Jump to content
FAS Goran
neshaoct

Elektropunjači za automobile / baterije za automobile / elektromotori

Recommended Posts

Mercedes preuzima udeo u proizvođaču baterija ACC

 

mercedes eqc 2019.jpg

 

Mercedes je objavio da će preuzeti trećinu udela u proizvođaču baterijskih ćelija Automotive Cells Company (ACC), zajedničkom poduhvatu čiji osnivači su firme Stellantis i TotalEnergies. Cilj partnerstva je razvoj ćelija i baterijskih modula kao i pomoć Evropi da zadrži centralnu poziciju u autoindustriji, čak i u električnoj eri, izjavio je u saopštenju izvršni direktor Mercedesa i njegove krovne kompanije Daimler Ola Kaellenius. Iz Daimlera dodaju da će baterijske ćelije proizvoditi 95% od recikliranih materijala, u skladu sa ciljem o dostizanju ugljenično neutralnog lanca snabdevanja do 2039. godine. ACC će Mercedes snabdevati baterijskom tehnologijom od sredine decenije, navode.

 

Prema sporazumu Daimler će, kažu, u projekat iduće godine uložiti oko 500 miliona evra, dodajući da se očekuje da će njegova ukupna ulaganja ostati malo ispod milijardu evra. ACC je takođe pribavio 1.3 milijarde evra francuskog i nemačkog kapitala, a kako bi dostigao ciljani kapacitet od 120 GWh do kraja decenija, biće potrebno da pribavi 7 milijardi evra putem prodaje deonica, kredita i subvencija. Iako evropski proizvođači automobila sastavljaju baterijske pakete za električne automobile, u proizvodnji baterijskih ćelija, ključnih sastavnih blokova za baterije dominiraju azijske kompanije.

 

''Zajedno sa ACC-om razvićemo i efikasno proizvoditi baterijske ćelije i module u Evropi, izrađene prema specifičnim Mercedesovim zahtevima'', rekao je Kaellenius. ''Ovo novo partnerstvo nam omogućava da osiguramo snabdevanje i iskoristimo ekonomiju razmera''. ACC je osnovan u septembru 2020. kao zajednički poduhvat firmi Stellantisa i TotalEnergiesa, a već je povezan sa Nemačkom kroz 2 milijarde evra ulaganja u fabriku baterijskih ćelija u Kaiserslauternu, koja bi trebalo da počne sa proizvodnjom 2025. godine.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ford ulaže 9.9 milijardi evra u proizvodnju električnih vozila i baterija

 

ford blue oval.jpg

 

Ford je saopštio da će uložiti 11.4 milijarde dolara (9.9 milijardi evra) u proizvodnju elekričnih vozila i baterija u Americi, najavljujući saradnju sa južnokorejskim proizvođačem baterija SK Innovationom. Ford će prema tom planu proizvoditi automobile i pickupove sa nultom emisijom ''po meri'' klijenata, a otvoriće 11.000 radnih mesta.

 

Nova fabrika u Tenesiju, Blue Oval City, prostiraće se na površini od šest kvadratnih kilometara i od 2025. montiraće električne kamione i akumulatore nove generacije. Baterije proizvedene u postrojenjima u Kentakiju će pokretati nove linije električnih Fordova i Lincolna. Kompanija je već povećala ulaganja u proizvodnju električnih vozila u pogonima u Teksasu i Mičigenu, a novi ciklus planira u partnerstvu sa južnokorejskim proizvođačem baterija SK Innovationom. Poput konkurenata GM-a i Stellantisa, i Ford se nada da će do 2030. automobili sa nultom emisijom činiti polovinu njegove prodaje. ''Ovo je naš trenutak, naše najveće ulaganje do sada, želimo pomoći da izgradimo bolju budućnost za Ameriku'', objavio je u saopštenju predsednik Forda i izvršni direktor Jim Farley. ''Krećemo sa projektom koji će osigurati najnovija električna vozila svima, a ne tek (biranoj) manjini'', dodao je Farley.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Dramatičan pad cena baterija za električna vozila

 

203743-baterije.jpg

 

Sa ogromnim sredstvima uloženim u razvoj, troškovi litijum-jonskih baterija za automobile dramatično padaju i tako će biti u budućnosti. Naravno, sve dok proizvođači automobila ne dođu do granice kada će električna vozila postati masovna pojava na putevima i dok se cenama ne približe benzincima ili dizelašima.

 

Prema procenama američke Kancelarije za tehnologiju vozila Ministarstva energetike (DOE), trošak litijum-jonske baterije je pao 87% u periodu od 2008. do 2021. godine. Od 2021. (preliminarni podaci), trošak iznosi 157 USD/kWh iskoristivog kapaciteta baterije na nivou pakiranja (100.000+ jedinica po narudžbini) i 143 USD/kWh ukupnog kapaciteta baterije. Cena je 2008. procenjena na 1.237 USD/kWh iskoristivog kapaciteta baterije. Treba napomenuti da tačni brojevi nisu precizni jer niko nema stvarni svetski prosek troškova baterija za celu industriju, ali ovo je ipak relevatan podatak na bazi svih dostupnih informacija. Napredak je zabeležen na više nivoa, od hemije baterije, masovnosti proizvodnje do pojednostavljanog dizajna. Ako vas zanima, procene su da još ima mnogo prostora za pad cena. Videćemo...

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Volkswagen traži lokaciju za novu fabriku baterija u Istočnoj Evropi

 

vw baterije.jpg

 

Proizvođač automobila iz Volfsburga će sledeće godine odlučiti u kojoj zemlji Istočne Evrope će izgraditi novu fabriku baterija. Srbija nije ni u razmatranju jer su kandidati Češka, Slovačka, Poljska i Mađarska. Volkswagen je ranije tokom ove godine saopštio planove o izgradnji šest fabrika baterija širom Evrope do 2030. sa ukupnom godišnjom proizvodnjom od 240 gigavat časova kako bi obezbedio miran prelazak na isključivo električne automobile.

 

Jedna od tih fabrika će se nalaziti u Istočnoj Evropi, a kandidati za postrojenje koje će biti otvoreno 2027. su Češka, Slovačka, Poljska i Mađarska. Nemačka kompanija će odluku doneti tokom prve polovine sledeće godine. Proizvođač automobila iz Volfsburga je saopštio da nije odložio svoju odluku nakon što je češki ministar industrije Karel Havlicek u ponedeljak rekao da njihova Vlada očekuje da Volkswagen saopšti lokaciju nove fabrike do kraja godine.

 

218159-vw baterije.jpg

 

''Kao što znate, ono što uzimamo u obzir prilikom ove odluke su opšti uslovi u zemlji, ekonomsko okruženje, strategija elektromobilnosti i državne subvencije'', navodi se u saopštenju Volkswagena. Izvršni direktor Volkswagen Grupe Herbert Diess posetio je Češku u ponedeljak kako bi se upoznao sa metodima rada Škode i sa državnom strategijom elektrifikacije. Thomas Schaefer, izvršni direktor Škode tom prilikom je izjavio da bi Češka bila idealna lokacija za makar jednu od najavljenih fabrika baterija. Seat takođe smatra da bi jedna od novih fabrika mogla da bude sagrađena blizu njihovog postrojenja u Martorelju. Volkswagen je već odabrao Nemačku i Švedsku kao prve dve lokacije za izgradnju fabrika baterija, a treća koja će biti otvorena do 2026. će se nalaziti u Francuskoj, Španiji ili Portugaliji.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Stellantis gradi mrežu punjača sa dva miliona priključaka

 

2022-All-New-Grand-Cherokee-4xe 12.jpg

 

Globalni auto-gigant Stellantis pokrenuo je zajedničko ulaganje sa italijanskom firmom TheF Charging, sa ciljem stvaranja evropske javne mreže za punjenje električnih vozila, objavile su kompanije u zajedničkom saopštenju. Partnerstvo je stvoreno sa namerom da se do 2025. godine izgradi infrastruktura za brzo punjenje automobila na struju na preko 15.000 lokacija, sa 2 miliona parking mesta/priključaka za punjenje širom Evrope. Jedan od uslova dogovora je da stanice za punjenje ponude ekskluzivne uslove vlasnicima automobila onih marki koje su deo Stellantisa.

Prva stanica za punjenje biće izgrađena u Italiji i očekuje se da će biti funkcionalna do kraja 2021. godine.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Panasonic predstavio prototip baterije za Teslu sa pet puta većim kapacitetom

 

panasonic tesla.jpg

 

Panasonic je predstavio prototip baterije sa pet puta većim kapacitetom od trenutnih, a direktor odeljenja proizvodnje baterija Kazuo Tadanobu je rekao da će to pomoći u produbljivanju poslovnih veza sa američkim proizvođačem električnih automobila Teslom. Tadanobu je poručio da Panasonic ne namerava da proizvodi jeftinije baterije za električna vozila na bazi litijum-govzdenog fosfata (LFP).

 

Panasonic je ove godine uspostavio testnu liniju u Japanu da bi proizveo baterijsku ćeliju 46 milimetara širine i 80 milimetara visine, za koju kompanija Tesla tvrdi da će prepoloviti troškove proizvodnje baterije i dovesti do stostrukog povećanja proizvodnje baterija do 2030. godine. ''Razvili smo bateriju zbog snažne želje druge uključene strane i mislimo da to može dovesti samo do jačanja veza'', rekao je Tadanobu. Panasonicova usmerenost produbljivanju poslovnih veza sa Teslom dolazi u vreme kada proizvođač električnih vozila diverzifikuje svoje dobavljače, sklapajući ugovore o snabdevanju sa južnokorejskim LG Energy Solutionom, u vlasništvu LG Chema i kineskom firmom Contemporary Amperex Technology.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

General Motors će ugraditi 40.000 punjača širom Amerike i Kanade

 

Chevrolet Bolt EV 1.jpg

 

GM namerava da 2022. godine započne realizaciju programa Ultium Charge 360 u sklopu kojeg će investirati 750 miliona dolara u ugradnju javnih punjača širom Amerike i Kanade. Američki proizvođač automobila namerava da donira 40.000 punjača koji će, uz pomoć dilera i franšiza, biti postavljeni na radnim mestima, stambenim objektima, univerzitetima, koledžima, sportskim objektima, ali i u ruralnim sredinama i manje prometnim mestima. Cilj je da se infrastuktura za punjenje električnih automobila razvije do te mere da vozači više ne moraju da brinu o dometu vozila. Ovo je samo jedna od strategija kojom GM namerava da doprinese popularizaciji električnih vozila koja će, kako se nadaju, uskoro postati dostupna svima.

 

Kompanija je lansirala još jedan brend, ''Ultium'', pod kojim proizvodi baterije i druge delove za električne automobile, a sada je najavljena i proizvodnja Ultium punjača za EV. Isporuka prvih punjača očekuje se 2022. godine, a kompanija je saopštila da će svaki biti opremljen internetom i Bluetooth-om, imati dinamičko balansiranje opterećenja i moći da se vremenom nadograditi putem bežičnih automatskih ažuriranja, dok će dva premium modela imati još i prilagodljiv ekran osetljiv na dodir i ugrađenu kameru. Ovi punjači biće dostupni svim vozilima, ne samo električnim modelima koje proizvodi General Motors.

''Želimo da kupcima pružimo pravu opremu i pristup punjenju gde i kada im je to potrebno, dok radimo sa našom mrežom dilera kako bismo ubrzali širenje pristupačnog punjenja širom Amerike i Kanade, uključujući nedovoljno snabdevene, ruralne i urbane oblasti'', rekao je predsednik GM-a Mark Reus.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Vozači EV uskoro će moći da nose punjače sa sobom

 

zip c.jpg

 

Prenosivi elektro punjači, predstavljeni na nedavnom samitu COP26, postaće pandan kanistrima goriva koje mnogi vozači benzinaca i dizelaša uvek imaju u svom gepeku. Činjenica da će uz sebe imati rezerve energije, kojom u svakom trenutku mogu dopuniti svoje vozilo, omogućiće vozačima električnih automobila da na put pođu bez bojazni od prazne baterije i nedostatka javnih punjača.

 

''COP26 je idealno mesto da svetu predstavimo ZipCharge Go'', rekao je jedan od osnivača kompanije ZipCharge, Džonatan Kerier. On je, tokom prezentacije prenosivih punjača, najavio da će se u prodaji naći već sledeće godine, premda nije precizirao cenu istih. Ipak, ZipCharge Go neće biti skuplji od standardnih kućnih punjača koji se nalaze u prodaji, a najavljena je i mogućnost korišćenja prenosivog punjača uz mesečnu pretplatu. Zip Charge Go moći će da se napuni na standardnoj kućnoj utičnici, a Dvosmerni AC-DC inverter omogućava punjenje od mreže do jedinice ili od jedinice do mreže, tako da se prenosivi punjać može koristiti i za skladištenje električne energije.

 

Ovaj punjač snabdeva vozilo sa dodatnih 32 do 64 km što je dovoljno za dnevne potrebe i gradsku vožnju. Iako će kapacitet prenosivog punjača nekima delovati nedovoljno, iz kompanije navode da punjenje često i pomalo smanjuje opterećenje na elektroenergetsku mrežu. Punjenje baterije, u zavisnosti od vozila i temperature, traje od 30 minuta do sat vremena, a može se kontrolisati uz pomoć ''Go'' aplikacije koja vas obaveštava o statusu punjenja i automatski ga zakazuje. Veličine standardnog kofera, prenosivi punjač biče idealan za putovanja i one koji žele da pune svoje vozilo gde god da se parkiraju - na poslu, kod kuće ili na javnim mestima.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Brojne države EU-a nemaju mrežu punionica za električne automobile

 

217081-bmw ix3 m3.jpg

 

Infrastruktura i kapaciteti za punjenje baterija u Nemačkoj kaskaju za prodajom električnih automobila, a brojne zemlje EU-a uopšte nemaju mrežu punionica, upozorio je izvršni direktor automobilskog diva BMW-a Oliver Zipse. Električni automobili su sve popularniji, a širenje mreže punionica kasni, upozorio je Zipse, preporučivši da se ne postavljaju preterano ambiciozni ciljevi o gašenju proizvodnje automobila s motorima sa unutrašnjim sagorevanjem.

 

''Prodaja električnih automobila u Nemačkoj raste pet puta brže od kapaciteta za punjenje, a mnoge zemlje EU-a ni nemaju mrežu punionica'', naglasio je Zipse. ''Zato bi odluke o novim koracima prema oštrijem smanjenju CO2 u Evropi nakon 2030. trebalo donositi na temelju pretpostavki o postojećoj infrastrukturi za punjenje'', smatra šef BMW-a. BMW trenutno nudi pet potpuno električnih modela automobila, a do 2023. planira da kupcima ponudi još tri modela. Kompanija će i dalje na svojim tržištima širom sveta nuditi benzinske, dizelske i hibridne automobile, zavisno o lokalnim propisima. BMW je treće tromesečje zaključio sa 42% većom neto dobiti nego u istom prošlogodišnjem periodu, od 2.58 milijardi evra, budući da su 12% prodaje, povezan sa nestašicom čipova, nadoknadili višim prodajnim cenama. Prihod im je porastao 4.5% na 27.47 milijardi evra.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Proizvođači planiraju skoro 500 milijardi evra ulaganja u električna vozila i baterije

 

Genesis ev 80 04.jpg

 

Proizvođači automobila planiraju da do 2030. godine potroše skoro 500 milijardi evra na razvoj električnih vozila i baterija, kako bi podstakli napuštanje automobila pogonjenih fosilnim gorivima i ispunili ciljeve dekarbonizacije, pokazuje Rojtersova analiza. Pre manje od tri godine slična Rojtersova analiza, koja se kao i nova bazira na objavljenim namerama kompanija za ulaganjima, pokazuje da automobilske marke planiraju da potroše 300 milijardi evra na električna vozila i povezane tehnologije. Međutim, sklonost nultim emisijama u gradovima kao što su London i Pariz te zemljama od Norveške do Kine, naglasili su hitnost investicija autoindustrije u električna vozila.

 

Analiza pokazuje da proizvođači automobila planiraju da potroše oko 500 milijardi evra u sledećih 5 do 10 godina na razvoj i proizvodnju vozila na baterije i napuštanje motora SUS. Ipak, industrijalci i analitičari su zabrinuti da bi bez značajnih dodatnih podsticaja i povećanih ulaganja u punionice i kapacitet mreže, potražnja za električnim vozilima mogla da bude daleko ispod sadašnjih agresivnih ciljeva. Uz Rojtersovu, postoje i druge analize, a jedna od njih - ona konsultantska firme AlixPartners, pokazuje da će ulaganja autoindustrije u električna vozila do 2025. godine dostići 300 milijardi evra. Prema AlixPartnersu, 2020. godine svi svetski proizvođači automobila zajedno su potrošili skoro 200 milijardi evra na kapitalne izdatke i istraživanje i razvoj.

 

Rojters navodi da se čini da je Tesla, najveći svetski proizvođač električnih vozila, jedini koji prodaje gotovo svako vozilo koje proizvede i priprema nove ''gigafabrike'' vredne više milijardi evra u blizini Berlina i Ostina, koje će značajno povećati proizvodni kapacitet. U međuvremenu raste politički i regulatorni pritisak na proizvođače da sledećih 10-15 godina počnu as postepenim ukidanjem proizvodnje vozila na fosilna goriva, uključujući benzinsko-električne hibride i povećavaju proizvodnju potpuno električnih modela. Brojne zemlje, od Singapura do Švedske, najavile su zabranu prodaje novih vozila sa motorima SUS do 2030. godine, a američki predsednik Bajden je rekao da želi da 40% do 50% prodaje automobila do 2030. godine čine električna vozila.

 

Volkswagen predvodi ostatak industrije, sa više od 100 milijardi evra u električna vozila i baterije do 2030. godine. Ulaganja VW-a, kao i ona mnogih njegovih konkurenata, usmerena su na poboljšanje raspona i performansi baterija i smanjenje cene električnih vozila, kao i na proširenje proizvodnje baterija i električnih vozila širom sveta. VW, Daimler i BMW planiraju da potroše ukupno malo preko 150 milijardi evra do 2030. dok američki proizvođači automobila GM i Ford očekuju da će potrošiti oko 50 milijardi evra do 2025. godine. Kineski proizvođači automobila, predvođeni lokalnim partnerom VW-a i GM-a SAIC Motorom, najavili su više od 100 milijardi evra ulaganja tokom sledeće decenije.

 

ford-territory-ev 01.jpg

 

Japanci znatno zaostaju, pa su Honda, Toyota i Nissan do sada objavili plan ulaganja u električne automobile i baterije u ukupnom iznosi od oko 35 milijardi evra. Niz drugih vodećih svetskih proizvođača automobila je najavilo prelazak na proizvodnju električnih vozila u narednim godinama. Rolls-Royce namerava da u potpunosti pređe na proizvodnju električnih vozila do 2030. godine. Britanski proizvođači poput Jaguara Land Rovera, Bentley Motorsa i Mclarena nameravaju da se takođe preorijentišu na proizvodnju takvih vozila. Navedena ulaganja ne uključuju desetine milijardi dolara koje u dodatne proizvodne kapacitete ulažu najveće svetske kompanije za proizvodnju baterija, mnoge u saradnji sa svojim partnerima proizvođača automobila. Međunarodna energetska agencija predviđa da će, ako se nastave trenutni trendovi, broj električnih vozila, uključujući kombije, kamione i autobuse, na svetskim putevima do 2030. godine dostići 145 miliona.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Proizvođači će morati da garantuju kapacitet baterije električnih vozila, a znaće se i sve o njenom trenutnom stanju

 

203743-baterije.jpg

 

Do sada vozači nisu mogli da pristupe pouzdanim informacijama o tome koliko će baterije električnih vozila zadržavati kapacitet tokom perioda eksploatacije, što dovodi u sumnju održivost njihove investicije. To bi moglo da se promeni zahvaljujući predlogu novog pravnog instrumenta za osiguranje minimalne trajnosti baterija ugrađenih u električne i priključne hibridne automobile, koji je odobrio Svetski forum za harmonizaciju propisa o vozilima (WP.29), čiji je domaćin Ekonomska komisija UN-a za Evropu (UNECE).

 

Ovu odluku podržavaju Kanada, Kina, Japan, Republika Koreja, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Severne Irske, Sjedinjene Američke Države i Evropska unija, a cilj je regulacija degradacije baterija. Nove odredbe, razvijene kao Globalni tehnički propis UN-a (GTR), zahtevaće od proizvođača da potvrde da će baterije ugrađene u njihova električna vozila (EV) izgubiti manje od 20% svog početnog kapaciteta tokom 5 godina ili 100.000 km i manje od 30% tokom 8 godina ili 160.000 km.

 

Time bi se sprečilo korišćenje nekvalitetnih baterija, čime bi se osiguralo da se u električna vozila ugrađuju samo trajne baterije. To je ključno za povećanje poverenja potrošača i poboljšanje ekoloških performansi električnih vozila. Duže trajanje svake baterije bi pomoglo u smanjenju potreba za sirovinama potrebnim za njihovu proizvodnju i smanjenju otpada iz iskorišćenih baterija. Prema predloženoj uredbi, tačne informacije o stanju i preostalom kapacitetu baterije biće besplatno dostupne vlasniku vozila. To će pružiti vredne informacije kupcima na tržištu polovnih električnih vozila. Svako vozilo moraće da prijavi status baterije relevantnim nacionalnim ili regionalnim telima, putem bežičnog prenosa podataka ili na drugi način koji će se utvrditi zavisno od lokalnih uslova.

 

Usaglašeni predlog će biti stavljen na glasanje na sednici WP.29 u martu 2022. Države koje glasaju za novi zakonski tekst moraće da ga prenesu u svoje nacionalno/regionalno zakonodavstvo sa posebnim vremenskim okvirom stupanja na snagu novog zakona, koji bi mogao da stupi na snagu već od 2023. godine.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ford tvrdi da ima novi kabl koji puni električne automobile za pet minuta

 

ford kabl.jpg

 

Započevši univerzitesko-poslovni savez 2017. godine, Ford i Univerzitet Purdue (SAD) uspeli su da dizajniraju novi kabl za punjenje koji je 4.6 puta brži od Teslinog Superchargera, kojem je potrebno 20 minuta da potpuno napuni vozilo.

Punjenje EV-a većim brzinama zahteva veću snagu struje što rezultira većom količinom toplote. Da bi punjači radili brzo, potrebno je odstranjivanje dodatne toplote, inače bi smanjenje vremena punjenja bilo nemoguće. Kako bi rešili taj problem, tim naučnika sa Univerziteta Purdue je dizajnirao patent kabl koristeći alternativnu metodu hlađenja. Koristeći tečnost kao aktivno rashladno sredstvo tim naučnika i Fordovih inženjera je postigao odlične rezultate i sada se radi da daljnjem razvoju ove metode.

 

Vreme punjenja EV varira od 20 minuta na stanici do nekoliko sati kod kuće. Od prve upotrebe električnih vozila važnost efikasnosti  punjača rezultirala je izumom širokog spektra punjača dostupnih na tržištu. Ako je vozilo kompatibilno sa ultra brzim DC punjačima, obično je potrebno 20 do 40 minuta, čak i za one veće. Tesla Supercharger, naprimer, koristi brzo punjenje i potrebno mu je 20 minuta za punjenje.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Volkswagen potvrdio degradaciju baterije od 8% u prvoj godini korišćenja ID.3

 

vw id3 baterija.jpg

 

Slučaj Volkswagena ID.3 iz 1st serije, koji je izgubio 7.5% inicijalnog kapaciteta baterije u prvoj godini eksploatacije, izgleda da je i ''zvanično'' potvrđen. Battery Life je elektroautomobilski entuzijasta i YouTuber, koji je testirao sopstveni ID.3 pri brzini od 90 km/h nakon godinu dana i 22.644 pređena kilometra. Poređenje vrednosti vezanih za domet i potrošnju kada je automobil bio nov i posle godinu dana, pokazuje da baterija pruža 4.4 kWh (odnosno 7.5%) manje električne energije. To je popriličan gubitak, ali je i upotreba automobila bila specifična:''...automobil je prešao 15.000 kilometara u prva tri meseca vlasništva. U to vreme, gotovo isključivo (u 90% slučajeva) je baterija punjena na 100 kW DC brzim punjačima ''do vrha'', i redovno je pražnjena do ispod 10 odsto SOC-a (stanje napunjenosti). Kasnije se korisnički profil promenio na punjenje na 11 kW AC i do 80% SOC-a.''

 

Battery Life primećuje da je bilo dosta negativnih ili emocionalnih komentara u vezi sa rezultatima i metodologijom. Blogeri i vlogeri su u suštini (nezavisni) istraživači elektromobila ''na prvoj liniji'', koji beleže i sakupljaju realne podatke, tako da nisu svima po volji. Po ažuriranim podacima, Battery Life je proverio ID.3 koristeći profesionalnu aplikaciju, koja je pokazala dostupan kapacitet baterije od 54.148,72 Wh, što je 6.6% manje od iskoristivih 58 kWh iz nove baterije od 62 kWh.

 

Volkswagen potvrdio degradaciju baterije od 8%

Sledeći korak je bilo pitanje upućeno Volkswagenu u vezi sa kapacitetom baterije, njenom ''zdravstvenom stanju'' (SOH). To se desilo nakon 14 meseci i preko 25.000 pređenih kilometara. Volkswagenov servisni centar je sproveo specijalnu proceduru punjenja i pražnjenja koristeći svoju opremu, utvrdivši da je SOH 92%, što znači da je došlo do pada kapaciteta od 8%. To sugeriše da je amaterska procena od 7.5% nakon 12 meseci korišćenja preciznija nego što su mnogi očekivali. U isto vreme treba naglasiti, a Battery Life to ističe, da novi elektromobili inicijalno gube nekoliko procenata kapaciteta baterije u svakom slučaju, da bi ta degradacija usporila. Povrh toga dolazi i specifična eksploatacija. Vreme će pokazati kako stvari stoje, a u svemu je dobro što će Battery Life imati ID.3 u vlasništvu tokom trogodišnjeg lizing perioda, tako da ćemo sigurno dobiti i dodatne podatke.

 

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Nove zgrade u Velikoj Britaniji će morati da imaju priključke za punjenje električnih automobila

 

195369-london.jpg

 

Nove zgrade u Velikoj Britaniji će od sledeće godine morati da imaju priključke za punjenje električnih automobila, prema novom zakonu koji je najavila kancelarija britanskog premijera. Zakon bi trebalo da donese do 145.000 novih priključaka godišnje do 2030. kada Britanija planira da zabrani prodaju novih automobila na benzin i dizel.

 

Priključke će morati da imaju nove stambene i zgrade komercijalne namene, poput kancelarijskuh prostora i supermarketa, kao i one koje se renoviraju ili imaju više od 10 parking mesta. Vlada je nakon konsultacija s industrijom odlučila da olakša i ubrza prelaz na električna vozila i opcijom beskontaktnog plaćanja na svim novim tačkama za brzo i superbrzo punjenje. Ubrzano ulaganje u infrastrukturu za električna vozila je sastavni deo strategije za postizanje neto nulte emisije štetnih gasova (Net Zero Strategy) koju je britanska vlada objavila prošlog meseca.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Mercedes i Stellantis ulažu u američkog proizvođača baterija

 

Mercedes eqa 3.jpg

 

Američka firma Factorial Energy je saopštila da je sa Mercedesom i Stellantisom sklopila investicijske sporazume da bi komercijalizovala svoju tehnologiju krutih baterija. Daimler i Stellantis planiraju strateško ulaganje u proizvodnju krutih baterija, saopštava Factorial Energy, ne navodeći finansijske detalje sporazuma.

 

''Sa našim novim partnerima možemo da razvijemo baterije koje će omogućiti sigurniju i dužu vožnju i biće kompatibilne s konvencionalnim okruženjima za proizvodnju litijum-jonskih baterija'', rekao je izvršni direktor Factorial Energy-a Siyu Huang. Krute baterije su privlačnije proizvođačima automobila jer su energetski gušće i manje sklone samozapaljenju od litijum-jonskih baterija, ali sklone su pucanju, a njihova proizvodnja je skuplja. Stellantis je već dogovorio saradnju sa australijskim proizvođačem litijuma Vulcan Energy Resourcesom, a Daimler se uključio u nedavni ciklus prikupljanja kapitala koji je organizovala mreža punionica za električna vozila Ionity.

 

Ionity je zajednički projekat BMW-a, Daimlera, Volkswagena i Forda, a u novembru prošle godine mu se pridružio i korejski Hyundai. Potražnja za električnim vozilima bi trebalo da dobije na zamahu u procesu zelene tranzicije i Daimler i još pet proizvođača automobila su se obavezali da će do 2040. potpuno isključiti iz ponude vozila na fosilna goriva. Hyundai i Kia su takođe potpisali zajedničko partnerstvo sa kompanijom Factorial Energy.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Stellantis ugovorio ogromne količine litijuma za baterije

 

peugeot-e-traveller 1.jpg

 

Kompanija Vulcan Energy sa sedištem u Australiji, koja se bavi preradom litijuma saopštila je da je potpisala obavezujući sporazum sa proizvođačem automobila Stellantis o snabdevanju litijum hidroksidom iz svog nemačkog projekta za početni petogodišnji period. ''Stellantis planira da uloži preko 30 milijardi evra do 2025. godine kako bi elektrifikovao svoju liniju vozila, koristiće litijum u tri svoja pogona za proizvodnju baterija u Evropi'', navela je kompanija Vulcan Energy u saopštenju.

 

Najava dolazi nedelju dana nakon što je Vulcan Energy potpisao drugi ugovor sa francuskim proizvođačem automobila Renault o snabdevanju između 26.000 i 32.000 metričkih tona litijumskih hemikalija za baterije iz svojih geotermalnih nalazišta slane vode u Nemačkoj. Kompanija Vulcan Energy već ima ugovore o snabdevanju sa belgijskom grupom za reciklažu Umicore NV i južnokorejskim LG Chem. Litijum je osnovna komponenta za pravljenje litijum-jonskih baterija koje se koriste u električnim vozilima. Ubrzo je postao popularan kako se svet kreće ka čistijim oblicima energije.

Automobilski konglomerat pod imenom Stellantis je nastao, posle višemesečnih pregovora i kompleksnih promena, spajanjem kompanija FCA i PSA, čime je postao četvrta najveća automobilska kompanija na svetu.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Volkswagen procenjuje troškove izgradnje fabrika baterija i nabavke sirovina na 30 milijarde evra

 

vw mobility.jpg

 

Volkswagen će uložiti 30 milijardi evra u izgradnju fabrika baterijskih ćelija u Evropi i na nabavku ključnih sirovina, rekao je u član uprave Thomas Schmall. ''Govorimo o 25 do 30 milijardi evra, uključujući vertikalni lanac sirovina, ne samo fabrike'', rekao je Schmall na konferenciji Reuters Next. Kompanija će tražiti partnere koji bi trebalo da pomognu u finansiranju, dodao je, naglasivši da VW ne mora da igra vodeću ulogu u pribavljanju novca i da mu cilj nije ravnopravna podela finansijskog tereta. ''To će zavisiti o modelu partnerstva koji ćemo definisati sledećih meseci. Otvoreni smo za raspravu. Ne moramo da kontrolišemo.. tehnološki itinerer, tajming, troškove i dostupnost da bismo stvorili uslove za realizaciju našeg plana'', dodao je Schmall.

 

Schmall nadzire sprovođenje Volkswagenovog ambicioznog plana izgradnje šest velikih fabrika baterija u Evropi do kraja decenije koji bi trebalo da mu omogući da prestigne američkog Teslu i postane vodeća kompanija u svetu po broju prodatih električnih automobila. Švedski Northvolt će početi sa 2023. proizvodi premium baterijske ćelije za VW, a nemački div planira da istovremeno sa kineskim Gotion High-Techom izgradi fabriku u Salzgitteru, koja bi trebalo da počne s radom 2025. godine. Do kraja decenije VW će izgraditi još četiri postrojenja, najverovatnije u Španiji, istočnoj Evropi i dve dodatne lokacije koje još nisu objavljene.

 

Troškovi će iznositi od jedne do dve milijarde evra po postrojenju, a kapacitet od 40 do maksimalno 80 gigavat sati (GWh), zavisno o hemiji i o dostupnom snabdevanju energijom, rekao je Schmall. ''Imamo neke prirodne granice u dostupnosti komunalnih usluga, energije, vode'', objasnio je. Pritom su proizvodni kapaciteti tek jedan element jednačine, rekao je Schmall, dodavši da se Volkswagen mora pobrinuti i za sirovine, poput litijuma i nikla. Za to je potreban proaktivniji pristup i Volkswagen će pokušati da uđe u partnerstva, naglasio je Schmall, najavivši prve sporazume ''za nekoliko nedelja''.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Velika Britanija: Potražnja za električnim automobilima nije usklađena s rastom javne mreže za njihovo punjenje

 

gb ev.jpg

 

Prema najnovijem izveštaju Društva proizvođača i trgovaca vozila (SMMT), potražnja za električnim ili elektrifikovanim automobilima nije usklađena s rastom javne mreže za njihovo punjenje. Nacionalna infrastruktura Velike Britanije ne uspeva da drži korak sa prodajom električnih vozila, deceniju pre nego što je Vlada zabranila prodaju novih automobila sa unutrašnjim sagorevanjem.

 

U Velikoj Britaniji je do sada ove godine instalirano ukupno 4.109 novih standardnih javnih punionica na 212.181 registrovanih električnih i plug-in hibridnih vozila. Drugim rečima, samo jedan punjač se instalira na svaka 52 nova električna ili elektrifikovana automobila, što je ''nedovoljna stopa za poboljšanje korisničkog iskustva za kupce električnih vozila'', navodi SMMT. Trgovačko telo ističe da je britanska javna infrastruktura za punjenje EV-ova zaostala za potražnjom i pre 2021. Podaci pokazuju da je na kraju 2019. godine 11 električnih ili elektrifikovanih vozila delilo jedan javni uređaj za punjenje. Do kraja 2020. godine jaz je povećan na 16 EV-ova na jedan punjač.

 

Drugi izveštaji pokazuju da su većina trenutnih kupaca električnih vozila imućni pojedinci koji mogu da si priušte skupe električne modele i verovatno imaju vlastite punjače u svojim domovima. Međutim, da bi veća populacija prešla na struju, potrebna su velika poboljšanja u infrastrukturi. Vlada Velike Britanije je već donela novi zakon po kojem svaka ''nova zgrada mora da ima ugrađene punjače za električna vozila''. U proseku, plug-in vozila su do sada ove godine činila jedan od svakih šest novih automobila registrovanih u Ujedinjenom Kraljevstvu, a potražnja će rasti kako proizvođači dodaju sve više EV-ova u svoju ponudu. Južna Koreja, s odnosom EV-ova na punjač 3:1, Holandija (5:1), Kina (9:1), Francuska (10:1), Belgija i Japan (obe 13:1) nude bolju pokrivenost svojim vozačima električnih vozila, iako Velika Britanija neznatno nadmašuje Nemačku (17:1).

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Kia i partneri sa dodatnom investicijom šire mrežu punionica Ionity

 

kia ionity.jpg

 

Kia je povećala svoju investiciju u mrežu Ionity, najveću evropsku mrežu za brzo punjenje električnih vozila. Kia se zajedno sa ostalim deoničarima odlučila za dodatnu investiciju u iznosu od 700 miliona evra sa ciljem širenja ove mreže širom Evrope. Broj punjačkih mesta Ionity će u Evropi do 2025. godine sa 1.500 porasti na 7.000.

 

Ionity trenutno upravlja sa više od 400 punjačkih stanica za vrlo brzo punjenje sa 1.500 punjačkih mesta uz autoputeve u 24 evropske zemlje. Poslednja dodatna investicija će broj punjačkih stanica širom Evrope povećati na 1.000, dok će broj punjačkih mesta do 2025. godine porasti na oko 7.000. Biće postavljene i uz važnije magistralne puteve i u blizini većih gradova. Pored toga će postojeća punjačka mesta, koja se nalaze uz vrlo frekventne puteve gde se potrebe stalno povećavaju, takođe nadograditi novim punionicima. Ove mere će klijentima značajno skratiti vreme punjenja i čekanje na najfrekventnijim lokacijama. Širenje će klijentima olakšati traženje vrlo brzih punionica sa snagom punjenja od 350 kW koje mogu vozila kao što je električni krosover Kia EV6 od 10 % do 80 % kapaciteta baterije napuniti za samo 18 minuta.

 

Koncept stanica za punjenje električnih vozila ''Oasis'' za bolje iskustvo punjenja

U okviru širenja mreže Ionity želi dobiti što više sopstvenih nekretnina i sa obzirom na lokaciju sagraditi i upravljati vlastite punjačke servise. Kompanija je nedavno predstavila koncept ''Oasis'' koncipiran da predstavi korisničko iskustvo punjenja budućnosti. Koncept sadrži natkrivene punjačke stanice i punjačke parkove koji se nalaze uz kafiće, restorane i trgovine kako bi omogućio dodatni komfor i bolje iskustvo punjenja. Mreža Ionity koristi vodeći evropski standard punjenja CCS (Combined Charging System), koji struju dobija od 100% obnovljive energije. To znači da vozači Kije koriste punionice Ionity za putovanje bez emisija štetnih gasova.

 

Kia će do 2026. globalno lansirati 11 novih električnih modela - krosover EV6 prvi od 7 modela na namenskoj E-GMP platformi. Kia do 2026. godine namerava da globalno lansira 11 novih električnih modela, uključujući 7 namenskih električnih. Krosover EV6 čija prodaja je širom Evrope nedavno krenula je Kijino prvo namensko električno vozilo napravljeno na potpuno novoj električnoj globalnoj modularnoj platformi (E-GMP). Njegovo napredno 800-voltno punjenje omogućava domet od 100 kilometara za manje od 4,5 minuta punjenja snagom od 350 kW. Sa potpuno napunjenom baterijom EV6 omogućava domet do 528 kilometara (po WLTP standardu).

 

PR saopštenje

Share this post


Link to post
Share on other sites

Značajno padaju cene baterija za električna vozila

 

85662-Renault Zoe.jpg

 

Cene gotovo svih sirovina u autoindustriji rastu, ali ima i izuzetaka. Baterije su najskuplji deo električnih automobila, ali cene litijum-jonskih baterija su poslednjih godina snažno pale. Prema podacima konsultantske agencije Bloomberg, cena kWh baterije u pametnim telefonima i drugim uređajima trenutno iznosi 117 evra, 6% niže od cena 2020. i 89% niže od cene 2010. godine. Stručnjaci trenutno pominju cenu baterija za električne automobile od 105 evra po kWh. Studija pripisuje pad troškova sa jedne strane tehničkim poboljšanjima u razvoju i proizvodnji, kao što su inovacije u dizajnu modula i baterija, a i promenama u korišćenim materijalima takođe igra ulogu. Raste udeo litijum-gvožđe-fosfatnih ćelija, koje su jeftinije od baterija na bazi nikla. Međutim, rastuće cene sirovina, koje će verovatno dugoročno staviti industriju pod pritisak, imaju suprotan efekat na troškove.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Toyota u Americi gradi fabriku baterija vrednu 1.3 milijarde dolara

 

Toyota bz 10.jpg

 

Tojota se sprema da izgradi fabriku baterija za električna vozila vrednu 1.3 milijarde dolara u blizini Grinsboroa u Severnoj Karolini, koja će zaposliti najmanje 1.750 ljudi, saopštili su zvaničnici američke vlade. Ekonomski investicioni komitet je izglasao da dodeli Tojoti najmanje 79 miliona dolara podsticaja ako projekat bude završen.

Lokacija je duž autoputa sa četiri trake sa već dostupnom vodovodnom, kanalizacionom i železničkom infrastrukturom. Izabrani lideri okruga Rendolf jednoglasno su juče izglasali da ponude kompaniji lokalni podsticajni paket. U oktobru je Tojota objavila da planira da izgradi novu američku fabriku za proizvodnju baterija za hibridna i potpuno električna vozila. Lokacija je trebalo da bude objavljena kasnije tokom godine. Proizvođač automobila je saopštio da će fabrika početi da proizvodi baterije 2025. godine i postepeno da se širi do 2031. godine. Fabrika je deo 3.4 milijarde dolara koje Tojota planira da potroši u SAD na proizvodnju automobilskih baterija tokom sledeće decenije.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Još uvek nedovoljan broj punjača u Srbiji, potrebno je i bolje informisati vozače

 

punjaci 001.jpg

 

U Srbiji je trenutno registrovano više od 4.000 električnih i hibridnih automobila koji imaju mogućnost da besplatno pune svoje baterije na punktovima širom zemlje. Auto punjači su sve brojniji i nalaze se u javnim garažama, tržnim centrima, hotelima, čak i na parkinzima pojedinih kompanija. Nekoliko punjača nalazi se i na auto-putu. Međutim, izgleda da procedura punjenja automobila nije uvek tako jednostavna, a ponekad ni potpuno besplatna.

 

Naime, Ljubiša Trifunović pre nekoliko dana imao je problem na putu ka Beogradu jer je računao da može da napuni bateriju svog automobila na elektropunjaču kod bivše naplatne rampe Bubanj Potok. Ipak, kako je rekao u razgovoru za Biznis.rs, kada je pokušao da poveže punjač, automat mu je tražio registraciju preko mobilne aplikacije koja košta 3.000 dinara kako bi se preuzela kartica za identifikaciju. ''Ostao sam sa manje od 20% baterije. Pozvao sam call centar Puteva Srbije i nekoliko puta su pokušali da me povežu sa korisničkom podrškom, ali nije bilo uspeha'', objašnjava naš čitalac. Nakon toga je krenuo ka obližnjoj robnoj kući Ikea kako bi tamo probao da napuni bateriju, ali ni tu nije uspeo da poveže punjač. Umesto toga nastavio je ka Beogradu, bez grejanja i sa zamagljenim staklima kako bi uštedeo bateriju, i stigao do centra grada, gde je automobil punio tačno pet sati.

 

Ono što je, prema njegovim rečima, glavni problem u ovakvoj situaciji jeste to što Putevi Srbije, preduzeće koje inače promoviše besplatno punjenje baterije, nisu na transparentan način upoznali vlasnike ionako malog broja električnih automobila sa mogućnostima da dopune svoje četvorotočkaše. ''Trebalo bi da nas na adekvatan način obaveste kako da povežemo električne automobile na njihove punjače i da iskažu cenu te struje po kilovat času'', kaže Ljubiša Trifunović. On dodaje da nije problem ni da se registruje i plati za aplikaciju, i da to funkcioniše po principu drumarine, ali da bi uz dobre informacije putnici mogli daleko bolje da planiraju svoj put. ''Nigde na internetu to nisam mogao da saznam''.

 

Na pitanja koje je Biznis.rs uputio javnom preduzeću Putevi Srbije - kada je i zašto uvedena pomenuta aplikacija i hoće li građani biti detaljnije informisani kako ne bi imali slične probleme, dobili smo odgovor u kojem podsećaju da je korišćenje elektropunjača besplatno: ''JP Putevi Srbije ne naplaćuje korišćenje elektropunjača koji su postavljeni na javnim putevima IA reda, kao što ne naplaćuje ni uslugu aplikacije''. Postavlja se pitanje kako je onda moguće da je našem čitaocu traženo 3.000 dinara za registraciju na aplikaciji i da li je u tom slučaju reč o platformi Puteva Srbije ili nekoj drugoj.

 

Inače, stanice za punjenje električnih automobila u Srbiji se mogu naći na različitim lokacijama - od velikih tržnih centara do auto-puta. Postoje i privatni punjači, ali je mali broj vlasnika automobila koji ih poseduje. Glavni problem zapravo i jeste taj što elektropunjača u našoj zemlji nema dovoljno, rekao je u nedavnom razgovoru direktor firme Salmont Petar Džingalašević. ''Na našim putevima još uvek nije razvijena infrastruktura, što i ne treba da čudi jer u Srbiji nemamo veliki broj električnih vozila. Ipak, ovo pitanje će morati da se rešava u budućnosti jer sve više stranaca koristi vozila na električni pogon'', rekao je on.

 

Pored problema sa informisanjem, vozačima predstavlja izazov i to što ima onih kojima je potrebno da se na brzinu napuni baterija. Džingalašević kaže da je država svojevremeno raspisala tender za studiju izvodljivosti ugradnje punjača za električna vozila, ali da taj projekat nije realizovan. ''Nije mi poznato šta se sa tim desilo. Koliko sam upućen, premijerka je rekla da će država ubuduće više da se posveti ovom pitanju. I to jeste potrebno, jer iako kod nas još uvek ima malo vozila na električni pogon, prolazi i prolaziće sve više električnih automobila iz inostranstva. Zbog toga je važno razvijati mrežu stanica priključaka za punjenje'', objasnio je on.

 

Takođe, od 2017. godine na auto-putu je postavljeno pet brzih punjača za električne automobile, u Preševu, Šidu, Subotici, Bubanj Potoku i Dimitrovgradu. Podsetimo, za kupovinu elektrovozila u Srbiji država je obezbedila subvencije koje su se donedavno isplaćivale novom kupcu potpuno električnog vozila, zatim je oslobodila vlasnike troška registracije automobila, a sa uštedama koje se postižu na gorivu i pored ekoloških prednosti, ovo može biti vrlo primaljivo rešenje za vožnju. U zavisnosti od vrste automobila, put koji električno vozilo može da pređe sa jednim punjenjem iznosi u proseku oko 300 kilometara, dok se kao maksimalni doseg pominje 650 kilometara. Inače, Putevi Srbije su, u saradnji sa Ministarstvom građevine, saobraćaja i infrastrukture, uputili inicijativu za izmene aktuelnog Zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara sa ciljem uvođenja popusta na putarinu za električna vozila. U toku je izrada tenderske dokumentacije koja će biti objavljena na internet prezentaciji JP Putevi Srbije i Portalu javnih nabavki, nakon čega će biti sproveden postupak nabavke i instalacije elektropunjača.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Volkswagen traži lokacije za gigafabrike u Španiji i istočnoj Evropi

 

vw baterije.jpg

 

Volkswagen je objavio da razmatra lokacije za gigafabrike za baterijske ćelije u Španiji i istočnoj Evropi, najavivši odluku najkasnije za sredinu sledeće godine. Kompanija planira da u Evropi otvori šest gigafabrika kako bi podmirila sve veću potražnju za baterijskim ćelijama unutar grupe, navodi se u saopštenju.

 

Za pogon u Salzgitteru izdvojiće do početka proizvodnje baterijskih ćelija 2025. godine dve milijarde evra, uz planirani proizvodni kapacitet od 20 gigavatsati godišnje koji bi u sledećoj fazi trebalo da bude udvostručen. Salzgitter će objediniti razvoj, planiranje i kontrolu proizvodnje i postaće VW-ov evropski centar za baterije koje će proizvoditi za potrebe grupe, ističu u kompaniji. U planu je i gradnja dodatnih gigafabrika na lokacijama u Španiji i istočnoj Evropi koje će biti objavljene do sredine sledeće godine.

 

''Do 2030. godine Volkswagen planira da otvori još dve fabrike baterijskih ćelija u Evropi'', dodaje se u saopštenju VW grupe. Nemački div automobilske industrije je osnovao i evropsku firmu koja će objediniti aktivnosti VW-ovog poslovanja sa baterijama. Cilj mu je da time optimizuje njihovu efikasnost. Već su najavili da planiraju ulaganje 52 milijarde dolara da bi obezbedili poziciju vodećeg proizvođača električnih automobila na svetu.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Sirovine za baterije električnih automobila su ograničene i nazire se problem

 

renault e-tech 11.jpg

 

Planirana je velika ekspanzija električnih automobila u Evropi, Americi, Kini… Sve je više ljudi na Zemlji, potrebe za prevozom takođe rastu, a šta je sa sirovinama? Ništa, odnosno u budućnosti bi odgovor mogao da bude ništa, ako se ovako nastavi. Rast proizvodnje električnih automobila nosi i potrebu za novim materijalima od kojih su konstruisane baterije. Sirovine kao što su kobalt, litijum i grafit su važne u proizvodnji baterija za električne automobile, ali njihova količina nije neograničena.

 

Snabdevanje autoindustrije s više od 20 važnih sirovina je veoma kritično, prema studiji nemačkog Instituta der Deutschen Wirtschaft (IW). Isporuka kobalta, litijuma i grafita, važnih za baterije za e-automobile, rizična je aktivnost. Za 36 miliona novih e-automobila 2030. biće potrebno 1300 gigawata kapaciteta baterija, ali otkrivene rezerve kobalta su dovoljne samo za 11 godina. Naravno, naučnici u budućnosti mogu da dizajniraju baterije bez kobalta... Drugo rešenje je recikliranje baterije i materijala, ali očigledno će biti potrebno razmišljati i u trećem, četvrtom, petom... rešenju. Odgovora za sada nema.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

A elektrane, niko ne spominje. Hoćemo li onda svako svoju elektranu gasnu kod kuće imati .

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


 

 



Info

FLCS Forum koristi tzv. kolačiće (cookies), kako bi korisnicima osigurao funkcionalnost i jednostavnost korišćenja. Daljim pregledom ovog Foruma dajete svoj pristanak za korišćenje "kolačića".

×
×
  • Create New...