Jump to content
FAS Goran
neshaoct

Plin - da li se i dalje isplati ugradnja?

Recommended Posts

@knezevic76 pretpostavljam da takvu potrosnju imas jer vozis ili neki malolitrazni hdi ili dci? :) Jedino su oni tako stedljivi dizelasi, da bas tako malo trose, ili nekog aurisa sa 1.4 dizelom?

Ja sam pre neki dan bas ovde pokrenuo temu u vezi sa turbo benzincima, realnom potrosnjom, a bas zbog tih nedoumica da li ovi benzinci mogu biti zamena klasicnim benzincima i plinu. Ipak, ako se neko ne odluci za plin benzin, ispada da jedina preostala verijanta ekonomicna jeste dizel i to tako neki dizel od pomenutih, koji zaista i u gradu mizerno trosi. Benzinac je najsigurnija kupovina, klasican benzinac, ali mu je potrosnja opet losa strana. Najidealniji bi bio benzinac koji malo trosi, ali takvog nema. Ili barem ja ne znam za njega :) kad kazem malo, do 7 u gradu, i ne vise od 6 na otvorenom putu i vecim brzinama.

Edited by SavaN

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ako pitaš vlasnike 500L 1.4 16v 95ks, u Beogradu troši do 7l, na otvorenom do 5l, i to kada se gazi. Da se ogradim odmah, lično poznajem par ljudi koji voze taj auto, nemaju veze sa forumom. Tako da ti je to dobar izbor. 

A da, poznajem i dvojicu koji su vozili Daewoo matiz 800cc i Chevrolet Spark 800cc. Kažu troši do 5l po centru Beograda. 

Kao što vidiš, ima štedljivih benzinaca, nema potrebe da se život komplikuje ugradnjom TNG uređaja, ili još gore, nabavkom dizelaša kod kojih je redovno održavanje skuplje, a da ne govorim o strašnim stvarima koje skoro kod svakog crknu:

Dizne, turbina, CR pumpa, glava kod VW TDi PD motora, i naravno plivajući zamajac. 

Share this post


Link to post
Share on other sites

@SavaN
1.5dci vozim. Moja potrošnja (retko vozim po gradu u špicevima) je 5-5.5l, ali u gradu, po špicevimaje je oko 6.5l.
Ovo što si naveo u poslednjoj rečenici je san svakog srbina. Twingo 8v troši oko 7 benzina po gradu, kao i neki slični 1.1 motori. Na otvorenom preko stotke srču a muče se.
Ko kupuje polovnjaka sa plinom mora da vodi računa i kad ističe atest, kad dolazi boca na zamenu i slično.
Onaj koji upuca 60000 dinara sa nov sekvent (a ima i dosta skupljih, do 100000 din) a prelazi 10ak hiljada godišnje isplaćuje taj sistem za godinu dana za razliku u ceni benzina.
U odnosu na neki štedljiviji dizel trebaće mu skoro dve godine.
Ja sam uvek za TNG, CNG.
E sad, postoji i druga strana medalje. Benzinski motori starije proizvodnje i konstrukcija mnogo bezbolnije podnose gas.
Kod novijih se treba dobro raspitati.
Moj rođeni brat ima SX4,120ks, nov kupljen. Odmah ugrađen sekvent u AC Rašić sa kapalicama, najskuplji tad baš za taj motor.
Taj motor je sad na 90000km, i ventili više ne mogu da se našteluju!? Krivac, barem po ovlašćenom servisu, TNG. Čak i oni znaju da taj motor ne podnosi dobro TNG, al su prećutali kad su pitani za isti.
Da ne dužim, sređivanje ventila oko 600€, atest, reatest, uskoro i boca, plus servis komplet gasnog sistema. To ispod 800€ neće izaći.
Računica jasna, 1000€ sistem plaćen kad je ugrađen, sad 800€ vanredni troškovi zbog istog a niko ne garantuje šta će biti za 5 godina.
Inače u vožnji po BG ne može ispod 12l plina.

Znači, nije baš sve crno/belo, što se tiče ispaltivosti gasa, ne može se sve gledati samo kroz cenu istog.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Knezevic76:

Tvoj brat je od onih koje sam pomenuo nedavno, ugradili bi plin i u Tomos APN 6. Kao moj kolega, ej bre, isteraš novu Astru J 1.6 gtc turbo kupe iz salona, i odma ugradi plin. Na 90000km kreće da štuca na plin kada je hladan, pa bira dužu putanju do posla, da izbegne uzbrdice dok se motor ne ugreje. Kae neki senzori biiip palac... Reko da nisu malo ventili, kaže nisu. 

Share this post


Link to post
Share on other sites
Knezevic76:
Tvoj brat je od onih koje sam pomenuo nedavno, ugradili bi plin i u Tomos APN 6. Kao moj kolega, ej bre, isteraš novu Astru J 1.6 gtc turbo kupe iz salona, i odma ugradi plin. Na 90000km kreće da štuca na plin kada je hladan, pa bira dužu putanju do posla, da izbegne uzbrdice dok se motor ne ugreje. Kae neki senzori biiip palac... Reko da nisu malo ventili, kaže nisu. 
Ima komša moj,berberin,astru j 1.6,sutomatic,kaže pregazio 100k na plinu,ni da cimne,plin namešten u AC ACA Novi Sad,tamo ga i održava....Ide da njim na Zapad redovno,po potrošni za obe radnje(keva i sestre frizerke imaju svoje salone)

Послато са LG-M250 уз помоћ Тапатока

Share this post


Link to post
Share on other sites

To je taj motor

Послато са LG-M250 уз помоћ Тапатока

Share this post


Link to post
Share on other sites

Sto se tice same cene voznje po kilometru, plin je tu oduvek kao prva opcija. Pogotovo za vecinu vec prevazidjenih atmosferaca.

Ali ako govorimo o novijim vozilima i modernijim motorima, prica se prilicno komplikuje. Mali benzinski turbaci su napredovali svojom tehnologijom, ostvaruju primetno vecu snagu i obrtni (najnoviji Fiatovi GSE oko 120KS i 200Nm iz litra zapremine), uz manju potrosnju. Tako da tu (i ako je moguca ugradnja) dolazi do pitanja isplativosti, kao i tehnicke i papiroloske zaje*ancije sa istim... Licno mi nije bilo na kraj pameti da za svoju (i nasu prosecnu) godisnju kilometrazu sa privatnim autom ulazim u razmisljanje o ugradnji plina na bilo kog turbaka. A i davno sam ga terao na atmosfercu, meni dovoljno.

15 hours ago, knezevic76 said:

Voziti čistog benzinca po ovim cenama je totalno neisplativo, tu nema priče.

Pisao sam, pa evo mog iskustva najkrace moguce. Potrosnja mi je zadnji put bila maltene zadnja rupa na svirali u izboru, a sa kupljenim 1.4 MultiAir 140 ocekivao sam bar 1.5l vecu potrosnju u odnosu na 1.9 JTD 115, na vozilu slicne tezine. Na moje iznenadjenje, evo sa zadnjim tocenjem, generalni prosek je 6.6l vs 6.1l do sada, u istim uslovima voznje. A sa trenutnim cenama na pumpama (15 kinti jeftiniji benzin), cena po kilometru mi izadje cak i trunku jeftinija, verovao ili ne. Sa oba Fiata imam 0.8-0.9l vecu generalnu potrosnju, u odnosu na fabricki deklarisanu (5.7l za MA vs 5.3l za JTD). Cisto poredjenje iz licnog iskustva (posto je 13 god. razlike izmedju pomenutih generacija motora, a najnoviji trose jos manje).

Share this post


Link to post
Share on other sites

@Ivan
Pa to i jeste poenta, ako je benzinac u rangu sa dizelom po potrošnji, plin nije opcija.
Analogija je išla ovako, benzinci su jeftiniji za održavanje od dizelaša ali više troše od dizelaša i tu TNG stupa na scenu.
Sad kad noviji benzinci troše manje, TNG je nepotreban. Ali je i održavanje novijih benzinaca skuplje nego ranije. Sad i oni imaju turbine, dizne, razne ventile i svašta nešto što ranije nisu imali.

Na kraju će se svesti na to, ako bude dizela u budućnosti, ko ima kakve lične afinitete.
Benzinci još imaju šta da kažu u budućnosti, pogotovo hibridi. Za dizele ćemo još videti.

Meni je fascinantno da se upravo zbog cele ove afere oko dizela ne razvijaju tj ne adaptiraju novi benzinski motori baš za upotrebu na alternativnim goriva tipa CNG, TNG...

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ma da,jasna je računica,sve zavisi od afiniteta...

Послато са LG-M250 уз помоћ Тапатока

Share this post


Link to post
Share on other sites

Cini mi se da u ovoj temi, svi kazemo nesto prilicno isto:

 

1. najjeftiniji je plin - dugorocno / mana je nekada skupa ugradnja, moguci problemi i zezanje

2. posle toga dizel dolazi u obzir / mane poznate odrzavanje, plus potencijalno i dalje skupi kvarovi zavisi od modela do modela

3. turbobenzinci su opcija / mane isto tako dizelski sklopovi, turbine i slicno

4. "obicni" benzinci / mane trose nekada ko djavo, ali su sto se tice odrzavanja i potencijalnih problema, pa cak i kod polovnjaka sigurnosti oko predjene km najsigurniji

Gore se pominjalo da ima tvrdnji da Fiat 500 L sa 1.4 benzinskim motorom trosi ispod 7 litara u gradu, jako lepo zvuci, ali realno ja u to sumnjam, prosto nije to lak auto da bi tako malo trosio, osam litara, pa i 8.5 mi izgleda znatno realnije. Sto je takodje ok, ako uzmemo da na ove dane i neki dizel 1.9 koji se zatekne u gradskoj guzvi nece potrositi ispod 7.5 litara.

Potrosnju turbobenzinaca ne zna, jer su iskustva vlasnika oprecna, ocigledno dosta kod njih zavisi i od stila voznje, naravno kao i kod klasicnog ili pogona na dizel, ali ovde izgleda jos presudnije kod T benzinaca.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Inače,pre jedno desetak dana,videh mečku dizela,e klasa,taksi,na taksi stanici kod Satelitske pijace u NS-cepa na tng....koliko li se taj otresao za ugradnju...w212

 

Share this post


Link to post
Share on other sites
12 minutes ago, SavaN said:

Potrosnju turbobenzinaca ne zna, jer su iskustva vlasnika oprecna, ocigledno dosta kod njih zavisi i od stila voznje

Tek su u zadnje vreme poceli vise da se uvoze i voze kod nas, a prilicno udela ima i ovo drugo sto pominjes. Ono sto i iz licnog iskustva vidim, prilicno su vise osetljivi sa potrosnjom pri stiskanju u obrtaje, u odnosu na dizele. Sto volim da kazem - kod dizela je nesrazmerno mala razlika u potrosnji pri ludacko stedljivoj i ludackoj voznji :). Dok kod benzinjare to nece ici bas tako - srecom, iz generacije u generaciju imaju sve veci obrtni momenat, tako da neko teranje u obrtaje ima smisla jedino radi uzivanja i zvuka. Npr. iako mu je max snaga na 5000 rpm, MultiAir vozim najcesce u opsegu obrtaja nesto iznad dizelskog, tu se vrlo lepo ponasa i odzivan je na gas, otuda i potrosnja navedena iznad.

33 minutes ago, SavaN said:

Gore se pominjalo da ima tvrdnji da Fiat 500 L sa 1.4 benzinskim motorom trosi ispod 7 litara u gradu, jako lepo zvuci, ali realno ja u to sumnjam, prosto nije to lak auto da bi tako malo trosio, osam litara, pa i 8.5 mi izgleda znatno realnije.

Marko je naravno bio ironican ;) . Sa turbakom koji je stedljiviji, meni potrosnja ide do 8.5l cisto gradske voznje (fabrika deklarise 7.3l). Dok za atmo 1.4 u 500L sama fabrika kaze 8.3l, tako da...

Slazem se sa kolegama iznad - i po mom skromnom misljenju, tehnicka i papiroloska zezancija sa plinom se isplati na atmo motorima starije konstrukcije, za kilometraze vece od nasih prosecnih. Dok turbo-dizel vs turbo-benzin na modernim motorima sve vise postaje stvar afiniteta.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Država će sledeće godine davati subvencije za ugradnju plina?

 

opel insignia lpg 11.jpg

 

Iako su subvencije za električna vozila u poslednje vreme glavna tema, sada nam stižu informacije da će država Srbija davati subvencije i za motore sa unutrašnjim sagorevanjem, tačnije za ugradnju plina.

 

''Imamo nameru i da radimo i neke druge stvari. Korona će, istina, značajno da uspori sve, ali ćemo na kraju godine imati podatke o tome šta smo postigli subvencijama kako bismo znali kuda dalje. Sada razmišljamo o tome da sledeće godine finansiramo ugradnju uređaja na gas. Za to postoji i volja i potreba. Trenutno na tržištu cene ugradnje uređaja za plin kreću se od 300 - 800 pa do 1.000 evra po automobilu, a to bi bila bespovratna subvencija, u celosti. Bio bi to pun pogodak jer onda nije bitno koja vam je starost automobila. Obuhvatili bismo više automobila u gradu nego što to činimo trenutnom subvencijom za e i hibridina vozila. Interesovalo bi se više građana, bilo bi dostupnije...'', rekao je ministar ministar za zaštitu životne sredine, Goran Trivan.

 

Kod nas se plin u automobile uglavnom ugrađivao da bi se smanjili troškovi, ali ministar Goran Trivan kaže da im je u vidu i smanjenje zagađenja. ''Razgovarao sam sa mnogima, i sa taksistima, između ostalih. Dobar broj taksista zaista ima uređaj za gas. Kažu da višestruko manje troše novca za gorivo. To je sa jedne strane motiv, ali moj motiv je da kada vozite na gasu višestruko manje zagađujete vazduh. Ukoliko bismo jednako opredelili milion evra i za ugradnju uređaja za gas, neka bude i 1.000 evra po automobilu, mogli bismo automatski da rešimo 1.000 vozila. Mislim da je praktično rešenje.''

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Lopovi na delu, kao što su davali mafijaškim taksistima kredite i subvencije za kupovinu vozila. Sve što treba je da smanje akcize na tng, i cene će same pasti,  a oni kojima odgovara preći na tng.

U vreme corone, je TNG najmanje pojeftinio, dizel sa 165 na 132, benzin sa 150 na 122, a TNG sa 74 na 64, i evo ga sada ide na 75din.

 

najveće akcize na tng u okruženju ima srbija oko 300eur / tona

Share this post


Link to post
Share on other sites

Sve i da daju,ako prodjete tehnicki na izduvne gasove sledece godine!
Bojim se da je sve to uzalud i jos jedno prosipanje gluposti doticnog monistra!
Sto se tice plina,izbacio sam ga i iz kuce!Vise ta sranja ne ubacujem u auto!
Toliko o TNG i ustedama para i zivaca!

Edited by crnisale

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ja i dalje smatram da je plin jako isplatljiv i na turbo benzincu i na atmosfercu, e sad problemi sa ventilima i slicno je stvar srece rekao bih. Do duse zna se koji motori nose plin a kojima to stvara probleme. E sad ja imam na mom Grandeu 1.4 tjet plin i usteda je ogromna posto je moj remapiran. Ali kazem mislim da je mnogo jeftinije zameniti ventile tjetu nego toj astri recimo... Sve je to jedna velika lutrija ja bih rekao. Kako kome prdne... 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Da li se vožnja na plin i dalje isplati?

 

lpg 001.jpg

 

Sajt PoloviAutomobili nakon nekoliko godina ponovo je napravio računicu kako bi saznao da li se i dalje isplati ugradnja plina. Cena plina je stigla do 97 dinara na pojedinim pumpama. U odnosu na oko 75 dinara iz 2016. godine, ovakvo poskupljenje mnoge vozače dovodi u dilemu isplati li se uopšte korišćenje plina kao goriva. Zato smo ponovo napravili računicu kako bismo videli da li se i dalje isplati ugradnja plina.

 

Ovih dana gorivo može da se kupi po sledećim cenama:

  • Plin: 96 
  • Benzin: 165.5
  • Dizel: 170.5

Podsećamo da se cene menjaju iz dana u dan i da mogu drastično da se razlikuju od pumpe do pumpe, čak i u okviru iste ''firme''. Zato ove cene uzmite isključivo kao primer. Tako smo tokom analize cena na pumpama plin nalazili u rasponu od 93 do 97 dinara. Uglavnom, ukoliko spadate u one koji uglavnom toče za hiljadu dinara, danas za jednu ''crvenu'' možete da kupite oko 10.4 litara plina, 6 litara benzina i 5.8 litara dizela.

 

Šta to znači u praksi?
Kao primer uzećemo automobil koji u proseku troši 8 litara benzina. Kada mu ugradimo TNG uređaj, pretpostavićemo da troši 10 litara plina. Ukoliko bi isti automobil imao dizel motor slične snage, uzimamo pretpostavku da bi trošio oko 6 litara dizela. To znači da 100 pređenih kilometara košta na plin 960 dinara, na benzin 1.324 din, a na dizel 1.023 dinara.

 

Da napravimo malo ''širu sliku'' - pogledajte tabelu ispod:

 

tabela plin.jpg

 

Auto ''na plin'' ipak troši i benzin
Da, automobil sa TNG uređajem ipak troši i određenu količinu benzina, ali tu količinu je teško ili bolje reći, nemoguće proceniti, pošto ta stavka zavisi od brojnih faktora, kao što su:

 

- Temperatura, odnosno vremenski uslovi. Zimi pri -10 °C ili -5 °C motor će potrošiti mnogo više benzina da dostigne temperaturu na kojoj se automatski prebacuje na plin nego leti.

 

- Način zagrevanja motora. Mnogi vozači vole zimi da ostave auto da radi u mestu i po 10 minuta, a za to vreme dobar broj automobila neće se prebaciti na plin. Drugi krenu posle minut-dva i auto im prebaci na plin posle još minut-dva. Inače, motor se znatno brže zagreva u vožnji nego u leru. Ali, pitanje je koliko goriva auto troši u leru? Prosek je od 0.5 do 1 litar po jednom satu rada u leru (u mestu). Ovaj prosek smo ''utvrdili'' za motore kubikaže od 1.400 do 2.000 kubika. Naravno da potrošnja u leru takođe zavisi od raznih faktora: temperatura motora, temperatura vazduha, kubikaža, tip/vrsta motora, stanje motora... Podsetimo ovom prilikom i da se ne može 100% verovati putnom kompjuteru kada vam pokazuje potrošnju u leru, isto kao što ne možete da mu verujete po pitanju potrošnje u vožnji.

 

- Podešenost plinskog uređaja. Kada motor, odnosno rashladna tečnost, dostigne određenu temperaturu, doći će do automatskog prebacivanja na plin. A to zavisi od toga kako je podešen plinski uređaj, odnosno na kojoj temperaturi će "oživeti" i od toga koliko brzo će motor dostići tu temperaturu.

 

- Vrsta ubrizgavanja goriva. Kod nekih sistema je neophodno da se kroz benzinske dizne ubacuje određena količina benzina kako bi se dizne hladile, tako da se istovremeno sa korišćenjem plina troši i benzin. O tome je bilo reči u posebnom tekstu.

 

- Broj startovanja motora. Pošto se motor startuje na benzin, a zatim prebacuje na plin, prilikom svakog startovanja potrošiće se određena količina benzina. Koliko će se nakon startovanja auto voziti na benzin pre nego što pređe na plin, opet zavisi od gore navedenih uslova.

 

Koliko plina auto više troši u odnosu na benzin?
Razlika u potrošnji zavisi od više faktora, ali najviše od vrste TNG uređaja, odnosno sistema za korišćenje plina. Što je savremeniji i sofisticiraniji sistem, razlika će biti manja. Kod nekih će potrošnjom plina biti veća za 10%, kod nekih za 15% ili 20%... A kod nekih samo 5%, odnosno gotovo neosetno. Ipak, praksa pokazuje da čak i potpuno novi automobili sa fabrički ugrađenim sistemom pokazuju osetnu razliku u potrošnji između benzina i plina. Ukoliko je sistem loše podešen, potrošnja može da bude ekstremno uvećana u odnosu na benzin.

 

A šta je sa cenom ugradnje, atesta, reatesta, servisiranja i čišćenja?
To su stavke koje zavise od slučaja do slučaja, tako da ne postoji način da ih ubacimo u računicu koja bi podjednako važila za sve. Neko kupi ''čistog'' benzinca pa mu ugradi plin, neko već kupi auto sa plinom ali vrlo brzo mora da obavi reatest i da kupi novi rezervoar (bocu), dok neko nađe auto kojem je upravo stavljena nova boca i urađen reatest. Podsetimo se da je ''rok trajanja'' boce za plin 10 godina od dana proizvodnje (ne od dana ugradnje). Što se tiče troškova održavanja plinske instalacije, tu je sve haotično. Neki vozači ništa ne diraju dok auto drastično ne izgubi snagu, poveća potrošnju ili počne da se guši pri pokušaju oštrijeg ubrzavanja ili pri višim obrtajima, drugi sami menjaju filtere i sređuju isparivač. Inače, u servisima koji se bave ugradnjom kažu da bi redovni servisi trebalo da se rade na svakih 10.000 ili 15.000 kilometara, kada se obavlja zamena filtera i podešavanje sistema. Cena tih servisa se drastično razlikuje, pa nećemo ni navoditi primere.

 

Zaključak
Mnogim vozačima se i dalje u velikoj meri isplati da voze na plin, uprkos poskupljenju i svim pratećim troškovima. Ne zaboravimo da često istovremeno poskupljuju i benzin i dizel. Zato morate da napravite sopstvenu računicu. Jednostavno ne postoji univerzalna formula kome se više isplati da vozi na benzin, dizel ili plin. U tabeli smo dali okviran primer, a na svakom vozaču je da na papir stavi mane i prednosti svakog goriva, troškove, cene i slično, pa da na osnovu toga donese odluku koja njemu najviše odgovara.

 

Autor: Dragan Romčević

 

preuzeto sa - polovniautomobili.com

Share this post


Link to post
Share on other sites

Nikada ranije ovako mala razlika u ceni između benzina i auto-gasa

 

zastava na gas.jpg

 

Nikada ranije nije bila ovako mala razlika u ceni između benzina i auto-gasa koji je sada preko 100 dinara. Razlozi za toliko poskupljenje auto-gasa su drastično povećanje cena energenata na svetskom tržištu i akcize koje su u poslednjih 10 godina povećane dva i po puta, kaže zamenik predsednika Udruženja za TNG Ivan Brajović.

 

''Auto-gas je od januara ove godine poskupeo za 29 dinara u apsolutnom iznosu sa PDV-om i akcizom i sa cene od 72,5 dinara po litru 1. januara danas stigao do cene od 102 do 103 dinara po litru na benzinskim stanicama, što je nezabeleženo povećanje'', rakao je Brajović za Tanjug. Naglasio je da je nagli skok cena energenata na svetskom tržištu sa 85% uticao na povećanje maloprodajne cene tečnog naftnog gasa (TNG) u Srbiji ove godine. ''TNG se dobija iz dva izvora, iz naftne prerade i iz gasne prerade. Poznato vam je kako je gasna kriza drmala Evropu, pa je TNG kao bočni proizovd gasne prerade, tačnije kao proizvod gasa rastvorenog u nafti, gasnog kondenzata i prirodnog gasa, poskupeo u ekvivalentnoj meri. Rasla je i cena nafte, a s obzirom na to da prerada nafte čini 35 odsto globalne proizvodnje TNG-a, to je bio drugi faktor povećanja cene'', objasnio je Brajović.

 

On je dodao kako se Srbija svrstava u zemlje uvoznice ovog energenta, jer iako smo relativno ozbiljan proizvođač sa oko 105.000 tona godišnje, ostatak do pune potrošnje koja se procenjuje na 155.000 tona, to jest 50.000 tona se uvozi. ''To je glavni razlog zbog kog je svetska energetska kriza uticala na nas, jer su berzanske cene TNG-a ove godine imale dramatičan rast sa 398 dolara po toni početkom godine na 861 dolar koliko je iznosila 16. novembra. Drugi spoljni činilac je smanjenje isporuka TNG-a iz Rusije, koja je značajan snabdevač Evrope, za gotovo 18% i iz Zapadne i Istočne Evrope, gde su neke rafinerije konzervirane ili zatvorene'', rekao je Brajović.

 

Ocenio je da fiskalna zahvatanja države nisu ove godine bila značajan faktor povećanje cene ovog ekološkog goriva. ''Imali smo povećanje akcize sa 44.59 na 45.17 dinara i posledično povećanje PDV-a na tu osnovicu. Ove godine fiskalna pomeranja nisu bila velika, ali sistemski 10 godina unazad ona su uticala na to da TNG od proizvoda koji je 2011. beležio potrošnju od 400.000 tona padne 2021. na 155.000 tona. Naime, samo akciza je povećna sa tadašnjih 17.90 dinara po kilogramu na 45.17 dinara koliko iznosi danas'', naglasio je Brajović. On je naveo da su akcize u Evropi na ovu vrstu goriva minimalne i da svi moraju da ih poštuju, kako se ne bi na račun niže cene derivata veštački indukovala konkurentnost privrede.

 

Brajović kaže da firme članice Udruženja naftnih kompanija Srbije (UNKS), čiji je Udruženje za TNG kolektivni član, smatraju da je nužna brza reakcija i smanjenje akciza, jer bi donela osim ekološke i ekonomsku korist. Naveo je da prema projekciji UNKS-a u slučaju da akciza na auto-gas bude prepolovljena, republički budžet bi bio uskraćen za oko 4.5 milijarde dinara, što je moguće nadomestiti na drugi način. ''To bi se moglo nadoknaditi povećanjem akcize na druga goriva koja tu akcizu iziskuju kao što je komprimovani prirodni gas (CNG) koji ima nultu akcizu i poresku stopu od 10%, za razliku od TNG-a koji ima akcizu 45.17 dinara i porez od 20%. Takav potez bi mogao da bude posmatran kao ulaganje države u podizanje ekološkog nivoa, koji je objektivno svima bitan'', smatra Brajović. Rekao je da su UNKS, Udruženje za TNG i Udruženje servisera u prethodnim periodu pokretali takve incijative, ali da na njih nije bilo odziva.

 

''Međutim, na poslednju inicijativu koja je pokrenuta bilo je pozitivnih odgovora resornih ministarstava ekologije, finansija i energetike i očekujemo da će to pitanje da se aktivno razmatra narednih meseci'', rekao je Brajović. On je izneo očekivanje da će uz temeljni pristup problemu sa ekonomskog, ekološkog i socijalnog stanovišta moglo da se dođe do ''renesanse'' upotrebe TNG-a kao goriva za automobile. ''Neće se potrošnja nikada vratiti na 400.000 tona, ali postoje svi uslovi, sjajna infrastruktura u koju je ulagano 20 godina da se vrlo brzo povrati promet, a da se ne obezvrede investicije koje se procenjuju na 200 miliona dolara u gasne module na 1.440 benzinskih stanica, skladišta, auto-cisterne i ostalu opremu'', naglasio je Brajović.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Isplati li se još uvek voziti se na tečni naftni gas?

 

dacia tng 01.jpg

 

Tečni naftni gas (TNG) sve je skuplji - trenutno se prodaje po ceni od 110 do 112 dinara po litru. Njegova cena poslednjih godinu dana stalno raste, što mnoge koji su ovaj derivat koristili kao gorivo dovodi u nepovoljnu situaciju. Srbija proizvodi veći deo potrebnog TNG, ali nešto mora i da uveze. Akcize su višestruko veće nego što je evropski prosek. Ono što potrošače interesuje jeste koji su razlozi ovakvog poskupljenja tečnog naftnog gasa. Predsednik udruženja za TNG Ivan Brajović kaže za RTS da na cenu utiče više faktora.

 

''Prvo se mora imati u vidu da TNG nastaje kao proizvod prerade prirodnog gasa i gasnog kondenzata što čino oko 65% globalne proizvodnje, kao i prerade sirove nafte - to je preostalih 35%. Prirodno je da cena ovih sastojaka TNG-a utiče i na njegovu ukupnu cenu'', objašnjava Brajović. Ističe da je konflikt u Ukrajini dodatno zakomplikovao situaciju, zbog čega je cena prirodnog gasa i prirodne nafte oborila sve rekorde. ''Izvoz TNG-a iz Rusije je takođe otežan, najviše zbog sankcija koje su Rusiji uvedene, pa ili se ne uvozi ili je jako malo kompanija koje to rade. Alternativni i istovremeno skuplji izvori snabdevanja se jesu pojavili - baltički morski izvoz i železnički - Roterdam - Antverpen'', navodi Brajović. Kaže da Srbija ima sopstvenu proizvodnju TNG-a koja nije mala - oko 105 hiljada tona, a ostatak do pune potrošnje, što je pedesetak hiljada tona, uvozi se. ''Postoji ta količina uvoza, a TNG je podložan izmenama cena na tržištu. Uvoz iz Rusije već godinama opada, a izvori za Srbiju su Hrvatska, Rumunija, Mađarska. Generalno gledano potreba za TNG-om u Srbiji opada, pa se samim tim i uvoze manje količine. Povremeno se ostvari i uvoz iz Rusije, što se dešava i sada, od kada traju sukobi u Ukrajini, i te cene su znatno niže, jer je njihovo tržište praktično zatvoreno pa TNG-a ima i previše'', objašnjava Brajović.

 

Situacija u regionu stabilna - i tržišna i cenovna

TNG je nekada bio upola jeftiniji od benzina i dizela. Postavlja se pitanje koliko se sada isplati voziti na ovo gorivo. ''Postoji računica da je korišćenje TNG za vozače opravdano kada maloprodajna cena ne prekoračuje 50% maloprodajne cene benzina. Iz razlike se pokrivaju troškovi konverzije motora, povećana potrošnja od 15% do 20% po kilometru i povremeni troškovi atesta motora'', kaže Brajović. Trenutna cena TNG-a je za nijansu niža od one koja bi u potpunosti bila isplativa za sve u lancu proizvodnje i distribucije. Realna cena bi trebalo da bude oko 115 dinara po litru. Ako govorimo o regionu, i tržišna i cenovna situacija je stabilna, ali postoji razlika u iznosu akciza koje su znatno niže u zemljama u okruženju nego u Srbiji.

 

U Srbiji je cena goriva rasla i pre pandemije i sukoba u Ukrajini zbog rasta akciza, a ne tržišne cene goriva, što nije bio slučaj u regionu. Posebno se to odnosi na TNG, na koji su nametnute akcize koje su rasle više nego bilo gde drugde. Od 2012. u Srbiji je akciza na benzin veća za 37 odsto u odnosu na minimalnu propisanu akcizu, na dizel 53%, a na TNG 300% i to je, u suštini, osnovni razlog za ovako visoku cenu i za višegodišnji pad potrošnje. Godine 2011. Srbija je trošila 400 hiljada tona gasa, a 2021. se to svelo na 150 hiljada tona. ''Svi korisnici TNG-a sa pravom očekuju da država snizi akcize jer je važno imati veći udeo gasa u potrošnji goriva zato što ima manju emisiju štetnih gasova u atmosferu. Zatim, ovo gorivo koriste manje platežno sposobni građani pa je i socijalna komponenta važna. Iako se preduzima mnogo institucionalnih koraka na planu smanjenja akcize, za sada nije bilo efekta'', kaže Brajović. Ipak, ističe da je najavljeno formiranje radne grupe Ministarstva finansija i Ministarstva energetike, koja bi trebalo to da proceni pa se nada da će do smanjenja nameta ipak doći.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

u Venecueli je litar benzina 0.015 $

 

 

A sve ovo me podseti kad sam prvi put sipao TNG u svoj auto... Prešao na gas kad je cena bila 17 din/l. Audi C4 Avant sa bocom od 80l. Sipaš i ne misliš.

Edited by PremieRacing

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


 

 



Info

FLCS Forum koristi tzv. kolačiće (cookies), kako bi korisnicima osigurao funkcionalnost i jednostavnost korišćenja. Daljim pregledom ovog Foruma dajete svoj pristanak za korišćenje "kolačića".

×
×
  • Create New...