Jump to content
FAS Goran
neshaoct

ADAS - funkcije & razvoj

Recommended Posts

BMW Driving Assistant View

 

BMW 3D.jpg

 

Sistemi za asistenciju u vožnji postali su nezamenljiv deo savremenog automobila, dok nas u budućnosti sasvim sigurno očekuje dalji razvoj u kome će upravljanje vršiti sam automobil. U zavisnosti od sistema potrebna aktivnost vozača biće sve manja, sve dok se u potpunosti ne ukine. Sistemi asistencije olakšavaju vožnju, nude dodatni komfor i sigurnost, i ponašaju se kao prava praktična podrška. Senzori koje vozilo poseduje imaju mogućnost prenošenja informacija o ograničenju brzine, rastojanju od drugih vozila učesnika u saobraćaju, a tu su i GPS i, naravno, navigacija. Već postoje sistemi koji ne samo da upozoravaju na opasnost, već dodatno pružaju potpunu aktivnu podršku u upravljanju vozilom. Primera radi, tokom dugih monotonih vožnji ili u nekim kritičnim situacijama, sistemi koče ili ubrzavaju vozilo i pružaju aktivne “impulse" u upravljanju kako bi se izbegla potencijalna nezgoda. Drugi sistemi su tu kao podrška manevrisanju ili parkiranju.

 

Kada je u pitanju BMW Driving Assistant View to je sistem koji predstavlja asistenciju 3D prikazom vožnje. Sva BMW vozila proizvedena nakon jula 2019, koja u opremi poseduju softver ''Driving Assistant Professional'', imaju i sistem 3D prikaza situacije na putu. Ovaj sistem prikazuje vozilo i njegovu okolinu odnosno objekte oko njega na centralnom delu svog displeja. Sastoji se od bazičnog 3D prikaza vozila, površine kretanja, saobraćajnih traka, animacije i dodatnih elemenata. Radi bolje perspektive sistem prikazuje i horizont. Vozačev automobil je na prikazu statičan dok se površina kreće i simulira kretanje, što omogućava brže i sporije kretanje i unapred i unazad. Sistem prikazuje realno kretanje i ponašanje učesnika u saobraćaju i to do 5 različitih vozila.

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Kada sam uzimao 500L (pre skoro pet godina ) AEBS nije mogao da se doplati ni kao opcija (mislim da se to kao opcija pojavilo tek posle rdizajna), a danas čak i u Srbiji postoji ona posebna edicija fiata tipo koja serijski ima AEBS (mislim da takavv Tipo sedan Forte sa 1,4 atmosfercem košta 10.990).

Tek. napreduje se, sve je više vozila koja su serijski opremljena nekim od elemenata ADAS-a. Doduše, kako ko. Posebno u Srbiji. Potpuno nova škoda oktavija čak ni u top paketu u Srbiji serijski nema AEBS. A ni još neki.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Da li novi automobili mogu da uoče životinje na putevima?

 

adac test.jpg

 

Sistemi poput detekacije pešaka i biciklista su deo mnogih novijih automobila, a automatsko kočenje će uskoro biti deo serijske opreme na svim vozilima.

Ipak, kako moderni automobili reaguju na životinje na putevima? Test je sproveo ADAC na svom poligonu, a pokazalo se da automobili opremljeni infracrvenim kamerama detektuju divlje životinje. Ti sistemi su uglavnom na skupljim automobilima. Sve prisutniji sistemi automatskog kočenja, međutim ne reaguju idealno jer su optimizovani za detekciju pešaka i biciklista. Vozila u testu nisu sprečila nesreću, ali su bar poslala upozorenje vozaču da je na putu opasnost. U ADAC-u preporučuju da se u te sisteme integriše i praćenje životinja:

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Mene strah da li i "običan" AEB funkcioniše uvek kada treba i kako treba ...

Posebno one jeftinije verzije.

Takodje, brinu me ograničenja rada sistema noću i uopšte za vreme smanjene vidljivosti. Tu je veliki "zajeb". I opasnost.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Zašto su novi automobili sve skuplji?

 

bmw head up.jpg

 

Kompjuterske tehnologije ostvarile su ogroman uticaj na automobilsku industriju u poslednjih nekoliko decenija. Jednostavno, one su nam omogućile da u novim modelima imamo najrazličitije elektronske bezbednosne i sisteme asistencije, kao i savremene multimedijalne sisteme. Sve to je uticalo da automobili postanu bezbedniji, brži, efikasniji i komforniji u vožnji. Međutim, unapređenja koja se uvode u putnička vozila sa svakom novom generacijom, utiču i na konačnu cenu automobila.

 

Sveobuhvatna analiza kompanije Deloitte, koju je objavio Car and Driver, pokazuje da elektronika u novom automobilu čini oko 40% njegove tržišne cene. Poređenja radi, pre samo 20 godina kada su elektronski sistemi za ubrizgavanje goriva, ABS i ESP sistemi postajali uobičajeni u novim automobilima, taj udeo je iznosio samo 18%. Deloitte je izračunao da je cena komponenti koje čine elektronski sistem u jednom vozilu porasla za skoro trećinu u poslednjih sedam godina, a da će do 2022. udvostručiti u poređenju sa 2013. godinom. Ipak, stručnjaci procenjuju da rast cena elektronski komponenti u novim automobilima posle 2022. neće biti eksponencijalan i da će usporiti, pa bi u budućnosti nove generacije vozila mogle da budu tek neznatno skuplje od svojih prethodnika.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites
5 hours ago, neshaoct said:

Test je sproveo ADAC na svom poligonu, a pokazalo se da automobili opremljeni infracrvenim kamerama detektuju divlje životinje. 

I ovaj sistem (u zavisnosti od proizvođača) uglavnom reaguje na životinje više od 30-ak cm.

Share this post


Link to post
Share on other sites

emisijaSATyoutubelogonovi.jpg EmisijaSAT video: Kako radi sistem Clear Sight Ground View?

 

Sistem ''Clear Sight Ground View'' nam daje jasan uvid u to šta se nalazi sa strane, ispred, ali i ispod našeg vozila pokrivajući vidni ugao od čak 180 stepeni. Tokom vožnje do brzine od 30 km/h, sistem kamera prati šta se dešava sa svake strane u širini od 1,2 metra, kao i ispod vozila i čak osam metara ispred. Na taj način automobil nam omogućava da praktično vidimo kroz njegov prednji deo dok vozimo. Ali, čemu sve to zapravo služi?

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Napredni bezbednosni sistemi automobila jednostavno nisu dovoljno dobri

 

driving assist studija.jpg

 

Nova studija Američkog autokluba (AAA) zaključuje da je sistemima pomoći vozaču dostupnim u današnjim vozilima potrebna dorada. Istraživači AAA su otkrili da ovakvi sistemi imaju problema svakih 12.8 kilometara tokom ukupno 6437 kilometara vožnje. Prema AAA, ovi sistemi su daleko od 100% pouzdanih.

''AAA je više puta otkrio da se sistemi aktivne pomoći u vožnji ne ponašaju dosledno, posebno u stvarnim scenarijima'', rekao je Greg Brannon, direktor automobilskog inženjerstva i industrijskih odnosa u AAA. ''Proizvođači moraju da rade na pouzdanijoj tehnologiji, uključujući poboljšanje sistema pomoći u zadržavanju vozila u saobraćajnoj traci i pružanju adekvatnijih upozorenja.'' AAA je svoje podatke prosledio i proizvođačima automobila.

 

Poseban problem sa sistemima upozorenja o napuštanju saobraćajne trake i održavanjem vozila u traci su putevi na kojima je izlizana boja razgraničenja traka. Problem je izazivala i simulacija koja uključuje onesposobljeno vozilo na putu, u kojoj je vozilo moralo da automatski koči, pri čemu je dolazilo do sudara u 66% slučaja, pri prosečnoj brzini udara od 40 km/h (brzina vožnje postavljena je na 50 km/h). AAA je završila svoje istraživanje koristeći BMW X7, 2019. Ford Edge, 2019. Cadillac CT6, Subaru Outback i Kia Telluride. Svaki je imao svoje sisteme za pomoć vozačima kao što su Cadillac Super Cruise, BMW-ov Active Assistant Professional i Fordov Ford Co-Pilot 360.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Da, ako bi čovek baš hteo, svašta bi se moglo zameriti tim sistemima aktivne bezbednosti. Ali, i pored toga što nisu savršeni, po mom mišljenju čovek je sa njima bezbedniji. Jer, ipak povećavaju nivo bezbednosti.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Moje skromno misljenje je da to nece u potpunosti zaziveti, dok se ne osmisli neki mehanizam sa 'povratnom spregom'. Da se u svaki auto (bilo stari, novi) ugradi nekakav transmiter, koji bi emitovao po unapred dogovorenom standardu, a onda bi svi ovi ostali, noviji imali implementirano u sebi transciver (da i salje i prima to isto), i onda bi oni znali sta da rade sa tim. Takodje bi to imali i znakovi/semafori. Tako nesto vec postoji, mislim da to cak ima i novi VW Golf 8, i zove se Car2X. Mada on ne predvidja ono sto sam rekao sa ugradnjom u starije aute. A i pored toga ostaje pitanje pesaka, zivotinja, biciklista i slicno, ali ovo sa kamerima i lidarima je prosto daleko od neophodne pouzdanosti, da bi vozac zaista mogao da cita novine dok se vozi, i po meni, nema smisla gurati to u nedogled... 

Edited by horvat

Share this post


Link to post
Share on other sites

Zato se čeka 5 G, inače komunikacija imeđu vozila tada kontrolnog tornja i dvanja pozicije bilo u evropskom projektu iz osamdesetih Eureka Prometheus. 

Opet veliki problem je iznenadna divljač, teško da tu ima nekog dovoljno brzog sistema.

Nemačka je prepuna divljih svinja i raznih životinjki koje vole puteve pa do sada nisu uspeli da reše  taj problem. Ništo ne verujem ni da će uskoro.

Share this post


Link to post
Share on other sites

emisijaSATyoutubelogonovi.jpg Emisija SAT: Nissan ProPilot - test u realnim uslovima

 

Već nekoliko godina unazad proizvođači automobila ne ističu jedan ili nekoliko svojih bezbednosnih sistema, već ceo ''paket mera'' koji brine o sigurnosti tokom putovanja, a koji njihove modele približava autonomnoj vožnji. Proverili smo u realnoj situaciji kome su ovi sistemi korisni, koliko su korisni i kada:

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Euro NCAP procenjivanje sistema za pomoć u vožnji

 

euroncap s.jpg

 

Sa prvim danom meseca oktobra EuroNCAP je najavio izlazak svoje druge serije testova za pomoć u vožnji na autoputu (Highway Assist). Kako bi osigurao sigurno prihvatanje ovih i drugih tehnologija vožnje uz podršku, Euro NCAP je razvio namenski protokol za ispitivanje i sistem ocenjivanja. Najnovija test serija uključuje deset automobila koji nude Highway Assist: Audi Q8, BMW serije 3, Ford Kuga, Mercedes GLE, Nissan Juke, Peugeot 2008, Renault Clio, Tesla Model 3, Volkswagen Passat i Volvo V60.

 

Proizvođači vozila sve više koriste setove senzora ugrađene u svoje automobile kako bi pružili opsežniju podršku u vožnji, utirući put autonomnoj budućnosti. Vrhunski primer je Highway Assist, tehnologija dizajnirana da vožnju autoputem učini sigurnijom smanjenjem umora i podsticanjem sigurne vožnje. Highway Assist pomaže vozaču da održi ravnomernu brzinu, održi sigurnu udaljenost od automobila ispred i drži vozilo u sredini traka kombiniujući (inteligentni) prilagodljivi tempomat (Adaptive Cruise Control ili ACC) s centriranjem trake (Lane Centering ili LC). Međutim, vozač uvek mora da bude odgovoran i angažovan za volanom, a sistem za pomoć je tu da asistira. Nisu besprekorni i ne bi trebalo da vode ili da imaju potpunu kontrolu.

 

Novi protokoli za procenu Euro NCAP-a su fokusirani na dva glavna područja: kompetencija za pomoć (Assistance Competence) - ravnoteža između tehničkih kompetencija sistema (pomoć u vozilu) i mere u kojoj održava vozača upozorenim i angažovanim (angažman vozača ili Driver Engagement) - i sigurnosni backup sistem, ''zaštitnu mreža'' automobila u kritičnim situacijama. Jedinstveni sistem ocenjivanja - sličan sigurnosnoj oceni sa pet zvezdica - pomaže potrošačima da razumeju zaključke testova i upoređuju realizaciju pomoći na najvišem nivou. Svaki automobil spada u jednu od četiri kategorije: ulazno (Entry), umereno (Moderate), dobro (Good) i vrlo dobro (Very Good).

 

Tri automobila u premium segmentu - Mercedes GLE, BMW Serije 3 i Audi Q8 su ocenjeni ocenom ''Vrlo dobro'', postižući dobru ravnotežu između pružanja visokog nivoa pomoći u vožnji, ali zadržavanja vozača angažovanim i kontrole nad vozačkim zadatkom. Oni takođe pružaju dobar pomoćni sistem sigurnosti za izbegavanje sudara i odgovarajuće reaguju ako vozač postane onesposobljen dok je automobil u režimu funkcije pomoći.

 

Renault Clio i Peugeot 2008 su dobili ulaznu ocenu. U nedostatku sofisticiranosti naprednijih testiranih sistema, oni pružaju relativno skroman nivo pomoći, osiguravajući da vozač ne bude odvojen od vozačkog zadatka. Teslina pionirska uloga u tehnologiji autonomne vožnje se ogleda u najboljim rezultatima za pomoć u vozilima i sigurnosnog backup sistema. Međutim, njegov sistem ''Autopilot'' čini malo da vozača održava angažovanim. Njegova posebna strategija upravljanja pruža utisak da ili automobil vozi sam ili da vozač ima potpunu kontrolu, a sistem je više autoritaran nego kooperativan. Što se tiče ocene, Tesla Model 3 je ozbiljno podbacio svojim performansama u Driver Engagementu i na kraju je ocenjen sa ocenom ''Umereno''. Uprkos tome, Tesla nudi bežična ažuriranja i može da brzo uvede poboljšanja performansi, kao što su pokazali i poslednjih godina.

 

Volkswagen Passat, Nissan Juke i Volvo V60 su takođe ocenjeni kao ''umereni''. Konkretno, Volvo, koji je već nekoliko godina na tržištu, pokazuje da brzi napredak u tehnologiji pomoći u vožnji zahteva češća ažuriranja kako bi bio u korak sa premium automobilima. Konačno, Ford Kuga postiže dobru ocenu, pokazujući da su dobro uravnoteženi, napredni sistemi dostupni i na glavnim vozilima srednje klase.

 

''Tehnologije pomoći u vožnji nude ogromne prednosti smanjenjem umora i podsticanjem sigurne vožnje. Međutim, proizvođači moraju da osiguraju da tehnologija ne poveća količinu štete koju nanose vozači ili drugi učesnici u saobraćaju u poređenju sa konvencionalnom vožnjom. Najbolji sistemi nude ravnotežu između količine pomoći koju pružaju i nivoa angažmana vozača - i trebalo bi da budu podržani efikasnim rezervnim sigurnosnim sistemom. Rezultati ove runde testova pokazuju da pomoć u vožnji postaje sve bolja i dostupnija, ali dok se nadzor vozača značajno ne poboljša, vozač mora da bude odgovoran u svakom trenutku'', rekao je dr. Michiel van Ratingen, glavni sekretar Euro NCAP-a.

 

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Kako funkcioniše Fiatov City Brake Control sistem?

 

fiat city brake02.jpg

 

Mada se Fiat našao ''na bezbednosnom tapetu'' 2018. kada su dva njegova modela prošla sa nula zvezdica na Euro NCAP testu, nekih pet godina ranije kompanija je dobila ''Advanced'' priznanje za inovativni sistem za prevenciju sudara - City Brake Control.

 

Zahtev za zaštitu patenta automatskog sistema za prevenciju sudara, baziranog na radaru, podnet je u Americi još 1954. godine. Njegove moderne iteracije, koje koriste laserske senzore, na scenu su stupile sredinom 2000-ih, sa Volvo City Safety i Mercedes Pre-Safe Brake sistemima na čelu. Kako pišu Vrele Gume, Fiatov prvenac je bio važan zato što je predstavljao dostupnu verziju ove tehnologije, dovoljno jeftinu da može da se nađe i na malim modelima automobila kao što su Fiat 500 i Panda (2013.). Kao što smo prethodno spomenuli, sistem je bio dovoljno dobar da od nezavisnog tela bude adekvatno nagrađen. Međutim, kako on zapravo funkcioniše?

 

Lidar, što je akronim za ''Light Detection and Ranging'', pozicioniran je na vrhu vetrobrana skenirajući pojas od 12 metara ispred vozila. Ugao nagiba detekcije je dovoljno širok da vrši monitoring pune širine vozne trake pri dotičnoj distanci.

 

fiat city brake 01.jpg

 

Kompjuter izračunava mogućnosti za eventualan sudar sa objektom ispred, i zatim bez bilo kakvog upliva vozača reaguje u tri faze.

Inicijalno, priprema kočnice radi pružanja bržeg odziva ukoliko vozač krene da koči. Ukoliko njegova reakcija izostane, a sudar je neizbežan, sistem pojačava kočni pritisak preko funkcije hidrauličke asistencije pri kočenju da bi smanjio zaustavnu distancu. To što vozač može da uzme stvari u svoje ruke u prve dve faze je zaista sjajno, jer retko ko voli da u potpunosti prepusti kontrolu mašini. Ipak, na kraju, sistem će samostalno kočiti, alarmirajući vozača u isto vreme putem vibriranja i svetlosnog signala da nije reagovao na vreme. Postoji opcija da se ovaj sistem manuelno isključi tokom vožnje, ali će se uvek automatski pokrenuti kada vozilo bude ponovo startovano.

 

Sa zadatkom da spreči i ublaži sudare u gradskoj vožnji, ovaj sistem funkcioniše isključivo pri brzinama između 5 i 35 km/h, kada se najčešće i dešavaju čukanja. Pritisak koji vrši na kočnice varira u odnosu na aktuelnu brzinu. Od 5 do 20 km/h maksimalno usporavanje neće preći 1 G. Mada ovaj sistem nije dizajniran da spasava živote, on štiti od čukanja koja niko od nas ne voli i koja mogu da izazovu neprijatne povrede, a na ovom planu je uspešno testiran.

 

Po izvorima koje je citirao Euro NCAP, procenjuje se da sistemi poput City Brake Controla mogu da spreče 26.000 povreda godišnje kada bi ih svi automobili koristili. Što se tiče ograničenja, efikasnost City Brake Controla opada tokom loših vremenskih uslova kao što su pljuskovi ili magla, ili bilo šta drugo što može da kompromituje rad lasera, poput prljavštine na vetrobranu. Noćna vožnja, naravno, ne predstavlja problem.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Tesla Autopilot i opasnosti od pokretnih bilborda

 

tesla reklama.jpg

 

Bezbednosni problemi, kada su automatizovani sistemi za vožnju u pitanju, nisu ništa novo, pa je samo Tesla od početka testiranja Autopilota zabeležila mnoge probleme. Budući da su neke od komplikacija imale i tragične ishode, o ovim problemima se ozbiljno razmišlja. Eksperti se uglavnom fokusiraju na ono što automobili ne mogu da vide, te se već pisalo o slučaju iz 2016. godine kada Autopilot nije detektovao belu prikolicu kamiona, zbog čega je došlo do nesreće u kojoj je vozač izgubio život. Jedna grupa eksperata se ipak koncentriše i na ono što automobili vide, a ljudski vozači ne - poput fantomskih saobraćajnih znakova, koji nisu tamo gde ih Autopilot vidi, što je dovoljan uzrok za ozbiljnu saobraćajnu nesreću.

 

Istraživači sa Ben Gurion u Izraelu već dve godine rade sa ''fantomskim prizorima'', i testiraju poluautonomne sisteme za upravljanje vozilima. Tako su već došli do zaključka da slike koje su ljudskom oku nevidljive mogu da utiču na sistem za asistenciju tokom vožnje i dovedu do toga da se vozilo zaustavi bez ikakvog upozorenja. U okviru poslednjeg testiranja zaključili su da sa samo nekoliko frejmova koji se ubace u video koji se emituje preko nekog bilborda mogu da zaustave vozilo, pa se tako otvaraju vrata za potencijalne napade koji bi mogli da ugroze živote. Naime, hakeri mogu da preuzmu kontrolu nad bilbordima koji su povezani na internet i tako izazovu gužve u saobraćaju, ali i daleko ozbiljnije posledice:

 

 

Slika koja na bilbordu ostane tek 0.42 sekunde već može da utiče na Tesla vozilo, a ljudsko oko je pred takvim problemom nemoćno. Ostaje da se vidi koja će rešenja uticati na bolju bezbednost na putevima, a čini se da Autopilot za taj siguran svet još uvek nije spreman do kraja.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Čak 70% vozača ne zna čemu služe aktivni sistemi pomoći u automobilima

 

208335-sistemi.jpg

 

Vozači malo znaju o pametnim sistemima pomoći u svojim vozilima. Ovo saznanje proizilazi iz istrage ANWB-a (Holandski autoklub) sa sestrinskim organizacijama u drugim evropskim zemljama. Više od 70% vlasnika automobila nije potpuno svesno šta ovi sistemi mogu i ne koriste ih.

 

Prema ANWB-u, ovo je propuštena prilika za povećanje bezbednosti saobraćaja na putevima. Sistemi pomoći mogu da asistiraju vozaču u bezbednijoj vožnji, naprimer automatskim držanjem odstojanja, upozorenjem ili intervencijom u opasnim situacijama. Zbog toga ANWB zagovara bolje informacije o tim sistemima pomoći pri kupovini automobila te ističu da prodavac automobila tu ima važnu ulogu. Istraživanje pokazuje da je samo trećina vozača više ili manje upoznata sa radom sistema pomoći u novim automobilima. To se odnosi, naprimer, na zadržavanje vozila u saobraćajnim trakama, nadzor mrtvog ugla ili radarskim sistemima koji pomažu u održavanju vaše udaljenosti od drugog vozila i sprečavanju sudara. ANWB veruje da bi automobilska industrija trebalo da puno bolje informiše vozače o mogućnostima prilikom kupovine: automobilska industrija može da preuzme veću odgovornost i bolje informiše kupce oko rada i imenovanja različitih sistema pomoći.

 

Istraživanje su sproveli u šest zemalja uključujući i Holandiju.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Istraživanje: Sa brojnim sistemima pomoći u automobilima vozači sve lošiji?!

 

kia sistem.jpg

 

Paradoks napredne tehnologije namenjene bezbednosti mogao bi da bude - manje bezbednosti na putevima?!

Kako elektronska pomagala za vozača postaju sve naprednija, novo istraživanje američkog IIHS-a i MIT-ovog AgeLab-a pokazuje da je verovatnije da će vozači imati problema sa ometanjem jer misle nešto poput: ako će moj automobil sam da upravlja i da se zaustavi, zašto bih se brinuo i pazio na put?

 

Tokom mesec dana istraživački tim je proučavao vozačke navike 20 volontera u Masačusetsu dok su pokušavali da se priviknu na sisteme vozačke asistencije. Primetili su da su ispitanici često skidali obe ruke sa volana ili skretali pažnju s vožnje na mobilni, ili petljali po kabini vozila. Podelivši istraživačku grupu na dva seta od po deset ljudi, polovina ih je vozila Land Rover Range Rover Sport sa adaptivnim tempomatom (ACC), dok su ostali vozili Volvo S90 sa ACC i Pilot asistencijom, sistemom koji vas zadržava u saobraćajnoj traci. Mada je na početku sve bilo u redu i vozači su bili pažljivi, nakon mesec dana ispitanici su postali aljkavi i bilo je znatno verovatnije da će fokus preusmeriti drugde. Oni su svoj fokus prebacivali drugde. Važno je napomenuti da elementi aktivno-sigurnosne opreme nisu namenjeni zameni vozača, a javni putevi su vrlo nepredvidljivo mesto, što znači da vozač mora da bude u pripravnosti celo vreme.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Nedostatak čipova uzrok smanjenja proizvodnje automobila

 

ford kuga struja.jpg

 

Nedostatak čipova nema uticaja samo na proizvodnju procesora i grafičkih karti. Moderni automobili sadrže veliku količinu elektronike u sebi i zavisni su od čipova. Oni se nalaze u infotainment sistemima, modulima za asistenciju vozačima, ali i u osnovnim funkcijama automobila, kao što je upravljanje.

 

Interesantno je da upravo nedostatak čipova predstavlja glavni razlog globalnog smanjenja proizvodnje automobila. Ford je zbog toga čak morao da privremeno zatvori jednu svoju fabriku. Ova kompanija je zaustavila proizvodnju SUV vozila u Luisvilu (Kentaki). Nissan je takođe značajno smanjio proizvodnju u svojoj fabrici u Japanu. I drugi proizvođači automobila prijavili su probleme sa proizvodnim procesima iz istog razloga. VolksWagen je u decembru najavio smanjenje proizvodnje u Kini, Evropi i Severnoj Americi. Fiat Chrysler i Toyota takođe razmišljaju o smanjenju proizvodnje... Do ove situacije je došlo zbog toga što je pred kraj 2020. godine, zbog korona virusa, na dva meseca zatvorena fabrika koja proizvodi čipove za automobilsku industriju. Zalihe čipova su potrošene i sada se efekat lančano prenosi na proizvođače automobila. Kako stvari stoje, dok se ponovo ne stabilizuje proizvodnja čipova, verovatno će u prvoj polovini ove godine biti osetan pad proizvodnje u automobilskoj industriji.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Sve više kola ga ima, a ljudi ne znaju šta je ADAS?

 

208335-sistemi.jpg

 

ADAS je kombinacija raznih sistema za pomoć pri vožnji. Dakle, to nije samo jedan sistem koji ima određenu funkciju, već on objedinjuje brojne sisteme kako bi vožnju učinio i bezbednijom i komfornijom. Njegova skraćenica je od ''Advanced driver-assistance systems'' - u prevodu, napredni sistemi za pomoć vozaču. ADAS može u velikoj meri da se razlikuje od automobila do automobila, u zavisnosti od modela, generacije, nivoa opreme... Naravno, što je auto stariji i niže klase, sistemi koji čine ADAS su malobrojniji i ''primitivniji''. Na primer, sisteme koje smo nekada mogli da nađemo samo u najluksuznijim limuzinama, danas možemo da dobijemo i u malim gradskim automobilima, ponekad su i deo baznog nivoa opreme. Jednostavno, razni senzori, kamere, radari i slično postali su znatno jeftiniji i napredniji, dok su kompjuteri koji objedinjuju rad svih ovih sistema postali neuporedivo brži i moćniji.

 

Kako ADAS pomaže vozaču?
To zavisi od sistema kojima automobil raspolaže. Navešćemo neke primere:

  • Adaptivni tempomat - održava zadatu brzinu kao klasičan tempomat, ali automatski usporava kada primeti da vozilo ispred usporava i ubrzava kada vozilo ispred počne da odmiče. Može da koristi radar ili laser za određivanje udaljenosti, a kompjuter na osnovu brzine i udaljenosti određuje tempo vožnje.
  • Svetla sa automatskom kontrolom - u zavisnosti od brzine kretanja, osvetljenosti puta i gustine saobraćaja, kompjuter sam odlučuje kada će se koristiti duga ili kratka svetla, odnosno koliko daleko će snop svetala ići i slično. Takođe, savremeni farovi automatski izbegavaju zaslepljivanje drugih vozača. Mogu i na osnovu GPS-a da osvetle krivinu i pre nego što se do krivine dođe, tj. pre nego što vozač počne da mota volan…
  • Inteligentni ABS - pošto znamo da ABS može da bude kontraproduktivan, odnosno da produži put kočenja npr. po snegu ili pesku, kod nekih savremenih automobila kompjuter može da prepozna vrstu podloge i da u zavisnosti od toga podesi rad ABS-a kako bi se maksimalno skratio put zaustavljanja.
  • Automatsko parkiranje - sistemi za automatsko parkiranje konstantno napreduju, pa je kod vozila sa automatskim menjačem potrebna sve manja angažovanost vozača. Savremeni sistemi za automatsko parkiranje koriste kamere, senzore, ali i pomoć drugih sistema kako bi prepoznali adekvatno parking mesto i efikasno obavili parkiranje. Najnapredniji sistemi uopšte ne zahtevaju prisustvo vozača u vozilu.
  • Kamere za pogled iz ptičje perspektive - automobili su danas dostupni sa sistemom koji praktično prikazuje tlo oko samog vozila tako da vozač na ekranu može da vidi koliko se približio ivičnjaku, zidu ili nekoj drugoj prepreci. Kamere su skrivene sa donje strane spoljašnjih retrovizora, kao i na drugim pogodnim mestima napred i pozadi. Iako ovaj sistem pomaže vozaču da sam parkira auto, takođe može da ga koristi i sistem za automatsko parkiranje pošto i njemu ''dobro dođu'' informacije o tome koliko su se točkovi približili ivičnjaku i slično.
  • Upozorenje na vozila u mrtvom uglu - naziv sistema sve objašnjava. Kada registruje vozilo u mrtvom uglu počeće da obaveštava vozača vizuelnim i audio signalima, u zavisnosti od toga da li nastavlja da se kreće u svojoj traci ili eventualno počinje da se prestrojava u traku u kojoj se nalazi vozilo u mrtvom uglu.
     
  • Automatsko kočenje - u zavisnosti od proizvođača, modela i generacije, postoje brojni sistemi koji koriste kamere, radare ili lasere kako bi prepoznali rizik od udara u drugo vozilo, pešaka, biciklistu ili bilo kakvu prepreku. Jedan automobil može da ima više ovakvih sistema za različite uslove vožnje i sa različitom namenom, pri čemu vozač prvo može da dobije upozorenje i ukoliko odmah ne odreaguje, doći će do automatskog kočenja. Neki sistemi u određenim situacijama mogu da izvedu i manevar izbegavanja prepreke istovremeno sa kočenjem, naravno, ukoliko postoji prostor za to (npr. na auto-putu).
  • ''Crosswind stabilization'' - ovaj sistem detektuje iznenadne i snažne bočne udare vetra i automatski deluje na upravljački sistem i kočnice na pojedinim točkovima kako bi zadržao automobil na zadatoj putanji. Ukoliko auto ima aktivno oslanjanje i ono može da utiče na smirivanje situacije.
  • Upozorenje na nenamerno napuštanje trake - ukoliko niste dali migavac, a auto počne da prelazi u drugu traku, ovaj sistem će pretpostaviti da ste zaspali, da gledate u telefon ili nešto slično, pa će se potruditi da vas na neki način upozori ili čak zadrži auto u svojoj traci. Ovaj sistem može i da se deaktivira.
  • Sistem za detekciju umora kod vozača - kamera prati oči vozača, a kompjuter ima softver koji može da prepozna znake umora (učestalo treptanje, pokrete očiju…). Istovremeno sistem za upozorenje na nenamerno napuštanje trake prepoznaje šablon koji ukazuje na umor vozača (npr. učestalo prelaženje iz trake i iznenadno korigovanje putanje), itd. Proizvođači imaju razne pristupe ovom problemu, kao i razne načine da upozore vozača da je suviše umoran da bi nastavio vožnju, pa čak i da ga razbude ili probude ukoliko situacija postane kritična (vibriranje volana i sedišta, zvučni i svetlosni signali, kratko oštro kočenje…)
  • Pomoć pri paničnom kočenju - ovaj sistem prepoznaje iznenadan i oštar pritisak na papučicu kočnice, što se obično dešava u nepredviđenim situacijama, kao kada npr. dete istrči na put. Istraživanja su pokazala da u takvim situacijama vozači vrlo često ne pritisnu dovoljno snažno papučicu kočnice ili čak popuste pritisak nakon što ih iznenadi pulsiranje papučice zbog rada ABS-a. Zato ovaj sistem automatski maksimalno pojačava silu kočenja.
  • Prepoznavanje saobraćajnih znakova - neretko vozači uopšte ne primete znak za ograničenje brzine, naročito na putu sa više traka, u gužvi i slično. Stoga postoji vrlo koristan sistem koji uz pomoć kamere snima saobraćajne znakove i obavesti vozača kada registruje znak za ograničenje brzine.
  • Upozorenje da ste se previše približili automobilu ispred u odnosu na brzinu kretanja - ovo funkcioniše tako što sistem procenjuje da li ćete uspeti bezbedno da se zaustavite ukoliko auto ispred vas iznenada zakoči. U zavisnosti od sistema, možete da ga deaktivirate, da podesite koliko smete da se približite, kakva upozorenja želite...

Informišite se na vreme
Naveli smo samo neke primere, kao i okviran način rada. Kupce mogu da zbune različiti nazivi za praktično identičan sistem kod različih proizvođača, slično kao što ESP, odnosno elektronsku kontrolu stabilnosti, proizvođači različito nazivaju. Takođe, mnogi vozači čiji automobili imaju ADAS nisu upoznati sa svim mogućnostima i ograničenjima ovog sistema, ne znaju da određene funkcije mogu da se podešavaju prema njihovim željama i potrebama, ne znaju uopšte kako neki sistem može da odreaguje u određenoj situaciji - na primer, kada auto ''sam od sebe'' iznenada prikoči ili počne da vibrira volan. Zato savetujemo da pažljivo pročitate uputstvo za korišćenje - informacije koje nađete u njemu mogu da vas poštede mnogo stresa i nervoze, da vam olakšaju vožnju i slično. Međutim, mogu i da vas upozore na ozbiljna ograničenja nekih sistema i tako pomognu da izbegnete udes ukoliko spadate među one koji se suviše oslanjaju na automatiku. Svesni smo da je čitanje uputstva za korišćenje auta uglavnom naporno i dosadno, ali u ovom slučaju zaista se isplati, i zbog bezbednosti i zbog prijatnije vožnje.

 

Zaključak
Napredni sistemi za pomoć u vožnji konstantno se unapređuju i ubacuju se novi, tako da sve što znate o ADAS-u ili što pročitate negde, ne treba uzimati zdravo za gotovo. Sistemi koji čine ADAS mogu u velikoj meri da se razlikuju po mogućnostima i načinu reakcije u zavisnosti od automobila. Zato je naročito opasno kada neki vozači bukvalno prepuste ADAS-u upravljanje vozilom u određenim situacijama kako bi ''vršljali'' po internetu. Ovo je odličan recept za tragediju. Koliko god ADAS bio napredan, uvek može da pogreši...

 

Autor: Dragan Romčević

 

preuzeto sa - polovniautomobili.com

Share this post


Link to post
Share on other sites

Sistem automatskog kočenja redukuje štete izazvane sudarima

 

kocenje aut.jpg

 

Autonomne vozačke tehnologije obećavaju značajno poboljšanje bezbednosti, ali, to ne znači da trenutni sistemi mogu biti zanemareni. U nedavnom istraživanju, Institut za osiguranje i bezbednost na autoputu, uspeo je da utvrdi koliko je zapravo efikasan sistem za upozorenje na sudar sa prednje strane i automatskim kočenjem. Rezultati su prilično impresivni, pokazavši da ova tehnologija može drastično redukovati broj nesreća koje se događaju svake godine.

 

Iako je poslednja studija uključila samo određene modele, jasno je zaključila da sistem upozorenja na čeoni sudar i automatskog kočenja u slučaju opasnosti, sprečava oko 43% sudara više kako sa prednje, tako i zadnje strane od modela koji ne poseduju ovu tehnologiju. Kada se radi o povredama izazvanim prednjim u zadnje delove vozila opremljenih pomenutim sistemom, smanjena su za 64% u poređenju sa rivalima. Čak i osnovni modeli, opremljeni samo sistemom upozorenja na prednji udar, bez automatskog kočenja, značajno bolje prolaze od vozila bez njega. Sudari prednjim u zadnji deo opali su za 17%, dok su isti sa povredama značajno spušteni za 30%.

 

Pored redukovanja ukupnog broja incidenata, tehnologija značajno redukuje i broj povreda izazvanih sudarima. Ovo je uglavnom zbog činjenice da vozači dobijaju napredna upozorenja na potencijane sudare i mogu usporiti, pa čak izbeći sudar u potpunosti. Poslednje istraživanje bazirano je na nekoliko prethodnih studija koje su uključivale modele Acura, Fiat-Chrysler, Honda, Mercedes, Subaru i Volvo. Sistem za upozorenje na čeoni slučaj sa automatskim bezbednosnim kočenjem smanjio je sudare prednjom u zadnju stranu za 50%, dok je one sa povredama smanjio za 56%. Dok automatsko bezbednosno kočenje postaje standard u sve više vozila na tržištu, ovaj sistem daleko je od univerzalnog. Ovo će se međutim promeniti 2022. godine, septembra meseca, kada će dvadeset proizvođača aktivirati tehnologiju kao standard u brojnim vozilima koje prodaju.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Sistemi aktivne pomoći u automobilima mogu da uspavaju vozače

 

spavanje za volanom.jpg

 

Razvoj sve naprednijih sistema za podršku vozaču se odvija brzo, ali novo švedsko istraživanje otkriva problem: Sistemi vozača više umaraju.

 

Gotovo sve marke automobila nude različite sisteme koji mogu da upravljaju gasom, kočenjem i upravljanjem na određenim deonicama puta (automatsko kočenje, zadržavanje vozila u saobraćajnoj traci, adaptivni tempomat…). Međutim, potpuno samovozeći automobili su još daleko - vozač mora da bude svestan saobraćaja i spreman da preuzme vožnju. Proizvođači automobila sisteme za pomoć često prodaju kao udobne i fleksibilne. Oni se prodaju sa argumentom da će vožnja biti bezbednija. Međutim, da li je to stvarno istina?

 

U švedskoj studiji koju su sproveli istraživači sa Švedskog instituta za istraživanje puteva i saobraćaja (VTI), ukupno 80 vozača automobila je smelo da vozi između Linköpinga i Gräne u popodnevnim satima i u sitnim satima noći, kada su vozači bili budni 20 sati. Deonica je vođena delom sa sistemima pomoći na nivou 2, na takozvanoj SAE lestvici (koja ide do 5 - potpuna automatizacija vožnje), a delom potpuno bez sistema pomoći. Istraživači su merili otkucaje srca, veličinu zenica, dužinu treptanja i umor. Zbog bezbednosti na suvozačkom sedištu se nalazio dodatni vozač koji je u vožnji mogao da preuzme vozilo sa dvostrukim komandama.

 

To što su vozači bili umorniji kada su vozili noću, nije tako čudno. Ali činjenica je da su se vozači posebno umarali noću kada su vozili sa automatizacijom nivoa 2. Tokom dana sistemi pomoći nisu bitno uticali na umor. Naučnici koji stoje iza studije smatraju da sistem pomoći u automobilima mora da bude bolji u praćenju koliko je vozač umoran. I ova studija pokazuje, tehnologija je dobra, ali ostanite fokusirani. U većini slučajeva biće potrebne korekcija vozača i na njih morate da budete spremni.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Naravno da tokom vožnje kao vozač mogu da zaspem i da su opasne sve situacije kada čovek vozi umoran i/ili kada dolazi do pada koncentracije i povećane uspavanosti. I taj problem i rizik je dodatno izražen na auto putu, mada sam i sam bio svedok da sam i na magistralnim putevima „milion puta“ bio u situaciji da zaspem (ili, na žalost, na kratko i „zatvorio oči“).

Kada ste umorni ili uspavani ( pa i zbog pada koncentracije ( možda i zbog neke monotonije, kolone, auto puta ) ili jer ste se možda prejeli ili sa bilo kog drugog razloga ), sistemi asistencije možda neće u tim uslovima značajno povećati vašu bezbednost na magistralnom putu ili u gradu, ali, na auto putu – hoće. Ako Vam je vozilo opremljeno adaptivnim tempomatom ( koji je stavljen u funkciju ) i ako je uključen sistem za automatsko centriranje vozila u sredinu saobraćajne trake, ukoliko se i desi da eventualno zatvorite oči, sve : a) dok se sami ne probudite „za sekund-dva“ ili b) dok vas za par sekundi ne probudi sam sistem zvukom i/ili vibracijama volana (jer će on da oseti da ne držite aktivno volan ), za to vreme vašeg sna će vaše vozilo ipak „relativno bezbedno“ da bude usmeravano „kuda treba “( i uz držanje bezbednog odstojanja ) od strane sistema asistencije. Kažem – relativno bezbedno, jer, nije isključeno da tokom tok kratkog „spavanja“, PRIMERA RADI, naletite na radove na auto putu ( i na preusmaravnje saobraćaja u drugu traku ), a tada bi moglo da se desi da dodje do „zabune“ raznih sistema, da sistem za automatsko centriranje vozila u sredinu saobraćajne trake u kombinaciji sa adaptivnim tempomatom ne odrade posao kako treba ...

Nisam, dakle, za „spavanje“ tokom vožnje, ali, sistemi asistencije su sigurno korak napred u povećanju aktivne bezbednosti, a ne obrnuto.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Kako auto prepoznaje umornog vozača?

 

umoran vozac.jpg

Fotografija od Sinitta Leunen sa Pexels

 

Pošto umorni vozači predstavljaju veliku opasnost u saobraćaju, odavno se razvijaju sistemi koji bi trebalo da smanje rizik po tom pitanju. Trenutno se najčešće koristi sistem koji snima brojne parametre vožnje na početku putovanja i na osnovu toga napravi profil vozača. Zatim taj '''šablon'' konstantno upoređuje sa parametrima vožnje tokom nastavka puta. Ukoliko sistem primeti da je vozač počeo da vozi značajno drugačije nego na početku, može da zaključi da je vozač umoran. Stoga će se na instrument tabli upaliti lampica u obliku šoljice kafe i prateća poruka da je vozaču potreban odmor.

 

Dakle, sama ideja je prilično jednostavna - kada počnete da vozite, pretpostavlja se da ste sveži i odmorni, te da vaš način vožnje u tom početnom periodu predstavlja normalan i bezbedan način vožnje. Reakcije su vam blagovremene i odmerene, bez učestalih oštrih kočenja ili reakcija volanom, što znači da pažljivo pratite saobraćaj i reagujete na odgovarajući način. Ovaj sistem uzima podatke od raznih drugih sistema za upravljanje vozilom i sistema za pomoć u vožnji i bezbednost (ADAS) kako bi na osnovu njih procenio da li je vozač umoran. Obično nije potrebno da se ugrađuju posebni senzori, kamere i slični uređaji. Naprimer, uzimaju se podaci od sistema za upozorenje na nenamerno napuštanje trake. Lagano napuštanje trake i brzo vraćanje u traku - ovo je vrlo karakterističan simptom koji ukazuje da je vozač umoran. Ako vozač ne prati svoju traku bez obzira da li je reč o pravcu ili veoma blagoj krivini, pa se u jednom trenutku ''trgne'' kada vidi da je prešao liniju i zatim naglo reaguje i vrati se u svoju traku, sistem to registruje kao mogući znak umora. Ukoliko se ovakvo ponašanje nastavi, očigledno je da nešto nije u redu.

 

Čak i ukoliko vozač uspeva da se zadrži u svojoj traci, ali to čini kratkim i brzim pokretima volana, to je takođe simptom umora. Naime, istraživanja su pokazala da ukoliko vozač često i oštro reaguje volanom, čak iako je reč o veoma malim pokretima, to ukazuje da je vozač umoran. Odmoran vozač bi trebalo da održava vozilo na odgovarajućoj putanji bez oštrih reakcija volanom. Senzori kod savremenih vozila precizno prate koliko i u koju stranu se okreće volan i kojom brzinom. Na osnovu podataka koje ovi senzori šalju kompjuteru, sistem za praćenje vozača određuje razliku između vozača koji blagovremeno okreće volan u odgovarajućoj meri i vozača koji se praktično bori sa umorom i kratkim ali oštrim pokretima volana drži auto na putanji čak i na pravcu.

 

Naravno, analiziraju i razni drugi parametri, kao npr. brzina kretanja, vreme vožnje bez pauze, vremenski uslovi, stanje puta (ako kamere ne mogu da vide linije na putu, sistem neće moći da registruje nenameran izlazak iz trake), doba dana (veća je mogućnost da vozač bude umorniji noću), itd. Može da uzima i podatke od sistema za automatsko kočenje ukoliko dođe do situacije da vozač ne uspori ili ne zakoči na vreme, kao i od praktično svih drugih sistema koji mogu da pruže korisne informacije. Naglašavamo da sistemi za detekciju umora kod vozača mogu drastično da se razlikuju kako po načinu funkcionisanja, tako i po parametrima koje uzimaju u obzir i po tome kako ih procenjuju.

 

Lažna uzbuna
Ukoliko tokom vožnje koristite mobilni telefon, jedete ili radite nešto drugo što vas ometa i dovodi do toga da vozite ''haotično'', ovaj sistem može to da prepozna kao znake umora i aktiviraće upozorenje. Isto važi iako ste prinuđeni da izbegavate rupe na putu, borite se sa kolotrazima i slično. Ovaj sistem nije savršen i ne može da prepozna da li vi tako vozite zbog umora ili ste nečim zaokupljeni. On ''radi'' sa onim informacijama koje ima, a koje će informacije dobiti i kako će da ih interpretira zavisi od toga koliko je napredan i kako je programiran ili podešen.

 

Kako izgleda upozorenje?
Uglavnom se na instrument tabli pojavi lampica u obliku šoljice kafe uz zvučni signal i odgovarajući tekst koji kaže vozaču da je vreme za odmor. Kod nekih vozila upozorenje nestane nakon npr. 5 sekundi, pa se ponovo pojavljuje u određenim intervalima, da bi na kraju ostalo trajno. Ukoliko mu smeta, vozač može da deaktivira ovaj sistem.

 

Ograničenja sistema za prepoznavanje umornog vozača
Ograničenja ovog sistema su razna - loši vremenski uslovi, loši putevi sa linijama koje nisu dovoljno vidljive, oštra vožnja sa mnogo ubrzavanja i kočenja, vožnja kroz oštre krivine... U određenim uslovima sistem jednostavno ne može da funkcioniše onako kako je zamišljeno. Uostalom, on je i predviđen da najviše bude od pomoći tamo gde je vozač u najvećem riziku da zadrema za volanom - na dugim pravcima ili regionalnim putevima sa blagim krivinama gde se vozi konstantnom brzinom. Zbog toga uopšte nije aktivan pri brzinama ispod 60 ili 65 km/h ili preko 200 km/h. To praktično znači da u gradskoj vožnji neće reagovati.

 

Resetovanje sistema
Zavisno od modela, ovaj sistem se resetuje u određenim situacijama, odnosno počinje da pravi novi profil. Naprimer, ako se zaustavite i ugasite motor na duže od 15 minuta, pri čemu ste skinuli sigurnosni pojas i otvorili vrata - kada nastavite vožnju sistem će da se ''rekalibriše'', odnosno napraviće novi profil ukoliko za to postoje odgovarajući uslovi. Takođe, do resetovanja može da dođe i ukoliko npr. nakon određenog perioda na auto-putu usporite i neko vreme vozite brzinom manjom od 60 km/h, pa zatim ponovo ubrzate do uobičajene brzine na auto-putu.

 

Napredniji sistemi - kamera snima lice vozača
Postoje i sistemi koji koriste kameru u kabini koja snima vozača. Na osnovu snimka procenjuju koliko je vozač umoran - na osnovu položaja glave, brzine i učestalosti treptanja, zatvaranja očiju, skretanja pogleda s puta... Trenutno nisu toliko zastupljeni, ali se ubrzano radi na njihovom usavršavanju, tako da se očekuje da će relativno brzo biti standardan deo opreme u novim automobilima.

 

Autor: Dragan Romčević

 

preuzeto sa - polovniautomobili.com

Share this post


Link to post
Share on other sites

Kako ovi sistemi aktivne bezbednosti napreduju, to je meni fascinantno ...

Samo jedan primer, kod "odlazeće" Honde Civic ili aktuelne Honde CR-V, "Sistem koji asistira u održavanju vozila unutar kolovozne trake", da bi bio operativan, potrebna je brzina od najmanje 72 km/h i nužno je da na kolovozu postoje vidljive uzdužne linije. "Bez linija" na kolovozu sistem neće funkconisati.

Ali, novi modeli imaju novi, unapredjeni ADAS i npr. kod nove Honde jazz, sistem može biti operativan već od brzine od samo 30 km/h, pri čemu mu nije nužno da postoje iscrtane linije. Naravno, pratiće i linije, ako one postoje, ali, može i bez njih da radi. A to sam i doživeo na Fruškopj gori, na Grebenskom putu, potez Zmajevo - Brankovac i dalje, gde nikakva linija na kolovozu ne postoji, i sve što su kamere ADAS-a mogle da snimaju, bio je put i vegetacija pored puta. A navedeni sistem je u tim uslovima odlično funkcionisao. Već sam to pisao na temi o Jazz-u, najpre sam bio u neverici, mislio sam da sanjam (jer u tom trenu pojma nisam imao za navedeno usavršenja tog sistema ), onda sledeći put malo u strahu (nisam odmah razumeo zašto vozilo "samo skreće" i udaljava se od ruba na delovima kolovoza gde grmlje i grane ulaze u sam kolovoz i sužavaju ga), a onda sam video signalne upozorenja i shvatio da je "do sistema".

A tek juče sam na internetu uspeo da nadjem upustvo za upotrebu za Hondu Jazz i da nadjem deo koji se tiče navedenog sistema ( komercijalno nazvan "Road Departure Mitigation System" ), da uporedim to sa onim što piše za isti sistem u upustvu za upotrebu za Hondu CR-V i da shvatim da je sistem unapredjen.

 

Ogromna je to razlika ( barem meni, "u osećaju" ) kada znaš:

-da ti taj sistem funkconiše već od 30 km/h (a ne tek od 72 km/h )

- da mu nisu potrebne vidljive linije na kolovozu da bi funkconisao.

 

Naravno, sistem se lako "ugasi", sa tom razlikom što kod CRV-a jednom ugašen - ostaje ugašen ( dok ga ne upališ ), a kod Jazz-a, automatski je upaljen posle svakog startovanja motora (a možeš da ga ugasiš posle starta).

 

Baš zbog toga što taj sistem kod Honde CR-V funkconiše samo ako postoje linije (a kod nas ih često nema magistralno), ja ga držim isključenog (osim na auto putu).

Sa ovim novim sistemom koji ima Jazz ( koji snima i detektuje ne samo linije, već i stvarne granice kolovoza i radi već od 30 km/h ), mislim da ga nikada ne bih ugasio ... Jer, ne može da škodi.

 

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


 

 



Info

FLCS Forum koristi tzv. kolačiće (cookies), kako bi korisnicima osigurao funkcionalnost i jednostavnost korišćenja. Daljim pregledom ovog Foruma dajete svoj pristanak za korišćenje "kolačića".

×
×
  • Create New...