Jump to content
FAS Goran
neshaoct

Vozači se ne boje kazni, prvi nude mito

Recommended Posts

image.png

 

U prvih šest meseci 2019. godine na putevima u Srbiji stradalo je oko 300 ljudi, dok je prema podacima MUP-a saobraćajna policija napisala 680.000 prekršajnih kazni, od kojih blizu 200.000 zbog prekoračenja brzine. Za samo sedam dana pojačane kontrole u avgustu, policija je zabeležila 25.000 prekoračenja brzine, napisala 2.500 prekršajnih naloga zbog nekorišćenja sigurnosnog pojasa i 400 zbog nepropisne upotrebe telefona tokom vožnje, a iz saobraćaja je isključeno 350 vozača pod dejstvom alkohola.

 

Kako bismo proverili koliko se vozači pridržavaju Zakona o bezbednosti saobraćaja i kako se ponašaju u saobraćaju, sajt polovniautomobili.com sproveo je istraživanje u kojem je učestvovalo 18.118 osoba. Želeli smo da saznamo koliko često vozači prave saobraćajne prekršaje, koji su to najčešći prekršaji koje prave, kao i da li je pooštravanje pojedinih kaznenih odredbi u Zakonu uticalo na njihovo ponašanje za volanom. Takođe nas je zanimalo koliko često ih je zaustavljala saobraćajna policija, kolika je visina najčešće plaćanih kazni, kao i da li su pokušavali da izbegnu plaćanje kazne za počinjeni prekršaj.

 

Vozimo prebrzo, pričamo telefonom

Više od polovine ispitanika priznalo je da su u proteklih godinu dana napravili neki saobraćajni prekršaj - 52% vozača je u prethodnih godinu dana počinilo bar neki saobraćajni prekršaj (bez obzira na to da li ih je policija zaustavila zbog toga ili nije). Od toga, 26% anketiranih navelo je da je bilo zaustavljeno zbog počinjenog prekršaja. Prekoračenje brzine je prekršaj koji vozači najčešće prave. Čak 72% ispitanika, od onih koji su rekli da su napravili prekršaj, navelo je da je vozilo brže od zakonom propisane brzine.

 

image.png

 

Takođe, istraživanje je pokazalo da volimo da telefoniramo tokom vožnje. Polovina je navela da je tokom vožnje koristila mobilni telefon. Ostali prekršaji koji se najčešće čine su nevezivanje pojasa, nepropisno parkiranje, vožnja tehnički neispravnog, ili vozila sa neadekvatnim gumama. Podatak koji zabrinjava jeste da je 12 odsto ispitanika navelo kako je vozilom upravljalo pod dejstvom alkohola, a 11% da je prošlo kroz crveno svetlo.

 

Kazne nas ne disciplinuju, kamera se plašimo

Iako su u proteklom periodu pooštrene neke od kaznenih odredbi Zakona o bezbednosti saobraćaja (kao što su kazne za prekoračenje brzine, vožnja pod dejstvom alkohola, nevezivanje pojasa…), prema rezultatima naše ankete, to nije umnogome uticalo na ponašanje vozača. Jedno od pitanja u anketi bilo je i ''Da li od pooštravanja kazni u Zakonu o bezbednosti saobraćaja ređe pravite saobraćajne prekršaje (bez obzira na to da li ste zaustavljeni od strane saobraćajne policije)?''

 

image.png

 

Najveći procenat ispitanika tvrdi da vozi isto kao i pre (oko 64%), dok je 34% njih izjavilo da sada ređe pravi prekršaje. Takođe, skoro polovina ispitanika smatra da oštrije kazne ne utiču na vozače, odnosno da zbog njih vozači ne poštuju saobraćajne propise više nego ranije.

 

image.png

 

Ipak, naše istraživanje je pokazalo da su saobraćajne kamere delotvorne, odnosno da utiču na ponašanje vozača. Da voze pažljivije tamo gde znaju da su postavljene kamere navelo je 65% ispitanih. Oko 31% ređe obraća pažnju na kamere, a oko 6% ne može da proceni da li u tim momentima vozi pažljivije. Čak 30% ispitanika navelo je da su u proteklih godinu dana jednom ili više puta platili kaznu. Prosečan iznos kazne koja se plaća na našim putevima u poslednjih godinu dana je 5.000 dinara i nju je platilo oko 75% anketiranih koji su rekli da su platili neku kaznu. Međutim, čak 46% tih ispitanika navelo je da nije promenilo svoje ponašanje u saobraćaju nakon plaćene kazne, dok je 38% izjavilo da nakon toga vozi pažljivije.

 

image.png

 

Vozači uglavnom prvi nude mito

Korupcija je jedan od najozbiljnijih problema sa kojim se suočava naše društvo, a ona je prilično izražena i u saobraćaju. Čak trećina ispitanika je navela da su pokušali da izbegnu plaćanje kazne nakon što ih je zaustavila policija, 12 odsto njih nije želelo da odgovori na ovo pitanje, a 55 odsto je reklo da nije pokušalo to da uradi. Najviše je onih koji su plaćanje kazne izbegli kroz razgovor (pričao/la sam o nekom razlogu zbog kojeg sam počinio/la prekršaj) - 40 odsto, dok je njih 28 odsto platilo mito. Nije zanemarljiv ni broj onih koji su se sa saobraćajnom policijom dogovorili da dobiju manju kaznu od one koju je trebalo da dobiju (17%). Više od polovine onih koji su naveli da su platili mito istaklo je da su sami direktno ili indirektno inicirali plaćanje mita (53%), a u oko 37% slučajeva sami policajci su zatražili mito.

 

image.png

 

Najčešći iznos mita koji se daje je između 1.000 i 3.000 dinara (51% ispitanika koji su platili mito), zatim 1.000 dinara (28%). Od 3.000 do 5.000 dalo je oko 10% ispitanika. Kao najčešći razlozi zbog kojih vozači pristaju da plate mito, navedeni su: davanje manje novca nego za kaznu (72%), izbegavanje privremenog oduzimanja vozačke dozvole (17%), izbegavanje kaznenih poena (7%).

 

image.png

 

Svega 2% ispitanika navelo je da je prijavilo policajce kojima su platili mito, dok je 51% njih izjavilo da ne žele time da se bave, a 23% nije prijavilo policajca jer ne znaju kome bi trebalo da ih prijave.  

 

image.png

 

Nakon plaćanja mita oko 51% ispitanih osetilo je olakšanje jer nisu bili kažnjeni, njih oko 26% je sasvim ravnodušno, nemoćno se osetilo oko 9%, dok je svega oko 5% grizla savest jer su davanjem mita prekršili zakon.

 

preuzeto sa - polovniautomobili.com

Share this post


Link to post
Share on other sites

Hoće li se bahatim vozačima stati na put oduzimanjem i dozvole i vozila?

 

158306-voznja.jpg

 

Agencija za bezbednost saobraćaja formirala je radnu grupu koja priprema novi nacrt Zakona o bezbednosti saobraćaja. Glavne izmene trebalo bi da se odnose na trajno oduzimanje vozačke dozvole, ali i oduzimanje vozila nesavesnim vozačima.

 

U poslednjih deset godina skoro 11.000 vozača je ostalo bez vozačke dozvole, navodi RTS. Direktor Agencije za bezbednost saobraćaja Duško Pešić ocenio je za Radio Beograd 1 da izmenama zakona mora da se postavi neka granica i da se ne sme dozvoliti bahatim vozačima da se unedogled vraćaju za volan. Duško Pešić podsetio je da se, prema važećem zakonu, vozaču koji sakupi 18 kaznenih bodova privremeno oduzima vozačka dozvola. On zatim pohađa seminar od 40 časova u Agenciji za bezbednost saobraćaja, i ukoliko položi ispit, dozvola mu se vraća. Smatra da izmenama zakona mora da se postavi neka granica i da bahatim vozačima ne sme da se dozvoli da se unedogled vraćaju za volan.

 

''Tim vozačima se mora stati na put. Ukoliko ne mogu da prihvate saobraćajna pravila, njih treba udaljiti iz saobraćaja. A to su mere trajnog oduzimanja vozačke dozvole pa i trajno oduzimanje vozila. Vozači koji su više od dva puta ostali bez dozvole bili bi upućivani na posebne lekarske preglede da bi se proverilo da li imaju neki poseban zdravstveni problem. Ako imaju, to bi svakako bio razlog da im se onemogući da voze'', navodi Pešić. Dodaje da bi u slučaju da nemaju zdravstveni problem, bili upućeni na zahtevnu obuku koja bi bila poslednja šansa, jer ako bi i posle toga ostali bez dozvole, to bi onda bilo trajno. Ako bi osobe kojima je trajno oduzeta dozvola opet bili zatečeni u saobraćaju, sledeća mera bi, naglašava, bilo oduzimanje vozila.

 

Alkohol glavni krivac za gubitak dozvole

U poslednjih deset godina skoro 11.000 vozača je ostalo bez vozačke dozvole. ''Oko 10.000 vozača je prošlo seminare Agencije i vratilo dozvole, dok oko 1.000 njih nisu iskoristili ovu mogućnost. Oko 60 vozača je dva puta prošlo kroz seminare jer im je po dva puta oduzimana vozačka dozvola. Dakle udeo vozača koji uporno krše propise je veoma mali'', naglasio je direktor Agencije za bezbednost saobraćaja. Prema njegovim rečima, zanimljiv je i profil nesavesnih vozača, prosek godina je 38, a samo u 2% slučajeva to su žene. ''U javnosti se stiče utisak da propise najviše krše mladi vozači, ali se ispostavilo da krše i građani u ozbiljnijim godinama. Smatrajući da su dovoljno iskusni, dozvoljavaju sebi da sednu za volan pod dejstvom alkohola i da prekorače dozvoljenu brzinu tako da, statistički gledano, najviše prekršaja čini ta starosna grupa. Najčešći prekršaj zbog koga se ostaje bez dozvole je alkohol. Sledeći razlog je prekoračenje brzine ili vožnja uprkos oduzetoj dozvoli'', rekao je Pešić.

 

Treba li vozačima oduzimati auto?

Damir Okanović iz Komiteta za bezbednost saobraćaja podržava predlog Agencije za trajno oduzimanje vozačke dozvole. Prema njegovom mišljenju, za vozače koji uporno krše propise najprimerenija je mera oduzimanja vozila. ''Ako želite da sprečite tragedije u saobraćaju, onda dokazano neodgovornim vozačima treba oduzimati vozila. Pokazalo se da našim vozačima najteže pada upravo takva kazna. Novčane kazne i oduzimanje dozvole ni približno nemaju takav efekat. Ako se postavlja pitanje zakonitosti takve mere, podsetio bih da ona već 16 godina postoji u zakonu koji reguliše taksi prevoz'', ističe Okanović. Kaže da je samo na teritoriji Beograda oduzeto više od 100 vozila zbog nelegalnog taksi prevoza. Smatra da sličnu meru treba uvrstiti i u Zakon o bezbednosti saobraćaja.

 

Profesor Saobraćajnog fakulteta u penziji Milan Vujanić, navodeći kaznenu politiku određenih zemalja, ističe da je u Americi za najteže prekršaje predviđeno trajno oduzimanje vozila, pa čak i zabrana ponovnog polaganja vozačkog ispita. Te mere se, objašnjava, uglavnom primenjuju ako je za volanom osoba kojoj je već oduzeta dozvola. Ako je uz to i pod dejstvom alkohola, oduzeto vozilo se stavlja na licitaciju, a pare idu u fond za bezbednost saobraćaja. U Kanadi imaju propis da ako oduzeto vozilo vredi više od određene sume ono ide pod presu, od automobila ostaje kocka presovanog lima koja se potom vraća vlasniku. Pritom, pre presovanja, vlasnik iz auta sme da iznese samo lične stvari. ''Dakle ni rezervni točak, ni dizalicu. Sve to ide u presu. Ova mera se naravno primenjuje samo u slučajevima drastičnog kršenja propisa, ali samo njeno postojanje je ozbiljna opomena vozačima'', naglasio je Vujanić.

 

Novi nacrt Zakona o bezbednosti saobraćaja trebalo bi da bude završen do kraja godine.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


 

 



Info

FLCS Forum koristi tzv. kolačiće (cookies), kako bi korisnicima osigurao funkcionalnost i jednostavnost korišćenja. Daljim pregledom ovog Foruma dajete svoj pristanak za korišćenje "kolačića".

×
×
  • Create New...