Jump to content
FAS Goran
neshaoct

Predlozi za smanjenje zagađenja vazduha

Recommended Posts

Predlozi za smanjenje zagađenja vazduha: I ''par-nepar'' čuva prirodu

 

polovni automobili.jpg

 

Čini se da niko nije ozbiljno shvatao upozorenje Svetske zdravstvene organizacije da u Srbiji godišnje od posledica zagađenja vazduha, odnosno oboljenja koja ono izaziva, prevremeno umre više od 6.000 naših sugrađana, sve dok vazduh nije postao ''vidljiv'' u većini gradova. Kao jedan od glavnih uzročnika zagađenja vazduha, bar u Srbiji, naveden je stari vozni park sa motorima koji su u Evropi odavno proterani sa ulica, pišu Novosti.

Šta je rešenje? Predloga je mnogo - od zabrane ulaska u centar grada starijim vozilima, ili plaćanja posebne takse (po ugledu na evropske gradove) do uvođenja sistema ''par-nepar'' sa kojim bi se tokom najalarmantnijih dana redukovao saobraćaj.

 

Povodom ovog gorućeg problema, u Privrednoj komori Srbije je nedavno održan stručni, okrugli sto na temu ''Uticaj saobraćaja na životnu sredinu u Republici Srbiji, problemi i moguća rešenja''. Na inicijativu Srpske asocijacije uvoznika novih vozila i delova, a u organizaciji PKS, pozvani su i učestvovali su u razgovoru predstavnici četiri ministarstva: zaštite životne sredine (uz prisustvo resornog ministra Gorana Trivana), finansija, policije i saobraćaja.

''Mi smo definisali nekoliko predloga državnim organima'' - kaže Boban Nikolić, generalni sekretar Srpske asocijacije uvoznika novih vozila. ''Jednostavno, mi više nemamo vremena da čekamo. Prvi predlog je zabrana uvoza polovnih vozila sa motorima evro 3 i evro 4, kao i početak primene kontrole štetnih izduvnih gasova i uvođenja principa 'zagađivač plaća', zatim uvođenje subvencija za kupovinu električnih i hibridnih vozila, kao i električnih motocikala i skutera u iznosu PDV-a.''

Ključni su takozvano plaćanje naknade za zbrinjavanje posebnih tokova otpada, poznatije kao eko-taksa, i njena obaveznost plaćanja za sva uvezena vozila - bilo da su nova ili polovna, odnosno da li su ih uvezla fizička ili pravna lica. Ta taksa bi se plaćala pri prvoj registraciji vozila. Po završetku okruglog stola, ministar Goran Trivan je rekao da ovakve razgovore u PKS treba intenzivirati i u njih uključiti sve relevantne privredne subjekte, kako bi se došlo do što boljih rešenja u vezi sa ovom temom. Takođe je pozvao predstavnike delegacije EU u Srbiji da pomognu svojim iskustvom u ovoj oblasti.

 

Kako subvencionisati eko-vozila?

Srbija nije bogata zemlja poput Norveške koja je, kao i mnoge druge zemlje, daje subvencije za kupovinu eko-vozila i do 12.000 evra. Ipak, kako je ocenjeno na skupu u PKS, Srbija može da uvede neke subvencije i da kroz poresku politiku omogući građanima da lakše dođu do eko-vozila. To su subvencije pri kupovini, razne poreske olakšice i ukidanje taksa, kao što su smanjenje poreza za fizička ili pravna lica, podrška pri finansiranju i izgradnji infrastrukture za punjenje vozila - mreže punjača, ali i kućnih punjača, besplatan parking u svim ili određenim zonama, vožnja žutom trakom, besplatna putarina, neplaćanje naknade za korišćenje tunela i mostova, popust na potrošnju električne energije za punjenje ili njeno besplatno korišćenje, dozvoljen ulazak u strogi centar grada...

 

preuzeto sa - Auto Blog

 

=======

 

Kako se niko od njih nije ''setio'' da ograniči buduće (već se vidi izvesne), subvencije za kupovinu električnih automobila...jer realno ti automobili su ionako skupi, pa bi ispalo da subvenciju za kupovinu auta od npr. 35k evra dobija onaj deo stanovništva koji je ionako već dobrostojeći u SRB čim uopšte ima finansijske mogućnosti za kupovinu novog auta od barem 35.000 evra. Ispalo bi da oni siromašni pomažu ''sirotom'' bogatom da mu nov električni auto od 35k evra košta npr. 30k evra jer mu 5k daje država kao subvenciju. Treba ograničiti subvenciju na električne automobile na samo one najjeftinije, a na Plug-in hibride ne bi ni trebalo da postoji jer nam iskustva iz Evrope govore da ljudi pokupe pare od subvencije za takve hibride, a onda ih nikada ni ne pune nego ih stalno voze na benzin/dizel.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Mozda bi prvo trebalo da proizvodimo struju na ekoloski nacin pa ce elektricni auti mozda i imati efekta u smanjenju zagadjenja.  Bolja regulacaija saobracaja i vise zelenih povrsina ce sigurno dati bolje rezultate.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Kod nas je 99% tog zagađenja, tj tih čestica koje se mere je od loženja, grejanja na drva, dimljenja mesa i sl.
E sad da li je to toliko otrovno, ne bih rekao, jer da jeste čovek ne bi danas postojao.
Pa zamislite koliko generacija ljudi stotinama hiljada godina pali vatru i živi u njenom dimu čitav život.
Do pre 100g po selima ognjište je bilo na sred kuće, bez dimnjaka...
A drugo su fosilna goriva, plastika deponije koje gore, automobili, industrija.


Послато уз помоћ ТT

Share this post


Link to post
Share on other sites

Oni jos bacaju uranijumske bombe , chemtrail, i ovo sto se zna jos a gde je ono sto se ne zna a mi cemo da sadimo kamilice u auspuh, kako da ne, pritom jos X taxi debelo da platimo. Gde su zakoni za fabrike, rudnike i sl? Gde su vetrenjace, solarna polja i hidrocentrale? Gde su olaksice za vozila sa tng, cng i hibride? Da ne sirimo pricu tek sto za jednu bateriju treba da crkne 10 crnaca i koliko jos treba da se lozi pec da bi se napravila struja i sl
 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Pravilo manja brzina - manje zagađenje u Srbiji ne važi

 

manja brzina manje zagadjenje.jpg

 

Prema najnovijim studijama nemačkih univerziteta, ograničavanje prosečne brzine u gradskim centrima na 30 km/h zagađenje za 40%. Ova mera treba da bude usvojena do 2025. godine kada se pretpostavlja da će ulaz u grad biti dozvoljen samo hibridnim i električnim vozilama. Međutim, kod nas ni ova mera u sadašnjem trenutku ne bi imala efekta, poručuju stručnjaci.

Smanjenje brzine u Evropi ne ograničava se samo na centar grada. U Holandiji će se, naprimer, smanjiti i maksimalna brzina na auto-putevima kako bi se umanjila emisija štetnog azot-oksida. Holandski premijer Mark Rute objavio je da će na mnogim državnim auto-putevima umesto dosadašnjih 130 km/h maksimalna brzina biti ograničena na 100 km/h. ''Ovo je neophodna mera. Mi ne možemo očekivati da se klima promeni, mi moramo menjati klimu i uticati na nju. Zato su ove mere neophodne'', objasnio je Mark Rute, holandski ministar ekologije.

 

Kod nas bi smanjenje brzine u centru izazvalo kontraefekat, kažu stručnjaci. Sa većine dizel vozila skinuti su DPF filteri i katalizatori i ako bi oni išli sporije zagađenje bi bilo veće.

''Skoro 50.000 vozila ušlo je u Srbiju za prvih pet meseci, a negde 65.000 za polovinu godine. Mislim da je tužan podatak da je preko 85% tih vozila euro3 i euro4 koja su odavno zabranjenja u Evropi'', istakao je Miloš Petrović, predsednik Udruženja uvoznika automobila Srbije. Mere o smanjenju maksimalnih brzina usledile su nakon odluka vrhovnih sudova Holandije i Nemačke, iz maja, u kojima se navodi da pravila vlada te dve zemlje o davanju dozvola za projekte koji emituju azot-oksid krše zakone Evropske unije u oblasti zaštite životne sredine. Odluka suda dovela je do zamrzavanja dozvola za mnoge građevinske projekte u ovim zemljama.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Istraživanje pokazalo da novi automobili zagađuju više od starih

 

199833-birmingem.jpg

 

Među novim modelima prodatim u Velikoj Britaniji je otkriven veći nivo CO2 nego kod starijih modela - otkrili su istraživači iz kompanije koja za potrošače radi istraživanja tržišta i proizvoda, piše The Guardian. Kako je došlo do ovih rezultata?

 

Proizvođači danas u svoje modele ugrađuju sve čistije motore koji imaju nove filtere uz koje se nivo CO2 smanjuje čak i prema novom, strožem, WLTP ciklusu. Ipak, najnovija generacija modela koji su proizvedeni nakon 2017. godine emituje 7% više štetnih gasova od generacije pre. Istraživanje su sproveli na 292 modela. ''Šokantno je da to šta su naši testovi otkrili. Novi modeli zagađuju još više nego stari. Proizvođači moraju dati sve od sebe da proizvedenu čistija i zelenija vozila koja su prigodna za naš planetu i našu budućnost'', izjavila je Lisa Barber iz pomenute kompanije. Konkretno, u njihovom primeru je prosečna emisija testiranih modela (testirani u laboratorijskim uslovima) proizvedenih nakon 2017. godine bila 162.1 g CO2, dok je kod prethodne generacije (Euro 6b i 6c) ta brojka bila 10.5 g manja. Pritom su obe brojke kudikamo veće do zadatih 95 g koliko svi proizvođači u EU moraju da zadovolje. Ipak, te brojke bi proizvođači mogli postići prodajom hibridnih i električnih modela.

 

Da li ove brojke znače da su zbog potražnje za većim vozilima, pre svega SUV i crossover modelima brojke vezane uz CO2 narasle? Možda. U kompaniji ističu da je još jedan mogući faktor sama težina automobila, koja je u proseku porasla za 67 kg po automobilu. Ipak, ostaje pitanje stručnosti testiranja modela. Koji su tačno modeli testirani i na koji način, uz kakav režim vožnje? Sve to ipak ostaje ''u vazduhu'' i pomenuti detalji se ne pominju.

 

Upitan da komentarše ovo istraživanje, Mike Hawes iz SMMT-a (Society of Motor Manufacturers and Traders) je izjavio: ''Ne možemo da komentarišemo rezultate nezvaničnih testova odrađenih od strane komercijalnih organizacija gde je metodologija nepoznata. Samo zvaničnii podaci WLTP ciklusa - najopširnijeg i jedinog relevantnog testiranja mogu da se komentarišu, uzmu u obzir i upoređuju. Prema njima, novi automobili u proseku ispuštaju 29.3% manje CO2 u odnosu na modele iz 2000. godine, a uz to su kudikamo efikasniji, što mogu videti i sami vozači prilikom posete benzinskim stanicama.''

 

Iako podaci SMMT-a takođe pokazuju da se prosečna emisija CO2 kod novih prodatih automobila u Velikoj Britaniji povećavala u poslednje 3 godine. Prosečan iznos je prošle godine bio 127.9 g CO2, što je povećanje od 2.7% u odnosu na godinu pre. Razlog je pre svega u smanjenju udela dizelaša, kao i povećanju broja prodatih SUV modela koji su postali najveći hit među kupcima, a jasno je da imaju veće emisije CO2 od primera radi malih gradskih modela. Ipak, nije sve tako crno prema pomenutom istraživanju budući da je emisija štetnog Nox-a pala za čak 84%!.

 

Šta je dakle istina i šta se iz svega može zaključiti? Čini se da je kompanija napravila istraživanje koje ipak nisu potkrepili sa najvažnijim detaljima - koje su modele testirali, kako su ih vozili, da li su ih upoređivali sa brojkama pri WLTP-a? Sve su to nepoznanice zbog kojih nije jasno zaključiti koliko su njihove brojke relevantne. Iz kompanije koja je radila istraživanje napominju da su emisije porasle u svim segmentima, od malih gradskih automobila pa do hibrida. Činjenica je da je prosečna emisija CO2 kod prodatih modela u Velikoj Britaniji ipak rasla što potvrđuju brojke SMMT-a (2.7%) što se pripisuje većem udelu benzinaca i nešto većoj masi novijih vozila koja su krcata novim tehnologijama.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Evropska svemirska agencija: Pad emisija štetnih gasova iznad Italije

 

italija.jpg

 

Sa koronavirusom dolazi i smanjenje saobraćaja, a s njim i smanjenje emisija štetnih gasova.

Evropska svemirska agencija (ESA) je objavila satelitski snimak na kome se vidi pad emisija azot dioksida, opasnog po zdravlje, iznad Italije. Snimkom je obuhvaćen period od početka januara pa sve do marta i vremena kad je veći deo Italije u karantinu. Najveće promene vide se na severnom delu Italije koji je ekonomska žila kucavica Italije i tranzitno srce Evrope:

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Automobilske gume su 1.000 puta veći zagađivači od sagorevanja goriva

 

147611-gume.jpg

 

Nisu samo izduvni gasovi iz automobila pretnja čistom vazduhu. Mnogo gora pretnja su čestice koje se oslobađaju usled trošenja guma, kočnica i površine kolovoza. Istraživanje britanske nezavisne institucije za naučno ispitivanje zagađenja u saobraćaju, ''Emissions Analytics'', otkriva da prosečni porodični automobil prilikom vožnje i interakcije guma, kočnica i površine puta proizvodi 1.289 puta više štetnih čestica nego izduvni gasovi.

 

U okviru studije je napravljen test kako bi se utvrdilo koliko auto stvara štetnih emisija koje ne potiču od izduvnih gasova. Trošenje guma i kočnica je napravilo 5.8 grama štetnih čestica. Sa druge strane, prema najnovijim standardima, emisija izduvnih gasova je ograničena na 0,0045 g/km. Studija je sprovedena u idealnim uslovima, a ne u uslovima u kojima se zapravo vozi. Ispitivanja britanske kompanije je sprovedeno s pravilno naduvanim novim gumama na glatkom kolovozu. U realnim uslovima rezultati bi mogli da budu gori jer zagađenje guma pogoršavaju loši putevi, nedovoljno naduvane gume, kao i gume lošeg kvaliteta. Kamioni su posebna briga.

 

''Vreme je da se razmotri ne samo ono što dolazi iz izduvnih cevi, već i čestice zagađenja koje proizvodi trošenje guma i kočnica. Naši početni testovi otkrivaju šokantnu količinu štetnih čestica od guma. To je 1.000 puta gore od emisija štetnih gasova. Ono što je još više zastrašujuće je što je trošenje guma potpuno neregulisano. Sa porastom prodaje težih SUV-a i električnih automobila, štetne čestice koje ne dolaze od izduvnih gasova su postale ozbiljan problem'', kaže istraživač Richard Lofthouse. Istraživači navode da se sa kratkoročnim merama, kao što su dovoljno naduvane gume, smanjenje težine vozila i korišćenje kvalitetnih guma, mogu smanjiti ova zagađenja.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

emisijasat.jpg EmisijaSAT video: Da li je TNG zaista čistiji od benzina?

 

Ovo je specijalni test u kome se uporedno meri kolika je izduvna emisija vozila sa ugrađenim pogonom na TNG, a kolika onih na benzin.

Po prvi put se otkriva odgovor na pitanje da li su svi koji voze na plin zaslužili subvencije za ekološke tehnologije:

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ford i GM znali za negativan uticaj automobila po životnu sredinu još pre 50 godina

 

Ford logo.jpg

 

Nova istraga je potvrdila nešto o čemu se ''šuškalo'' decenijama: veliki proizvođači poput General Motorsa i Forda, znali su za klimatske promene i uticaj koji njihovi automobili vrše na njih, i to već šezdesetih godina. Naravno, zarad profita potpuno su ignorisali naučne dokaze. Kako pišu Vrele Gume, slično naftnom gigantu Exxon, GM i Ford su takođe znali za uticaj koji motori sa unutrašnjim sagorevanjem vrše na životnu sredinu, a samim tim i na klimatske promene. Već krajem šezdesetih godina prošlog veka, angažovali su istraživače da bi stavili problem ''pod lupu'', u nadi da će pronaći dokaze koji bi pokazali suprotno.

 

general-motors slika sa zastavama.jpg

 

Rut Anet Gabrijel Rek, vodila je studije za GM, dok je Gilbert Norman Plas bio čovek na čelu istraživanja koje je sproveo Ford. Plas je u međuvremenu preminuo, ali Rekova pristala na intervju za E&E News, vezan za njihovu istragu, koja je sprovedena u rasponu od nekoliko meseci, uključujući pregled starih dokumenata, kao i publikacija iz tog vremena, uz intervjue sa nekadašnjim direktorima i zaposlenima. Ono do čega su došli je bilo uznemirujuće, mada realno ne i iznenađujuće: oba automobilska giganta su znala da njihova vozila ''pružaju doprinos'' klimatskim promenama, kao i da će problem postati još ozbiljniji kako proizvodnja bude rasla. Ipak, odlučili su da ignorišu činjenice i odbace nezavisno sprovedene studije. To nije sve, jer su u sledećoj dekadi finansirali grupe i inicijative koje su diskreditovale dokaze i skretale pažnju javnosti na drugu stranu.

 

Govoreći u vezi sa otkrićima u okviru nove istrage, GM i Ford su zauzeli stav da trenutno rade na prebacivanju na električne automobile. Ford ulaže 11 milijardi dolara u elektrifikaciju svojih bestselera, dok GM kaže da preduzima korake ka redukovanju emisije, kao što je lansiranje električnog Hummera. ''Ne postoji ništa što možemo reći vezano za događaje koji su se desili pre jedne ili dve generacije, jer su oni irelevantni za današnju poziciju i strategiju kompanije'', saopštio je GM. Ovo, uprkos činjenici da je General Motors, kao i automobilska industrija u celini, ''do osamdesetih i devedesetih bio uključen u kampanje protiv naučnih dokaza o klimatskim promenama i zaustavio napredak na polju ekologije, bilo je moguće odabrati i drugačiji put'', kaže Kerol Mafet, predsednica i generalna direktorka Centra za međunarodni ekološki zakon. Kompletna istraga je dostupna na E&E News stranici i vredna je čitanja, a proizvođači automobila kao proizvođači automobila - poslovično licemerni.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Nova studija kaže da automobili sa pogonom na baterije nisu jedino rešenje za smanjenje CO2

 

204534-vw golf r.jpg

 

U trenutnoj javnoj raspravi o konceptima automobilskih pogona, fokus je očigledno na smanjenju emisije NO2, a posebno CO2. Da bi to postigli, političari i delovi industrije se u potpunosti oslanjaju na baterijske električne pogone. Međutim, nova studija Udruženja nemačkih inženjera (Verein Deutscher Ingenieure ili VDI) ''Procena životnog ciklusa automobila sa različitim pogonskim sistemima'' pokazuje da je takav jednostrani fokus prilično kontraproduktivan za okolinu.

 

''Komplementarna kombinacija tehnologija nam je jedina šansa za postizanje ciljeva CO2 za 2030. godinu'', sažeo je rezultate studije predsednik VDI-a dr. Ing. Volker Kefer. Bilo da se radi o bateriji, gorivim ćelijama ili SUS motorima - svi koncepti pogona i dalje imaju velik potencijal da značajno doprinesu smanjenju emisija CO2 u mobilnosti. ''Kao VDI, izričito podržavamo promociju alternativnih tehnologija'', naglašava Kefer. ''Međutim, važno je da se ne oslanjamo samo na vozila na baterije, već i da dodatno ojačamo gorive ćelije i moderne SUS motore sa ekološki prihvatljivijim gorivima poput plina ili sintetičkih goriva.''

 

Izvori energije presudni u proizvodnji

Jedan značajan udeo u emisiji CO2 ima i odgovarajuće snabdevanje energije vozila u proizvodnji i pogonu. ''Ako se izvori energije ne oslobode svog tereta CO2, niti jedna tehnologija ne može da pomogne'', kaže dr. Ing. Ralf Marquard, predsednik Savetodavnog odbora VDI za pogonske sistem i upravljanje energijom VDI društva za tehnologiju vozila i saobraćaja i jedan od suinicijatora studije. ''Samo ako se izvori energije dobijaju na obnovljivoj osnovi, sve tehnologije mogu da pomognu u poboljšanju ravnoteže okoline.''

 

Preseljenje proizvodnje baterijskih ćelija u Evropu

S obzirom na čitav lanac vrednosti, moderna vozila sa SUS motorima često čak zagađuju manje od električnih vozila. Baterijski pogoni pate od trenutne velike potrošnje energije i materijala u proizvodnji. ''Uspešno recikliranje baterija koje štede energiju ovde je ključ uspeha, koji je neophodno promovisati, jer se to trenutno ne praktikuje u industrijskim razmerama'', kaže Marquard. Ovo je ključni element u značajnom poboljšanju ekološke ravnoteže vozila. Druga preporuka studije je brzo premeštanje proizvodnje baterijskih ćelija iz Kine u Evropu. To bi imalo očigledno pozitivan uticaj na emisiju CO2. Razlozi za to su kraći saobraćajni pravci i mešavina električne energije koja se dobija od uglja u Kini. Studija se bavi emisijama CO2 različitih pogonskih sistema o kojima je reč tokom celog životnog ciklusa - od stvaranja sirovina preko proizvodnje i faze upotrebe do recikliranja. Njoj se upoređuje status u 2020. godini sa prognoziranim podacima za 2030. u oba slučaja uzimajući u obzir različito ponašanje korisnika.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Sakupljač prašine iz automobilskih guma

 

209052-tocak.jpg

 

Patentiran uređaj koji lovi opasnu mikroplastiku

Inovativni uređaj koristi elektrostatiku i protok vazduha oko točka za hvatanje čestica guma kao i za obradu i ponovnu upotrebu u raznim aplikacijama, stvarajući sistem zatvorene petlje. Svi znamo da se gume troše, ali nikada ne razmislimo kuda ide sitna prašina. Mikroplastika se obično povezuje sa plastikom za jednokratnu upotrebu, ali u Evropi se godišnje proizvede pola miliona tona zbog trošenja guma. Ulazi u naše plovne puteve, hranu koju jedemo i vazduh koji udišemo, čineći do 50% emisija mikročestica PM2.5 i PM10 iz drumskog saobraćaja.

 

Presudno je u saobraćaju razmotriti posledice trošenja guma, tako da ne zamenjujemo jedan izvor zagađenja drugim. Prošlog jula vlada Velike Britanije je uputila poziv na akciju i zatražila rešenja, a tehnologija The Tyre Collective-a je odgovor na to pitanje. Oni su otkrili da čestice guma koje sa trošenjem odlaze sa gume pozitivno nabijene zbog trenja. Koristeći niz elektrostatičkih ploča, uređaj trenutno lovi 60% svih čestica u vazduhu. Niske je energije i može da se napaja direktno iz alternatora automobila. Testirano rešenje je rezultat saradnje sa stručnjacima za aerodinamiku i nauku o materijalima sa Imperial Collegea. Smešten blizu mesta gde se guma susreće s putem, sa dovoljnim razmakom od tla, uređaj koristi protok vazduha oko točka. Pričvršćen je na zglob točka, slobodan za kretanje i okretanje sa oslanjanjem i prilagodljiv različitim vozilima. Snimljene čestice gume se sakupljaju u uložak unutar uređaja i prikupljaju tokom servisiranja.

 

Gume su prikriveni izvor zagađenja mikroplastikom, a zdravstene posledice udisanja tih čestica mogu da budu vrlo opasne. EV i regenerativno kočenje dramatično će smanjiti emisije štetnih gasova, a ostaće trošenje guma i kočnica - za rešenje tog problema nudi se ovaj patent.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Volkswagenu preti novčana kazna od preko 100 miliona evra

 

194727-vw touareg 003.jpg

 

Volkswagenu preti novčana kazna od preko 100 miliona evra jer njegova flota putničkih automobila nije u 2020. ispunila ciljeve EU vezane za emisiju ugljen-dioksida (CO2), saopštio je nemački proizvođač automobila. Kompanija je smanjila prosečnu emisiju CO2 u svojoj floti u Evropskoj uniji za oko 20% na 99.8 g/km, što je za oko 0.5 g/km iznad cilja, navodi se u saopštenju VW-a. To povlači za sobom kaznu EU u iznosu ''minimalnom trocifrenom milionskom iznosu'', rekao je portparol kompanije.

 

Zabrinuti zbog globalnog zagrevanja i zagađenja vazduha, evropski kreatori politika doneli su propise o suzbijaju emisije izduvnih gasova, primoravajući proizvođače automobila da krenu sa razvojem tehnologija s niskim emisijama ili će se suočiti sa kaznom za prekoračenje emisije CO2 od 95 evra po gramu. ''Za dlaku smo premašili ciljanu emisiju naše flote za 2020. godinu, jer nas je sputala pandemija kovid-19'', naveo je u saopštenju glavni izvršni direktor VW-a, Herbert Dis, dodajući da se nada da će ove godine target vezan za emisiju CO2 biti ostvaren budući da će kompanija izaći na tržište s novim električnim modelima svojih glavnih brendova. Iz Volkswagena su naveli da su već ranije izdvoji sredstva za novčanu kaznu kako bi izbegli udarac tog izdatka na zaradu u četvrtom tromesečju 2020. Rivalske kompanije Dajmler i BMW su objavile da su ostvarile ciljeve u pogledu emisije CO2 nakon rasta prodaje njihovih električnih modela.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Stare gume mešaju u asfalt, a iz njih dobijaju i dizel gorivo

 

put gume.jpg

 

Asfaltni materijal delimično napravljen od recikliranih guma testira se na ulicama Gold Coasta u Australiji. Proizveden u kompanijama Austek Asphalt Production i Pearl Global, materijal poznat pod nazivom Carbonmastic mogao bi da svake godine preusmeri milione inače neupotrebljivih guma sa odlagališta otpada.

 

''U osnovi u potpunosti recikliramo polovne gume'', kaže je David Simmons, generalni direktor Austeka i dodaje: ''Ovaj proizvod je izuzetan za gradske puteve, jer ograničava pucanje reflektujućeg sloja, a možete da postavite i tanji sloj jer je jači i glatkiji spoj kao i tiša površina.''

Procenjuje se da se u svetu godišnje baci 1.5 milijardi guma, a oko 56 miliona guma je trenutno odloženo na odlagalištima samo u Australiji. Simmons je izjavio da će se oko 1.6 miliona guma reciklirati svake godine tokom proizvodnje asfaltnog materijala, a proizvodni postupak će reciklirati 100% svake gume, stvarajući kružnu održivu ekonimiju. Kao direktni rezultat, to bi značilo da manje guma dolazi do odlagališta otpada ili stvaranja hrpa starih guma, što izaziva velike ekološke izazove u svetu.

 

Gorivo dobijeno iz guma, kao deo proizvodnje materijala za asfalt, takođe postaje alternativa dizelu, sa pogonom za proizvodnju Austek u Yatali u Australiji, procenjujući da će zameniti 1.3-1.6 miliona litara dizelskog goriva. Očekuje se da će pogon godišnje proizvoditi oko 160.000 tona materijala i uštedeti oko 7.000 tona emisija CO2.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Golf 2 i Yugo neće moći u centar Beograda?

 

yugo bg.jpg

 

Stotine hiljada vozača je odahnulo posle izmene pravilnika o tehničkim uslovima za vozila u saobraćaju, odnosno nova odredba o posedovanju katalizatora u trenutku registracije automobila. Ipak, nadležni pripremaju nove propise. Možda će stariji automobili moći da se registruju, ali pitanje je da li će moći da uđu u centar Beograda, kao ni u nacionalne parkove. U spornoj grupi vozila, koja su označeni kao zagađivači, najviše je Golfova 2, ali još se vozi i Yugo, Zastava 101 i slična vozila.

 

Damir Okanović, direktor Komiteta za kontrolu i bezbednost saobraćaja, kaže da je jedno od mogućih rešenja klasifikacija vozila kojom bi ona mogla da se voze po određenim delovima Srbije, odnosno najveći zagađivači ne bi mogli u gradska jezgra, gde je po pravilu najgušći saobraćaj. ''Kada bismo se strogo držali dozvoljenog procenta izduvnih gasova, 800.000 vozila bi moralo da završi na otpadu. To bi takođe onda postao ekološki problem. Zahtev da se zaštiti životna sredina i da automobili više ne budu zagađivači je sasvim u redu, ali moramo da imamo u vidu kakav nam je vozni park. Mnogi polovnjaci su napravljeni bez katalizatora, kao što je ''Golf dvojka'', auto koji je popularan i posle toliko godina u našoj zemlji, a posebno u centralnoj i južnoj Srbiji. Nije isto ako se takav automobil vozi van grada, po selima i u Nemanjinoj ulici ili na Brankovom mostu, gde je procenat zagađenja veoma visok'', rekao je Damir Okanović.

 

Nalepnice za ulazak

Sa druge strane, kako dodaje, moramo da znamo da u evropskim metropolama postoje nalepnice, od zelene sa kojom možete svuda da se vozite, do crne, koja ne dozvoljava da se uđe u grad. Kada se Pravilnik promeni, prema čemu se sada ide, veliki zagađivači će ostati na putevima. Okanović kaže da je jasno kako ljudi nemaju para da ugrađuju katalizatore i filtere, pa je ograničavanje kretanja takvim vozilima u gradovima i zaštićenim prirodnim područjima najoptimalnije rešenje. Kako smatra, crvena linija negde treba ipak da se povuče, najveći zagađivači, koji iz auspuha izbacuju ''zlo i naopako'', definitivno treba da budu izbačeni iz saobraćaja.

 

''Smatram da je ograničeno kretanje dobro rešenje, još je u razmatranju i nadam se da će se ono vremenom uspostaviti. Neki kažu, zabranjujete siromašnima da dođu do grada, ali to nije tačno, Yugo na plin nije skupo vozilo, dok neki ''besan'' auto kome je otišla Bosch pumpa može da bude ozbiljan zagađivač. Problem je što se mi bavimo uticajem motornog saobraćaja na vazduh, a nismo na nivou države napravili plan. Postoji pogon na bezin, dizel, metan, plin, vodonik, struju itd. Mi ne znamo šta nam je prioritet, šta je na prvom, drugom, trećem mestu'', nastavlja Okanović.

 

Metan i plin rešenje

Po uzoru na Evropu počeli smo da forsiramo električna vozila, potpuno zanemarujući činjenicu da, za razliku od nas, u tom delu sveta dobar deo struje se dobija iz obnovljivih izvora. Kako dodaje, studije pokazuju da u zemljama gde se struja više od 50 odsto dobija iz uglja (kod nas je procenat još veći, a na sve to koristimo i najotrovniji, lignit) električna vozila ne čuvaju okoliš, dapače, postaju jednako opasna kao i najgori dizelaši. ''Zašto imamo beneficije za električna vozila, a ne recimo za ona na metan? Potrebno je da uradimo detaljnu studiju u kojoj će učestvovati struka, a ne da samo kopirao trendove iz drugih zemalja'', izjavio je Okanović.

 

U pravilniku koji 5. jula počinje da se primenjuje i od koga strahuju mnogi vlasnici vremešnih polovnjaka biće promenjena sporna odredba o ispunjavanju uslova za registraciju vozila koji se odnose na emisiju izduvnih gasova. Tako za kriterijum ne bi trebalo da bude uziman datum prve registracije vozila u Srbiji, već datum njegove proizvodnje. Vozilo koje je, na primer, proizvedeno 1989. godine, a prvi put u Srbiji je registrovano 2015. godine, naravno da ne može da ima katalizator jer je proizvedeno bez njega. Ta nejasnoća u pravilniku sada bi trebalo da bude rešena. Vozila će biti posmatrana po datumu proizvodnje, a ne po datumu prve registracije u Republici Srbiji.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Evropski sud pravde osudio Nemačku zbog visokog zagađenja vazduha

 

hamburg.jpg

 

Evropski sud pravde je osudio Nemačku jer su dugi niz godina granične vrednosti azotovih oksida (opasan po zdravlje) u vazduhu znatno premašene u mnogim gradovima. Sudije EU-a u Luksemburgu su odlučile da je Nemačka kršila zakon EU-a. Podržali su odgovarajuću tužbu za kršenje prava od strane EU komisije. Granične vrednosti su sistematski i kontinuirano premašivane u 26 gradova od 2010. do 2016.

 

Presuda protiv Savezne Republike Nemačke bi mogla da bude dodatni zamah u zahtevima za daljnjim zabranama vožnje za dizelska vozila, koja emituju najviše azotovih oksida. Međutim, kvalitet vazduha u nemačkim gradovima se nedavno poboljšao, između ostalog i zbog korona virusa i lockdown-a. Prema Federalnom ministarstvu okokine, granične vrednosti su u nekim slučajevima znatno premašene u 90 gradova u 2016. godini. Od tada se broj svake godine smanjuje. Prema informacijama, 2019. ih je još bilo 25, a zatim 2020. šest, uključujući Minhen i Hamburg. Evropska komisija je podnela tužbu protiv Nemačke najvišem sudu EU 2018. godine.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Je li se tamo nesto vise prodaju ona prevozna sredstva sa softverom za laziranje izduva :D ?

Share this post


Link to post
Share on other sites

Električni automobil Airo pročišćava zagađeni vazduh tokom vožnje

 

airo 04.jpg

 

Na putevima se može videti sve više električnih automobila, pad troškova proizvodnje baterija dodatno utiče na pad cena, tako da električni automobili postaju pristupačniji. Međutim, jedan električni automobil je poseban zbog toga što tokom vožnje pročišćava zagađeni vazduh. Radi se o električnom konceptu kompanije Heatherwick Studio pod nazivom Airo, koji je dizajniran za kompaniju IM Motors. Javnosti je predstavljen na Sajmu automobila u Šangaju ranije ove godine.

 

airo 03.jpg

 

Airo poseduje mod koji omogućava vozaču da upravlja automobilom, ali i autonomni mod. Međutim, pored poznate autonomne tehnologije, Airo ima i HEPA sistem filtriranja koji aktivno pročišava vazduh koji prolazi kroz njegovo podvozje. To između ostalog znači da pročišćava izduvne gasove vozila sa SUS motorom koje se nalazi ispred.

 

airo 02.jpg

 

Unutrašnjost Aira je multifunkcionalna te se osim za transport može koristiti za rad, gejming, obroke i spavanje. Sedišta se mogu rotirati, a takođe se mogu spustiti te poslužiti za spavanje.

 

airo 01.jpg

 

Iako će mnogi reći da automobil nije među najlepšim električnim vozilima, njegovi ciljevi su mnogo plemenitiji. Proizvodnja je planirana za 2023. godinu.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Preko polovine emisije štetnih gasova u urbanim sredinama dolazi iz 25 gradova

 

216251-gradovi.jpg

 

U današnje vreme, postalo je očigledno da su klimatske promene realnost i da utiču na kompletan život na planeti, uključujući i nas same. Mada još uvek ima ''neobaveštenih'' i ''nevernih Toma'', dovoljno je pratiti meteorološke vesti i shvatiti da je pokrenut lanac dešavanja čiji epilog može biti katastrofalan, a o onome na šta upozoravaju naučnici i da ne govorimo. Po novoj studiji, samo 25 svetskih gradova je odgovorno za 52% globalnog zagađenja iz urbanih sredina.

 

Kakva se pouka iz ovoga može izvući?

Dovoljan je mali broj ''prestupnika'' da stvari budu van kontrole. Istraživanje koje je objavio Frontiers in Sustainable Cities, sprovedeno je u cilju utvrđivanja nivoa zagađenja i raspodele emisije gasova koji izazivaju efekat staklene bašte. Za uzorak je uzeto 167 gradova širom sveta, tako da su lokacije pronađene u 53 zemlje Evrope, Severne Amerike, Južne Amerike, Azije, Afrike i Okeanije. Bez obzira što su neke od lokacija u razvijenim zemljama, a druge u zemljama u razvoju, i u jednim i u drugim postoje gradovi koji emituju ogromne količine štetnih gasova, a ovde je na njima akcenat.

 

Rezultati pokazuju da se više od polovine ukupne emisije iz urbanih sredina (52%), odnosi na 25 megagradova, gde naravno prednjače kineski, dok su iza njih neki u Japanu i Evropi. Handan, Šangaj i Sužu u Kini su najveći zagađivači, uz Tokio, Moskvu, Istanbul, Rio de Žaneiro, Johanesburg i Veneciju. Veliki gradovi u Americi, Koreji, Nemačkoj i Singapuru su takođe veliki zagađivači.

 

Na emisiju iz sagorevanja fosilnih goriva i proizvodnje električne energije za komercijalne i stambene zgrade, odnosi se do 80% ukupnih vrednosti u severnoameričkim i evropskim gradovima. Preko 30% od toga dolazi iz transportnog saobraćaja u trećini gradova, dok su železnica, vazdušni i plovni saobraćaj odgovorni za manje od 15%. Sa druge strane, postoje gradovi kao što su Oslo, Hjuston, Sijetl i Bogota, koji su ostvarili najveće smanenje emisije po glavi stanovnika tokom istraživanja, koje je sprovedeno između 2012. i 2016. godine. Autori ove studije smatraju da je njihovo istraživanje veoma važno u identifikovanju najvećih zagađivača, što je prvi korak u rešavanju problema, koji podrazumeva postizanje ugljenične neutralnosti do 2050. godine.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


 

 



Info

FLCS Forum koristi tzv. kolačiće (cookies), kako bi korisnicima osigurao funkcionalnost i jednostavnost korišćenja. Daljim pregledom ovog Foruma dajete svoj pristanak za korišćenje "kolačića".

×
×
  • Create New...