vizuelnom utisku. Međutim, s druge strane činjenica je i da proizvođači unificiranim brzinomerima pokušavaju da naprave uštedu. Nije retkost videti identičnu instrument ploču u jeftinijim i najskupljim modelima iste marke. Ne treba zanemariti ni psihološki moment jer veća brojka na brzinomeru vlasniku slabijeg automobila podiže utisak i stvara makar prividnu sliku potentnijeg motora.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Meni nije jasno zasto moj gp laze na satu obzirom da su tockovi i gume u fabrickoj alternativnoj dimenziji 195-55-16 , ne laze bas malo na 130kmh je 122 po gps, ni jedan auto mi nije tolko odstupao na tim brzinama obicno je to bilo do max 5kmh a npr. citroeni c4 koje sam vozio su bili tacni u 1-2kmh ali su imali digitalni sat

Edited by OMP

Share this post


Link to post
Share on other sites

Vecina proizvodjaca namerno bazdari satove da pokazuju nesto visu brzinu od realne, iz vise razloga. Na Sportu, po GPS sam merio identicnih 122 km/h ako je auto zakucan na 130 km/h na autoputu. Na magistrali je to par km/h razlike, dok je na gradskim brzinama tacan. Takodje na fabrickim 225/45/17. Isto je bilo i na Stilu, sa fabrickim 16" i 17". 

Postojala je cak i medjunarodna direktiva o maksimalnom dozvoljenom odstupanju, koliko se secam 10% + 4 km/h. Znaci ako vozis npr. stvarnih 120 km/h, ne sme da pokazuje vise od 136 km/h na satu. Tako da je Fiat, sudeci po ovim vrednostima koje pisemo, bazdaren tacno na pola te tolerancije. 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Pa dobro ako je tako onda ok ali velika je ta tolerancija ipak skoro 10kmh na 130 nije malo, ajde tu 4-5 razlike mi je ok i to se ocekuje

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


 

 



Info

FLCS Forum koristi tzv. kolačiće (cookies), kako bi korisnicima osigurao funkcionalnost i jednostavnost korišćenja. Daljim pregledom ovog Foruma dajete svoj pristanak za korišćenje "kolačića".

×
×
  • Create New...