totti 13151 Posted December 20, 2018 Dobro si ti sve shvatio, samo se (po običaju) praviš... Quote Share this post Link to post Share on other sites
bane1321 5823 Posted December 20, 2018 Ne može se porediti kredit i operativni lizing! Quote Share this post Link to post Share on other sites
neshaoct 9584 Posted December 21, 2018 @bane1321 Može li kod bilo koje Banke u SRB, može li kod bilo kog davaoca lizinga za automobile za fizička lica u SRB, da se uzme nov auto vrednosti 20k evra, tako što će se odmah platiti 1.5k-2k evra, i onda dalje plaćati rata od oko 250-300 evra naredne 4 godine? Jel' može? Ako može, onda je u SRB jednako lako/teško doći do novog auta kao tamo negde. Ako to ne može u SRB...ako kod nas traže odmah da im daš učešće za kredit od jedno 5k-6k evra za auto od 20k evra, ili traže 20%-25% novonabavne vrednosti auta (od 20k evra) kad je lizing u pitanju...a, onda nam posle toga i rata bude debelo preko 250-300 evra...šta onda dalje ima da se priča oko toga da li je u SRB jednako lako/teško doći do novog auta kao tamo negde. Mogu da razumem kad im se propiše obavezno učešće za kredite u evrima, ali bi samim tim onda rata bila manja nego u inostranstvu ako već u startu daješ mnogo više, kad ono...ispade i da u startu daješ više, i da kroz ratu daješ više. Quote Share this post Link to post Share on other sites
bane1321 5823 Posted December 21, 2018 Nisam u toku sa uslovima i ponudom operativnog lizinga odavno, niti sam ti protivurečio u startu, samo kažem, uslovi kredita i lizinga se razlikuju, te bi trebalo upoređivati lizing sa lizingom! I opet kažem, ja sam GP uzeo na operativni lizing, bio je mnogo povoljniji i fleksibilniji od kredita i finansijskog lizinga! Quote Share this post Link to post Share on other sites
neshaoct 9584 Posted December 21, 2018 5 hours ago, bane1321 said: ...te bi trebalo upoređivati lizing sa lizingom! I opet kažem, ja sam GP uzeo na operativni lizing, bio je mnogo povoljniji i fleksibilniji od kredita i finansijskog lizinga! I kad se upoređuje lizing sa lizingom, kod nas je manje povoljan. Naravno da je operativni povoljniji od finansijskog, a naročito od kredita. To tako i treba da bude. Ako hoćeš da podeliš taj podatak, koliki depozit su tražili? Koja je rata bila, koliko rata ukupno? Vratio si Grandea po isteku operativnog ili ga otkupio? ======= 16 hours ago, totti said: Dobro si ti sve shvatio, samo se (po običaju) praviš... Moraš još da se družiš sa bankarkama , ništa te nisu naučile kada pričaš ovako: 17 hours ago, totti said: ...kamate i potrebnu papirilogiju određuje Narodna banka Srbije. Sve i da banka/lizing kuća hoće da da kredit sa 0,1% godišnje kamate, da hoće da ti od dokumentacije bude potrebna samo lična karta, da ne moraš ni da budeš zaposlen - ne može, NBS to ne dozvoljava....NBS šta kaže i kako propiše je amin. Kamate ne određuje NBS. ''Light'' verzija objašnjenja za tebe šta sve određuje visinu kamata: - referentna kamatna stopa. Evo podataka za ECB i NBS. Pošto se naše Banke najviše zadužuju po Evropi u evrima, a ne od NBS u dinarima, onda je za nas mnogo važnija referentna kamatna stopa Evropske Centralne Banke (ECB). Kao što vidiš, ova za nas važna je 0%, ili negativna. Kao što možeš videti, najmanje su u poslednjih 20 godina...ali se to nekako slabo odrazilo na naše derikože. - nivo obavezne rezerve. To je deo novca koji komercijalne Banke imaju (procentulani iznos), ali sa kojim ne mogu da rade ništa, nego moraju da ga stave u trezor NBS. https://www.nbs.rs/internet/latinica/30/30_4/30_4_1/index.html Ali, imaš saopštenja domaćeg Udruženja Banaka u kojima su više puta isticali da nivo obavezne rezerve ne utiče na njihovu kreditnu aktivnost. Ne utiče zato što imaju evra koliko hoćeš, pa tako sada Banke u SRB nikada ne mogu doći u situaciju da žele da odobre toliko i toliko kredita, a da eto jadni nemaju pare (jer im stoje kod NBS) pa da zato onda dođe do poskupljivanja kredita (većih kamata). Evra ima koliko hoćeš jer je samo od proleća 2015. do danas ECB odštampala 2.4 biliona (2.400 milijardi) evra. Sa tim prestaju krajem ove godine, ali očekuju da će i pored toga referetne kamatne stope ECB ostati barem do leta 2019. godine na rekordno niskim nivoima. - kreditni rejting države i kreditni rejting samog klijenta. Nema šta mnogo da se objašnjava. Zbog ove druge stvari postoji mogućnost da različite grupe klijenata plaćaju različitu kamatnu stopu. - profit banke (profitna margina banke), odnosno kamatna marža. Isto nema šta mnogo da se objašnjava. I sad razmisli...ova bitna referentna je 0%, za nivo obavezne rezerve NBS te zabole jer imaš evra sa strane koliko hoćeš (faktički neograničeno). Od preostalih uslova, imaš još jedan koji ti takođe odgovara, a to je da se vadiš na loš kreditni rejting države kada te pozovu na neku TV da objasniš zašto dereš ljudima kožu. Proceniš kreditnu sposobnost svakog klijenta što je normalno...i šta na kraju ostane kao faktički jedini faktor? Ostane kamatna marža. Zato onda nastanu ovolike razlike u visini rate i ukupnoj sumi koja se Banci uplati tokom trajanja otplate, za npr. keš kredit od 600.000 dinara na 5 godina: ...ili za stambeni od 100.000 evra na 30 godina: Quote Share this post Link to post Share on other sites
totti 13151 Posted December 21, 2018 Oduvek me je fascinirala nečija opsednutost da se u sve razume. Imamo takvog predsednika države, samo nam fali i predsednik foruma Kao neko ko 4-5 puta godišnje ima sastanke sa nekoliko bankarskih službenika sa kojima imamo poslovno-tehničku saradnju, a vezano za obuku i prezentaciju auto kredita, imam određenu kompetenciju da o tome pričam i kažem šta je u praksi. Bez tabela, grafikona i teorije iz knjiga Banke nude veliki broj raznih varijanti auto kredita - "beskamatni" (za koji se naravno takođe plaća kamata, ali unapred, pa je zato najpovoljniji), devizni, dinarski, dinarski bez učešća, devizni/dinarski bez prenosa zarade, devizni/dinarski sa prenosom zarade itd. Od vrste kredita zavisi i kamata i ona može biti 4, 5, 6% na godišnjem nivou. Od vrste kredita zavisi i mogući period otplate. NBS im propisuje u kom rasponu kamate mogu da se kreću za određenu vrstu kredita. Npr., za "beskamatni" im kažu da je raspon od 3.3 do 3.6%, za dinarski bez učešća raspon može biti od 5.5 do 6% (karikiram cifre). Banka ne može da kaže: Ok, mi imamo kapital od 300 miliona €, sad ćemo za dinarski kredit bez učešća da uzimamo kamatu od 1%. Ne može, neće im dozvoliti. Ili da kažu: Ok, imamo kapital od 300 miliona €, radićemo na sopstveni rizik i davaćemo kredite nezaposlenim licima. Ne može, neće im dozvoliti. Ovo je praksa i tako je, to ti je "light" verzija objašnjenja. Isti slučaj je da i ti sutra hoćeš da otvoriš menjačnicu, pa kažeš: Ok, imam 300 miliona € kapitala, otkupljivaću € po 130 rsd. Ili hoćeš da otvoriš pumpu, pa kažeš: Ok, imam 300 miliona € kapitala, radiću u minusu, boli me uvo, ali ću prodavati gorivo po 100 rsd/litar. Ne možeš, neće ti dozvoliti. Ali ti si mi najjači kad te neko "poklopi" u tvojim tvrdnjama, pa uđeš u Aristotel mod . Tako npr. par postova gore kažeš da kod operativnog lizinga ne daju da otkupiš auto po završetku operativnog lizinga, već da treba da dovedeš treće lice. Pa kad ti više ljudi pokaže da nisi u pravu, onda krivicu svališ na pravnike internacionalne gigantske lizing kuće, jer nisu lepo napravili odabir reči u ugovoru. Verovatno su trebali tebe da konsultuju prilikom sastavljanja istog Još jednom da ponovim moj stav oko započete teme i o tome šta je povoljnije: On 12/20/2018 at 5:06 PM, totti said: jednostavno ne znam koliko to na kraju ispadne jer ne znamo ni mi konačnu računicu i ne znamo ko više odere Ja nemam baba Vanga sposobnosti da proreknem koja je otkupna cena određenog vozila u Britaniji/Nemačkoj/Francuskoj po isteku lizinga Quote Share this post Link to post Share on other sites
neshaoct 9584 Posted December 21, 2018 (edited) 1 hour ago, totti said: Kao neko ko 4-5 puta godišnje ima sastanke sa nekoliko bankarskih službenika sa kojima imamo poslovno-tehničku saradnju, a vezano za obuku i prezentaciju auto kredita, imam određenu kompetenciju da o tome pričam i kažem šta je u praksi. Kao neko ko je išao, i ide na sastanke sa Bankama da priča oko promocije raznih kredita, za koje ti posle ideš na obuku, mogu i ja da kažem koju. Prvi takav sastanak je bio u Decembru 2013. godine sa ljudima iz Societe Generale Banke, na njihov poziv, u vreme kad su razmatrali ideju uvođenja kredita fizičkim licima prema fizičkim licima (ljudi prodaju jedni drugima polovnjake na kredit, tako što prodavac dobije sve pare od Banke, a kupac plaća rate Banci). Što je najbolje, nisam išao sam na taj prvi sastanak, postoji živi svedok. Verovatno im je tadašnji guverner dozvolio takav kredit i odredio im raspon kamatne stope, pa su eto zato zvali na sastanak. Pa, sve tako do npr. sastanka sa jednom drugom Bankom, gde su onda ponudili tada njihov nov proizvod - kredit sa 100% učešća. Hteli su da se to malo reklamira na forumu, ali ja nisam hteo jer je suštinski to kredit za pranje para. Ne znam da li i dalje imaju taj kredit u ponudi. Ta Banka je jedna je od prvih 5 po veličini. Verovatno je i njima NBS dozvolila takav kredit i odredila kolika je kamata na njega (tj. raspon kamate). E sad...ti veruj u sve što ti Banke pričaju. Ne mogu nikome da zabranim da veruje da im danas Jorgovanka (ili ranije bivši guverneri, tj. organi NBS) određuju kolike će kamate (njihov raspon) da budu za određene vrste kredita. Sa druge strane, imaš jedan opštepoznati primer koliko NBS ne može ništa da uradi oko kredita na način kako ti zamišljaš. Seti se kredita u švajcarcima koje su Banke jedno vreme masovno nudile, naročito stambene. Jel im i tada NBS odredila kamate? Pa, jedino što je NBS tada mogla je da izda preporuku ljudima da ne uzimaju te kredite, ali niti je mogla da ih zabrani, niti da im odredi kamatnu stopu. Ne sporim da oni tebi kažu to što si napisao, ali mi je čudno da si toliko naivan da veruješ kad ti kažu da im Jorgovanka danas određuje kamatne stope (njihov raspon), i to tačno po vrstama kredita. Rasponi postoje, ali ih kartelski dogovore same komercijalne Banke na svom Udruženju. Evo ti vest od pre par meseci o tome: https://www.blic.rs/biznis/moj-novcanik/da-li-se-ista-promenilo-pre-16-godina-banke-u-srbiji-kartelski-dogovarale-kamatne/n3e0jj6 Quote Priča o bankarskim kartelima u Srbiji datira još od 2002. godine. Tadašnji ministar finansija i ekonomije zapitao se da li se banke u Srbiji dogovaraju o formiranju kamatnih stopa. ''Iznenađuju me aktivne kamate banaka i moram da se zapitam da li mi u Srbiji imamo bankarski kartel'' - rekao je Đelić pre 16 godina u Udruženju banaka na sastanku sa direktorima banaka. Četiri godine kasnije 2006. profesor Ekonomskog fakulteta dr Đorđe Đukić ukazao je na prećutno postojanje bankarskih kartela u Srbiji. O tome je i ''Blic'' pisao. Kada je identifikovao 2006. kartelsko ponašanje banaka profesor dr Đorđe Đukić je upozorio da se ono ogleda u dogovoru oko visina kamatnih stopa za kredite koje nude klijentima. On je tada uradio analizu koja ga je i dovela do zaključka da u Srbiji postoji prećutni bankarski kartel, gde banku lidera diskretno slede ostale banke. Kao ključni argument za naveo je visinu kamatne marže, koja je u julu 2006, posmatrajući ceo srpski bankarski sistem, bila čak 11.27 procentnih poena. Poređenja radi, ova marža je u decembru 2003. godine bila 12.07 procentnih poena. U međuvremenu za 12 godina, marža je višestruko smanjena. Ali dogovori, su očito ostali... Ili, isto od pre par meseci, oko dogovaranja cene usluga, i svrhe samog Udruženja Banaka: Quote ''U ovom trenutku, kada mnoge banke čekajući da na snagu stupi zakon koji će ih obavezati da transparentno daju i naziv i cenu svakoj od usluga da bi uporedivost mogla da građanima omogući da se opredele za najbolje i najjeftinije, za nas se otvara pitanje postojanja kartelskog ponašanja u bankarskom sektoru'' - istakla je guverner NBS, navodeći da ''to ne rade neke, već da to rade mnoge banke''. Guverner je, takođe, nagovestila da ovakvo ponašanje banaka ''pokrivaju'' određena strukovna udruženja. ''Jedan od mojih kvalitetnih mladih saradnika kaže da je došlo vreme da preispitamo šta rade nadležni da provere da li oni koji su granska udruženja nekih struka rade u interesu razvoja određene industrije, ili se u stvari bave pokrićem takvog, ne monopolskog, ali kartelskog ponašanja. Biće tu posla za Narodnu banku Srbije'' - kaže Tabakovićeva. http://www.novosti.rs/vesti/naslovna/ekonomija/aktuelno.239.html:744140-Banke-dogovorile-paprene-provizije Dogovaraju se bre kartelski i oko onih sitnih stvari za njih, oko cena usluga, a kamoli oko raspona stopa kredita. Lepše svakako zvuči kad ti kažu da im NBS to odredi...ono, ispadne kao da je zakonito. Eto, neko im i poveruje u to, kao ti što si poverovao. Edited December 21, 2018 by neshaoct dopuna Quote Share this post Link to post Share on other sites
electronizer 31 Posted December 21, 2018 Ne moze da se poredi sa Srbijom bas ali ja sam u Americi za Kiu Optima, gde je cena auta nekih $24000 plus porez od 5.5%, pri potpisivanju platio nesto preko $3200(porez na ukupnu vrednost auta,prva rata, troskovi obrade kredita i jos neke gluposti) i mesecno placam $189 narednih 36 meseci. Imam 15000 milja godisnje sto je u sustini otprilike koliko i prelazim. Nakon 36 meseci vracam auto i najverovatnije uzimam drugi jer se cesto dobijaju ogromni popusti prilikom uzimanja novog lizinga kod istog proizvodjaca. Uglavnom u Americi je jako povoljno uzimanje na lizing ili kredit, cesto vidjam reklame za 0% kamate ili svega par %kamate Quote Share this post Link to post Share on other sites
bane1321 5823 Posted December 22, 2018 1800e depozit 171e rata na 5 godina Otkupio auto na kraju Nabavna cena 10400 Ja platio 12000 kad se sve sabere Tada je bio javašluk, koliko sam nešto čitao sada operativni bi trebalo da pokrije i servise i registraciju, sve sam to naknadno plaćao! Quote Share this post Link to post Share on other sites
Bingodalton 726 Posted December 22, 2018 Ovde se uporno porede babe i zabe. Kao manje ucesce i manja rata, ali ostane ti sipak u ruci nakon 48 meseci, a kod nas ti ostane auto. Doplati se negde 5% vrednosti, jer tako nasteluju cenu da je otkupna nesto veca od depozita. Auto mozes da vratis, oni ti vrate depozit, ali kako je obicno stvarna vrednost vozila veca od te otkupne to se ne cini. Vozilo se otkupi, preproda, ustupi prodaja. A ako hoces opet lizing sa tom lovom zapocnes novi. Retki su slucajevi (mahom stalni i poznati kupci) da je depozit 25%, a otkupna recimo 40%, pa ti rata manja. Apsolutno su se zastitili od toga da je neko nemaran prema autu, pa da posle ne mogu da ga prodaju za otkupnu cenu koju dogovorite. Kada bi uspeo takve uslove da dogovoris, onda bi mozda i vratio vozilo i uzeo drugo novo. 1 neshtry reacted to this Quote Share this post Link to post Share on other sites
neshaoct 9584 Posted December 28, 2018 (edited) On 12/22/2018 at 9:40 AM, Bingodalton said: Kao manje ucesce i manja rata, ali ostane ti sipak u ruci nakon 48 meseci, a kod nas ti ostane auto. Samo što je to ''neželjeno vlasništvo'', da tako kažem. Odnosno, ako je ideja (naravno, nije svima ista namera) uvek voziti nov auto sve dok ne bude star npr. 4 godine, onda nema značaja to što auto ostaje u vlasništvu nakon isteka aranžmana jer se ionako želi uzeti sledeći nov auto, a ne sad voziti taj isti i narednih nekoliko godina. Zato se taj prodaje, tj. to vlasništvo koje postoji nad njim je neželjeno. Razumem da se prodajom tog auta dobija novac koji se potom odmah koristi kao učešće za naredni aranžman, plus još i ostaje nešto novca od prodaje tog auta jer nije baš da njegova cena (kada je 4 godine star) pokrije samo učešće za novi aranžman auta istog segmenta. On 12/22/2018 at 9:40 AM, Bingodalton said: Ovde se uporno porede babe i zabe. Ne mogu da uporedim lizing tamo sa lizingom ovde jer kod nas nema lakih online kalkulatora kao ovaj u ENG. Ili, barem ne znam da ima... Međutim, to što nema tih kalkulatora ne sprečava elementarnu logiku po kojoj lizing u SRB jeste povoljniji od kredita u SRB, ali da li može da bude van svake srazmere (u odnosu na kredit) povoljniji? Ali evo...da uporedimo auto kredit ENG vs auto kredit SRB. Auto: Alfa Romeo Giulia 2.0 TB sa 200 konja, Super paket opreme Cena iz kataloga: 35.350 evra ENG vs 36.350 evra SRB Neka bude, primera radi, da je i u SRB cena u katalogu ista kao u ENG, i opet primera radi neka bude da se u oba slučaja i plate te cene iz kataloga. ENG: Auto kredit vrednosti 35.350 evra (na slici se vidi 31.925 jer je reč o funtama) Kreditni rejting: 3/4 (ne najbolji, nego sledeći ispod najboljeg što znači da je konkretna osoba, tokom svoje kreditne istorije, ponekada zakasnila da uplati jedan broj rata za neko zaduženje) Učešće: 0 evra Broj rata: 48 Fiksna mesečna rata: 876.88 evra Ukupno se otplati: 42.090 evra (48 x 876.88) Trošak kredita: 6.740 evra (42.090 - 35.350) SRB: Auto kredit vrednosti 35.000 evra (kalkulator neće da prihvati 35.350, pa sam zato zaokružio na prvu sledeću manju vrednost) Učešće + taksa: 8.805,50 evra (samo učešće je 8.750) Broj rata: 48 Fiksna mesečna rata: 818.13 evra Ukupno se otplati: 39.270 evra (48 x 818.13) Trošak kredita: 13.076 evra 6.7k vs 13k Edited December 28, 2018 by neshaoct dopuna Quote Share this post Link to post Share on other sites
Bingodalton 726 Posted December 28, 2018 Taj kalkulator ne racuna dobro. Evo na 84 meseca, tu kamata jos vise pojede, aiznosi 20% nakreditirani iznos. U tvom primeru je kamata na 4 god 30%. Cifre samo pomnozi sa 6-7, proporcionalno je sve. Bitno je dagledas iznos koji se kreditira. Recimo iznos 4.200 pomnozis sa 7, dobijes 29.400 da sekreditira, a vratis 4.903 x 7= 34.321, kamata iznosi nepunih 5.000 eur i to na 7 god. Na 4 god je kamata manja. Quote Share this post Link to post Share on other sites
neshaoct 9584 Posted December 28, 2018 @Bingodalton Gde se izgubio trošak od 1.800 evra (učešće) u primeru kredita koji si okačio? U tvom primeru gde uzimaš 6.000 evra na 7 godina (84 meseca), koliko plaćaš Banci? Plaćaš 1.800 evra u startu na ime učešća, i onda plaćaš 84 rate po 58.38 evra = 4.903,92...da zaokružimo na 4.904 evra. Plaćaš ukupno: 1.800+4.904 = 6.704 evra. Nisi u tom primeru uzeo od Banke 6k evra, vratio im 6.7k evra tokom narednih 7 godina, pa da se onda kaže da je trošak kredita 0.7k evra. Pare od Banke koje si uzeo nisu u iznosu 6.000, nego 4.200 (1.8k je bilo tvoje)...tako da je ustvari odnos 4.2k evra (od Banke) vs 6.7k evra koje uplatiš Banci (1.8k učešća + 4.9k preko 84 rate), tj. trošak tog kredita je 2.5k evra, a ne samo 700 evra. Ako misliš da računaš samo onih 4.200 evra...uzmi onda i podesi slajder na 4.200 da vidiš šta dobiješ. 1 neshtry reacted to this Quote Share this post Link to post Share on other sites