Jump to content
FAS Goran
neshaoct

Elektropunjači za automobile / baterije za automobile / elektromotori

Recommended Posts

Finci otvaraju najveći parking na svetu za električna vozila

 

elektricni%20park.jpg

 

Na finskim putevima trenutno saobraća tek 1.000 električnih vozila. Nije mnogo, ali državne vlasti su izuzetno zainteresovane za ‘eco-frindly’ automobile, pa se ulažu i velika sredstva u infrastrukturu. U aprilu je u Helsinkiju počela izgradnja najvećeg parkinga za električna vozila. Radovi će završiti u junu, a garaža će imati kapacitet za 250 vozila. Ugradiće se i brojni brzi punjači koji će pokrivati sve potrebe vlasnika. Finci predviđaju da će do 2030. na njihovim putevima biti više od 250.000 električnih automobila.

 

preuzeto sa - Auto Blog

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

BMW 530e iPerformance dobija punjač bez žice

 

bmw%20530e%20pbz.jpg

 

Već krajem ove godine BMW 530e iPerformance dobiće punjač bez žice kapaciteta 3.2 kW kojim će se baterije napuniti za malo više od tri sata. Klasičan punjač, spojen na kućnu utičnicu, kapaciteta je 3.7 kW pa mu za potpunu napunjenost baterijskog paketa kapaciteta 9.2 kWh treba oko dva sata i 45 minuta. Dakle, punjač bez žice prilično je brz. Bavarski plug-in hibrid s opcionim punjačem bez žice u stvari i nije baš bez žice, on je i dalje spojen na električnu mrežu, samo se prenos energije sa punjača u baterijski paket BMW-a vrši bez žice.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Uvoz električnih automobila u Srbiju: Sertifikat uslov

 

punjac.jpg

 

Informacija koja se mesecima provlači kroz medije i društvene mreže i koju javnost uzima zdravo za gotovo - da je Srbija jedina zemlja u regionu u kojoj se ne može registrovati električni automobil, jednostavno nije tačna. Zabunu je stvorio i Istok Seljak, jedan od najzaslužnijih što će i naša zemlja biti uključena u elektrifikaciju koridora od Ljubljane, preko Zagreba i Beograda, do Skoplja, kada je prilikom postavljanja prvog superpunjača za električne automobile ispred Mašinskog fakulteta rekao da, nažalost, u Srbiji još nije moguće registrovati automobil na struju.

Dilemu razrešava Dragan Škrnjić, direktor Eko-Kluba Srbija i organizator ''Tesla relija'', nadmetanja električnih i hibridnih vozila. ''Moguće ih je registrovati, i u Srbiji ima već više desetina električnih vozila'' - rekao je Škrnjić. ''Potrebno je samo da ta vozila, baš kao i sva druga s motorima sa unutrašnjim sagorevanjem, ispunjavaju određene uslove. Osnovni uslov je da vozila poseduju COC sertifikat. To je dokument koji izdaju ovlašćene evropske ustanove - laboratorije, kao dokaz da je automobil saobrazan evropskim bezbedonosnim, ekološkim i drugim propisima u vezi sa automobilima.'' Elektromobila u Srbiji zasada nema u većem broju, zbog nemogućnosti pristupanja fondovima EU za subvencionisanje kupovine (koriste ih Slovenija, Hrvatska i druge, bogatije zemlje), ali i zbog slabo razvijene mreže punjača.

Prošle godine je najavljena montaža jeftinih električnih automobila iz Kine. Jedan od nosilaca projekta koji nije ralizovan bio je Dragan Škrnjić. ''Kupili smo od Kineza prvi kontingent elektrovozila za unapred poznate kupce, ali je kineski partner odustao od dobijanja upravo COC sertifikata, pa je projekat odložen'' - kaže Škrnjić.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Volkswagen instalira 2.000 punjača u SAD do leta 2019.

 

158078-vw e 11111.jpg

 

Volkswagen je najavio da će preko svoje branše ''Elektrifikacije Amerike'' (Electrify America) instalirati oko 2.000 punjača za električne automobile širom SAD do leta 2019. ''Elektrifikacije Amerike'' je iznikla nakon ''Dizelgejt'' skandala u sklopu nagodbe VW sa vladom SAD koji je koštao nemačkog giganta oko 30 milijardi evra zbog naknada kupcima spornih automobila, ali i vladama zemalja širom sveta zbog kršenja pravila o emisiji gasova. VW će do narednog juna instalirati punjače na više od 500 stanica u celom SAD, uključujući i kod 100 Walmart marketa u 34 savezne države. Nemački gigant je istakao da će se stanice za punjenje nalaziti u 17 metropolitskih oblasti i uz autoputeve u najmanje 39 država. Na autoputevima će stanice imati 4-10 punjača, a u gradovima 3-6. Kao deo ovog projekta su i različiti konektori na stanicama za punjenje koji su sposobni da pune baterije različitih kapaciteta 50, 150 i 350 kW.

Trenutno na tržištu nema vozila sa kapacitetom većim od 350 kW, ali će ih imati Audi E-Tron i Porsche Mission E, kao i VW I.D. porodica, ali će svi oni podržavati punjenje za 350 kW. Primera radi, Teslini superpunjači pune snagom između 120 i 140 kW, što je dovoljno da se Model S sa baterijom od 90 kWh napuni za sat vremena. U teoriji, 350 kW sistem može povećavati domet baterije za oko 32 kilometra na svakih minut punjenja, što je 482 km za 15 minuta na punjaču. Ovaj projakat će koštati VW 370 miliona evra, a on obuhvata deo od dve milijarde dolara koliko će VW investirati u celu EV infrastrukturu u SAD, uključujući i edukaciju o ovoj tehnologiji.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Švedska otvorila ''put koji napaja'' električne automobile

 

Švedska je prva zemlja koja je otvorila put na kom će električna vozila moći da se napajaju tokom vožnje. Put se nalazi u blizini Stokholma, tačnije povezuje aerodrom Arlanda sa logistikom u samom gradu i to u dužini od gotovo dva kilometra. Automoblili i kamioni na električni pogon moći će na ovoj deonici da se napajaju dok putuju, uz pomoć inovativnog sistema prenosa energije. Naime, vozila se mogu povezati na ''električnu'' šinu koja je ugrađena u put. Švedska ima u planu da do 2030. godine smanji broj vozila na fosilna goriva za 70 odsto od trenutnog, a ovaj put je samo jedan od nekoliko projekata koje je započela uprava za saobraćaj te zemlje, s namerom da razviju i testiraju tehnologije koje će pomoći toj zemlji da ostvari svoj cilj.

 

Južna Koreja i Kina, takođe, ulažu u razvoj solarnih, elektromagnetskih puteva na kojima se punjenje automobila i kamiona vrši bežično, kako bi smanjile emisije štetnih gasova. Međutim, ovaj švedski put je prvi takav u svetu, a prednosti ovog projekta su što bi, ukoliko se instalira u celoj zemlji, omogućavao to da električni automobili imaju manje baterije, što bi pojeftinilo i njihovu proizvodnju. Put Arlanda je primer isplativog i održivog rešenja jer omogućava elektrifikaciju postojećih puteva. Sistem funkcioniše tako što se pokretna ruka na automobilu prikači na električne šine ugrađene posred puta. Na taj način mogu da se napajaju i kamioni, i putnički automobili i autobusi. Kada se vozila približe stazi, senzor iz automobila ili kamiona otkriva elektrificiranu šinu, pokretna ruka se spušta ispod vozila i pripaja na nju. Ruka je dizajnirana da bude fleksibilna i obezbeđuje da automobil ili kamion imaju slobodu kretanja po putu, a da se ne otkači sa šine. Pruga je potpuno bezbedna za hodanje po njoj bosim nogama - dakle i za ljude i za životinje, jer struje na površini nema. Na šinu ne utiču vremenski uslovi - kiša, sneg i led.

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Mali broj modela, a ne punjača, koči prodaju električnih automobila

 

171863-shell 1.jpg

 

Prodaju električnih automobila u Evropi ne usporava mali broj stanica za punjenje tih vozila, nego mali izbor modela, pokazuje istraživanje energetskih kompanija i proizvođača automobila. U Evropi se prodaje više od 400 modela koji koriste tradicionalno gorivo, naspram samo 20 električnih tipova. Problem izbora bi mogao da se reši u naredne dve godine, kada se u Velikoj Britaniji očekuje više od 30 novih modela. Pojedine automobilske grupe i osiguravajuće kuće su upozoravale tokom protekle godine da bi broj stanica za punjenje mogao da ugrozi prelazak na električna vozila.

Međutim, nova analiza, koju je uradila Platforma za elektromobilnost, među čijim članovima su Tesla, Renault-Nissan, Siemens i Alstom, pokazala je da u Evropi već postoji dovoljno tih stanica. U zemljama EU postoji jedan punjač na šest automobila, što je gotovo dvostruko više nego što preporučuje Evropska komisija - jedan punjač na deset vozila. Očekuje se, na osnovu planova vlada, da infrastruktura za punjenje prati broj električnih automobila na putevima bar do 2020. godine. Do tada bi na svakih 40 kilometara autoputa trebalo da postoji jedan brzi punjač, dok je cilj Brisela da do 2025. godine ima jedan punjač na 65 kilometara.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Za dve sedmice tender za nabavku još deset elektro punjača na putevima u Srbiji

 

168320-punjac.jpg

 

Punjenje vozila na instaliranim uređajima traje oko 30 minuta, a usluga punjenja električnih vozila je za sada besplatna za sve korisnike. Očekuje se da novi punjači budu modernija verzija koja punjenje vrši za petnaestak minuta.

 

S obzirom da se pilot projekat instalacije elektro punjača pokazao kao opravdan, odnosno da ih koristi veliki broj tranzitnih vozila kroz našu zemlju, ''Putevi Srbije'' pripremaju javnu nabavku za postavljanje još 10 sistema za napajanje električnih vozila. U toku je izrada tenderske dokumentacije koja podrazumeva prethodnu analizu i eventualno uključivanje modernijih verzija elektro punjača, koji punjenje vrše za oko 15 minuta, kao i analizu lokacija na kojima će ti punjači biti postavljeni. Očekujemo da javni poziv bude raspisan za dve nedelje - kažu za ''Danas'' u Javnom preduzeću ''Putevi Srbije''. U tom preduzeću podsećaju da su zajedno sa Ministarstvom saobraćaja, građevinarstva i infrastrukture, u sklopu putne modernizacije u Srbiji, postavili pet punjača za električne automobile na četiri ključna ulaza u Srbiju. Ti elektro punjači se nalaze na platou naplatnih stanica Preševo iz smera graničnog prelaza sa Makedonijom ka Nišu, Šid iz smera graničnog prelaza sa Hrvatskom ka Beogradu, Dimitrovgrad iz smera graničnog prelaza sa Bugarskom ka Nišu, Subotica jug iz smera graničnog prelaza sa Mađarskom ka Beogradu, kao i na platou bivše naplatne stanice Beograd kod Bubanj potoka (smer ka Nišu).

Te elektro punjače je proizvela španska firma ''Circontrol'' i instalirani su u sklopu pilot projekta u saradnji sa Institutom ''Mihajlo Pupin''. Ti punjači spadaju u red najsavremenijih uređaja te vrste i na njima mogu da se pune vozila svih svetskih proizvođača. Punjenje vozila na instaliranim uređajima traje oko 30 minuta, a usluga punjenja električnih vozila je za sada besplatna za sve korisnike, kažu u ''Putevima Srbije''. Stručna javnost smatra da je postavljanje elektro punjača na frekventnim lokacijama u Srbiji dobar potez, ali da ne treba očekivati rapidno povećanje tranzitnog prometa zbog toga.

 

Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, ističe da je najveći benefit kada je reč o postavljanju elektro punjača težnja da Srbija ide u korak sa savremenim tendencijama u svetu. ''Sigurno je da se zbog postavljanja elektro punjača na putevima u Srbiji neće povećati broj vozača električnih vozila iz inostranstva koji će se odlučiti da do svog krajnjeg cilja dođu preko teritorije Srbije, ali niko ne može da tvrdi da instalacija tih punjača nije dobra stvar. Na taj način se daje izbor našim ljudima da ako već zbog visoke cene ne mogu da pređu na električne automobile, više koriste one hibridne koji su dostupniji kao i da sagledaju najmodernije tendencije u svetu i vide šta nas očekuje jednog dana u budućnosti. Sa druge strane, elektro punjači sami po sebi nisu nikako dovoljni da bi se povećao tranzitni drumski saobraćaj. Za to je pod brojem jedan potrebno da kvalitet puteva bude na najvišem nivou i da postoji celokupna propratna infrastruktura koju vozači mogu da koriste tokom prolaska kroz Srbiju'' - objašnjava Savić. On dodaje da je veoma važno da Srbija postavi još 10 elektro punjača pored postojećih pet, jer putevi u okruženju nemaju razvijenu mrežu elektro punjača niti na njima ima veliki broj električnih vozila, što treba iskoristiti.

 

Ekspert za strana ulaganja Mahmud Bušatlija kaže da postoje i važnije stvari koje Srbija treba da uradi pa tek onda da se posveti postavljanju elektro punjača po putevima. ''Mislim da je važnije osmisliti strategiju celokupnog razvoja, pa onda sagledati šta je najvažnije, primera radi, u segmentu struje. Onda bi trebalo doći do zaključka da Srbija treba da troši više struje što podrazumeva izgradnju novih elektrana, zatim razvoj industrije. Kada bi se ta faza ostvarila, tek onda bi bilo logično promovisati priču o tranzitu elektro vozila kroz Srbiju i postavljanju dovoljnog broja elektro punjača - smatra naš sagovornik. On ističe da je najavljeno postavljanje još 10 elektro punjača odlična reklama za zbivanja na lokalu, ali da neće imati uticaja na povećanje drumskog tranzita kroz Srbiju. ''Naivno je verovati da će desetak ili petnaest punjača motivisati nekog stranca da električnim automobilom prođe kroz Srbiju. Strategijski, moramo se pozabaviti pitanjem kako da motorizovani turisti koji se nađu u Srbiji odluče da u njoj provedu više od dve noći. Kada se iznađu rešenja da se to ostvari, onda ćemo imati veći tranzit kroz Srbiju a ne zbog određenog broja elektro punjača na putnoj mreži'' - zaključuje Bušatlija.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Šta to koči Srbe da dizelaše zamene hibridima i električnim automobilima i koliko ih ima u našoj zemlji uopšte?

 

179986-punjac.jpg

 

U trenutku kada vozači širom sveta masovno prelaze na električne automobile, na našim ulicama oni su retkost. Šta to koči Srbe da dizelaše zamene hibridima i zbog čega naši ljudi, koji inače sve svetske trendove prate u stopu, ovaj trend zaobilaze u širokom luku? Mnogi vozači u Srbiji odbojnost prema električnim i hibridnim vozilima pravdaju time da se ni zbog čega bi se odrekli onog brujanja motora pri paljenu automobila. Ali, nije samo to razlog zbog kog se na našim ulicama nalazi samo 200 električnih i hibridnih automobila, od čega je više od polovine u Beogradu.

 

Miloš Petrović, predsednik Srpske asocijacije uvoznika vozila i delova vozi hibridni automobil, koji kao pogon koristi i struju i benzin. Ipak, i sam priznaje da mu odluka da štiti životnu sredinu u Srbiji nije donela mnogo pogodnosti. ''Na putevima u našoj zemlji postoji samo nekoliko punjača i poneki u boljim hotelima, ali nijedan ne puni automobil ispod četiri sata. S obzirom da puno vozilo može da pređe oko 200 kilometara, to znači da na putu od Beograda do Zlatibora moramo bar jednom da stanemo i da se punimo satima, što obesmišljava put'' - objašnjava on.

Petrović dodaje da do pre nekoliko godina električne automobile kod nas nije bilo moguće ni registrovati, jer su birokrate morale da štikliraju koliko kubika ima motor, a ovaj motor nema kubike. ''U susednim državama vozači električnih automobila imaju brojne pogodnosti - subvencije od nekoliko hiljada evra pri kupovini, besplatan parking, besplatnu putarinu, mogućnost vožnje žutom trakom...''  U Srbiji ovi vozači nemaju ništa od toga, a još su i kažnjeni jer pri uvozu, verovali ili ne, plaćaju veću ekološku taksu nego zagađivači. ''Visina tog nameta ne zavisi od količine štetnih materija koje automobil ispušta, nego od težine automobila, a kako su električna vozila teže zbog baterije, plaćamo više od velikih ubica zagađivača'' - kaže Petrović. Zato i nije čudno što našim ulicama krstari jedva 200 električnih i hibridnih automobila. Automobili koji kao pogonsko gorivo troše fosilna goriva sigurno će još dugo biti najbrojniji na drumovima u Srbiji.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Električni automobili Srbiji donose više od 1.000 radnih mesta

 

bg 55.jpg

 

Investicije u razvoj električnih automobila i baterija na globalnom nivou dostigao je 90 milijardi dolara i ovaj talas će sasvim sigurno postajati sve veći i veći. Neke kapi su počele da se prelivaju i na Srbiju, a da li ćemo iskoristiti mogućnosti e-mobilitija zavisi od toga da li ćemo ovog puta pametno odigrati

 

Ovaj sektor industrije u Srbiji došao je u fokus kada je krajem februara Mate Rimac, vlasnik hrvatskog proizvođača superautomobila Rimac tvitovao da će jedna nemačka autokompanija otvoriti fabriku delova za električne automobile u Srbiji koja će zaposliti 5.000 ljudi. U javnosti je počelo nagađanje ko bi to mogao biti, BMW ili Volkswagen, ali su u međuvremenu započete izgradnje dve fabrike iz ove oblasti. Prvo je u martu kompanija Eseks objavila izgradnju fabrike žice za transformatore, elektro-motore i generatore vrednu 30 miliona evra, a njeni proizvodi biće namenjeni motorima za električne automobile. Sedište ove kompanije je u SAD, a među glavnim akcionarima je porodica Ku, koja stoji i iza južnokorejskog LG-a. Nedugo nakon toga, nemačka kompanija ZF u aprilu je saopštila da planira izgradnju fabrike delova za elektromotore u Pančevu. Ova investicija bila bi u prvoj fazi vredna 40 miliona evra, a proizvodila bi osovine za električni pogon za e-mobiliti, motore sa električnom vučom za e-mobiliti, elektroniku, odnosno mehatroniku menjača, mikrosvičeve… Ukupno ZF bi trebalo da uloži oko 85 miliona evra u pogone u Srbiji.

 

Iako danas električni automobili čine svega jedan odsto prodatih automobila u svetu, eksperti iz konsultantskih kuća veruju da će do 2030. godine oni dostići polovinu prodatih automobila. Ovde glavnu reč vode Kinezi koji planiraju da se do 2020. godine tamo proda dva miliona e-vozila. Za sva ta električna vozila potrebne su baterije, koje u stvari danas predstavljaju usko grlo e-mobilitija. Za nas je to bitno jer je u Srbiji pre nekoliko godina u okolini Loznice otkriven jadarit, mineral sa velikom koncentracijom litijuma, glavnog elementa litijum-jonskih baterija.

 

Profesor Nikola Rajaković sa Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu kaže da postoje indicije da bi ova slaba tačka mogla biti rešena litijum-jonskim baterijama što bi svakako išlo nama u korist. ''Litijum je svakako strateški materijal i sve se kreće u pravcu korišćenja litijum-jonskih baterija u e-mobilitiju. U organizaciju proizvodnje se ne razumem, ali znam da bi bilo dobro da se organizuje proizvodnja baterija kod nas, a ne da se izvozi litijum kao sirovina. Ukoliko bismo izvozili sirovinu profiti bi bili mali, ali u slučaju proizvodnje to bi bili ogromni profiti. Mislim da imamo šanse, samo da ne odigramo loše kao što smo činili u prošlosti'', ocenjuje Rajaković, i dodaje da kod nas već postoji na nekoliko mesta i znanje i mogućnosti za proizvodnju punjača za električne automobile.

 

Jedno od tih mesta je i firma IEEG koja razvija i proizvodnju punjača, ali i proizvodnju domaćeg električnog automobila. ''Oblast električnih automobila daje ogromne mogućnosti za ulaganja za koje danas u svetu ima puno para. Ono što je kod nas problem je zakonski okvir koji kasni. I dalje je standard ''euro 6'' motor, odnosno motori sa unutrašnjim sagorevanjem. Nismo daleko odmakli u ovom pogledu. Mi recimo naš punjač testiramo sa Simensom u njihovoj laboratoriji u Sloveniji'', objašnjava Slavko Vujović, generalni direktor IEEG, koji smatra da je najveći problem infrastruktura koja je u Srbiji nerazvijena, za razliku od Austrije, pa čak i Hrvatske i Slovenije. On ističe da sarađuju sa Fakultetom tehničkih nauka u Novom Sadu, Elektrotehničkim fakultetom u Beogradu i da postoji znanje za razvoj tehnologije. Osim toga naše IT firme već rade za strane auto kompanije. ''Naš cilj je da razvijemo sopstvenu, domaću proizvodnju električnih automobila i punjača, a ne samo da radimo za strane kompanije. Naravno dolaze i strane kompanije koje proizvode komponente i to je jako dobro. Ali imamo problem birokratije, da se svaki papir dugo čeka i to je izraženo u sektoru energetike i rudarstva'', kaže Vujović. On ističe i da je činjenica da imamo dosta litijuma i da će baterije sasvim sigurno biti glavni izvor energije za električne automobile. ''Ostale varijante kao što su gorivne ćelije ili vodonik su daleka budućnost i mnogo skuplja rešenja od baterija'', ocenjuje Vujović.

 

RTB Bor privlači industriju e-vozila

Kompanija Eseks će iz Srbije opsluživati tržište u radijusu od 800 kilometara, što uključuje proizvođače automobila u Mađarskoj i Češkoj. Između ostalog, u Srbiju su osim lokacije, došli i zbog toga što ovde postoji RTB Bor, iako Bor u ovom trenutku ne proizvodi bakar u kvalitetu i obliku koji je njima potreban, ali postoji mogućnost saradnje u budućnosti. Za sada će zato u Srbiju uvoziti bakar, a izvoziti i ovde prodavati žice, odnosno namotaje za kaleme za elektromotore. Inače elektro-automobili koriste oko četiri puta više bakra od konvencionalnih vozila.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Proizvodnja baterija će eksplodirati. Ali šta je sa profitom?

 

173036-tesla r 11.jpg

 

Da bi električni automobili mogli da profitabilnošću konkurišu benzincima i dizelašima cena njihovih baterija bi trebalo da iznosi oko 100 dolara po kWh kapaciteta. Nažalost trenutno smo daleko od ovog cilja, jer prosečni trošak baterija iznosi između 190 i 250 dolara po kWh. Analitička kuća ADL veruje da nas u budućnosti čekaju tri potencijalna smera u kojem bi razvoj ove tehnologije mogao da krene. Prva mogućnost je da će proizvođači nastaviti sa povećavanjem kapaciteta kako bi smanjili trošak proizvodnje. Druga i mnogo verovatnija je da će proizvođači unaprediti postojeću tehnologiju i tako povećati kapacitet u postojećim dimenzijama baterijskog paketa. Treća mogućnost, za ADL, je najmanje verovatna a to je razvoj kompletno nove tehnologije koja će zameniti sve postojeće. U ADL-u, s obzirom na planirane investicije vide eksploziju proizvodnje, ali su skeptični po pitanju profitabilnosti ovog biznisa što dugoročno može da šteti industriji, posebno kada se u obzir uzmu kapitalne investicije od 90 milijardi dolara koje su planirane do 2025. Nažalost mršave marže, čak i uz podsticaje, nisu jedini problem za električne automobile. Nad glavom im vise i drugi problemi koji ih čine manje konkurentnim postojećim benzincima i dizelašima - pre svega vreme punjenja baterije, manja pouzdanost i bezbednost.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

U Srbiji uskoro više punjača za brzo punjenje električnih automobila

 

punjac srb.jpg

 

U Srbiji ima 148 električnih vozila, više od polovine su automobili, a mogu da koriste ukupno tridesetak punjača, među kojima je samo pet brzih na auto-putu i jedan solarni brzi punjač u Beogradu, koji bateriju napune za 30 minuta, rečeno je Tanjugu u Centru za električna i hibridna vozila pri Mašinskom fakultetu. Najavljeno je da će Putevi Srbije uskoro postaviti još 10 brzih punjača na prioritetnim putnim pravcima, koji će biti još moderniji i moći da napune bateriju električnog automobila i za 15 minuta. Prosečna cena automobila na električni pogon je oko 28.000 evra i još ne postoje državne subvencije za njihovo korišćenje.

 

Na auto-putu se električni automobili mogu napuniti za oko 30 minuta, a punjači se nalaze na naplatnim stanicama Subotica jug, Šid, Dimitrovgrad i Preševo, kao i na bivšoj rampi Bubanj Potok. Na njima se istovremeno mogu puniti najviše tri vozila. Punjenje se još ne plaća, ali su u toku pripreme za uvođenje plaćanja, pošto prodavci moraju da budu registrovani za prodaju električne energije, to jest da imaju softver za njenu naplatu. Direktor Centra za električna i hibridna vozila, koji je osnovan u partnerstvu sa Mašinskim fakultetom u Beogradu, Miloš Petrović je rekao Tanjugu da je cilj da se električna vozila pune strujom iz čiste energije, odnosno obnovljivih izvora i da posebno veliki potencijal imaju solarna i energija vetra. ''U Srbiji je to još pionirski poduhvat, dok Evorpa užurbano juri za električnim vozilima. Mi, nažalost, imamo jedva 148 električnih vozila u Srbiji, među kojima su trolejbusi, električni autobusi, motocikli i automobili'', naveo je Petrović. Od 148 električnih vozila, oko 90 odsto je registrovano u Beogradu, a više od polovine su električni automobili.

 

Petrović je rekao da se priprema veliki državni projekat za širenje mreže punjača, koji planira da realizuje Ministarstvo za inovacije i tehnološki razvoj, kao i da se procenjuje da je Srbiji potrebno oko 150 punjača. Kako kaže, Ministarstvo za inovacije bi trebalo da napravi strategiju, a projekat Institut za istraživanje i projektovanje u privredi pri Mašinskm fakultetu. Takođe, EPS radi na strategiji za korišćenje punjača. Rekao je da je firma ENEL PS napravila prvi brzi solarni punjač u Zelengorskoj ulici u Beogradu, koji može da napuni prosečnu bateriju električnog automobila za samo 30 minuta i da je upravo cilj da se postavi što više takvih punjača, a ne oni koji koriste struju dobijenu iz lignita. Rekao je da bi solarni paneli mogli da se postave svuda pored puta i da za njih nije potrebno proširivanje elektro mreže, niti su potrebne velike investicije. Sa druge strane, na primer punjač u garaži na Obilićevom vencu koristi 'prljavu struju' i pri maksimalnoj brzini može najslabiju bateriju da puni četiri sata, a druge baterije od osam do 12 sati, dodao je on. Korišćenje električnih vozila najviše određuje cena takvih automobila i infrastruktura, naveo je Petrović i dodao da kod nas u ponudi ima i malo marki automobila na električni pogon. ''Nažalost, još nijedna Tesla nije registrovana, zato što Tesla ima bateriju od 140 kilovata koju je vrlo teško napuniti u Srbiji za kratko vreme'', rekao je Petrović. Za punjenje baterije od 140 kilovata potrebno je 8 do 12 sati, a na brzim punjačima 4 sata. Prema njegovim rečima, ako kupite Teslu dobićete vaučer sa kojim nećete morati da plaćate struju, to jest kompanija će plaćati umesto vas.

 

Asocijacija uvoznika vozila i delova i Centar za električna vozila su ranije pokrenuli inicijativu sa partnerskim kompanijama za pronalaženje načina kako da se električna vozila pune brzo i iz obnovljivih izvora. ''Ako vozite auto koji ne zagađuje životnu sredinu, ali ga punite iz mreže koja dobija struju 50 odsto iz lignita, vi ćete voziti automobil koji će zagađivati više od konvencionalnog vozila'', ukazuje Petrović. Dodaje da je količina struje koja se trenutno koristi za električne automobile na nivou statističke greške. Objasio je da je maksimalno oprerećenje jednog stana po potrošnji sedam kilovata, dok su baterije za električne automobile između 40 i 140 kilovata. ''Kada bi svih 1.9 miliona vozila, koliko imamo u zemlju, prebacili da budu električni, povećanje električne energije bi bilo maksimalno sedam procenata. Ako računamo najskuplju tarifu od 15 dinara po kilovatu, Teslu možete skroz da napunite i pređete 500 km za 1.500 dinara, što je nekoliko puta jeftinije od benzina, a ne zagađujete životnu redinu'', ističe Petrović.

 

Petrović kaže da je subvencinisanje električnih vozila naša obaveza iz poglavlja 27 o ekologiji. Naveo je, takođe, da švedska Ikea u svom poslovnom planu zahteva od distributera koji im voze nameštaj po gradu da koriste 40 odsto električnih vozila. Takođe, u Holandiji i Danskoj taksisti isključivo mogu da voze električne automobile ako ih pune iz obnovljivih izvora. U MUP-u je rečeno Tanjugu, da ne postoje posebne zakonske odredbe kojima su propisani uslovi za registraciju ekoloških vozila i da je u jedinstveni registar vozila upisano ukupno 412 vozila na električni pogon, od cega je 170 isključivo na električni pogon, dok su 242 vozila sa hibridnim pogonom (električni pogon/ benzin, dizel ili tečni naftni gas). Troškovi koji se plaćaju prilikom registracije vozila zavise od vrste postupka kao i vrste vozila. U MUP-u navode da se za putnička vozila, motocikle i teške tricikle koji su isključivo na električni pogon u postupku registracije ne plaća porez na upotrebu motornih vozila, dok se komunalna taksa za držanje vozila naplaćuje zavisno od odluke svake konkretne opštine.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Električna vozila u Srbiji i dalje daleka budućnost

 

punjac srb.jpg

 

Iako je još pre gotovo četiri meseca najvaljeno da će ''uskoro'' biti raspisana javna nabavka za postavljanje novih deset punjača za električna vozila na putevima u Srbiji, priča se i dalje vrti oko tog ''uskoro''. Naime, početkom maja mediji su objavili ovu vest, zatim ponovo u julu, a kako za BBC na srpskom sada, krajem avgusta, kažu u Putevima Srbije, nabavka će biti uskoro raspisana. ''Javno preduzeće Putevi Srbije priprema javnu nabavku i instalaciju 10 elektropunjača na 10 atraktivnih lokacija na glavnim putnim pravcima. Tender će ubrzo biti objavljen'', navodi se u odgovoru koji je BBC-ju na srpskom dostavljen iz tog javnog preduzeća. Dok ne postave nove punjače, električna i hibridna vozila koja saobraćaju srpskim drumovima moći će da koriste postojeće. I to pet brzih na autoputu i još oko 30 koji se nalaze po gradovima. Odluka za postavljanje novih punjača doneta je upravo u skladu sa tim što se pilot projekat postavljanja pet pomenutih punjača na autoputu pozakao kao opravdan, kažu nam u Putevima Srbije. Punjači se nalaze na naplatnim stanicama Preševo, Šid, Dimitrovgrad, Subotica jug, kao i na platou bivše naplatne stanice Beograd kod Bubanj potoka.

''Punjenje vozila na instaliranim uređajima traje maksimalno oko 30 minuta, a usluga je za sada besplatna za sve korisnike'', kažu nam u Putevima Srbije. Dodaju da ih koristi veliki broj tranzitnih vozila koji prolazi kroz Srbiju. Preciznu evidenciju broja punjenja ne vode, jer kako kažu upotreba punjača i dalje nije komercijalizovana. Snaga postavljenih punjača u Srbiji je 100 kilovata. Brži, jači i skuplji punjači vozilo napune i za 15 minuta.

 

Tranzitna ruta

Punjače u našoj zemlji, kao što kažu u Putevima Srbije, uglavnom koriste stranci u tranzitu. Tome u prilog ide i odgovor Ministarstva unutrašnjih poslova da je u Srbiji registrovano 173 vozila na električni pogon, kao i 255 hibridnih vozila. To jeste porast u odnosu na maj ove godine, kada je bilo 143 električna i 223 hibridna vozila, ali je ukupan broj ipak mali. Prema podacima MUP-a, u Srbiji je trenutno ukupno registrovano 2.447.803 vozila. Na evropskim putevima za to vreme ''plovi'' oko milion elektromobila. Prodaja ovakvih vozila porasla je u Evropi od početka ove godine za oko 40 odsto. Između januara i juna 2018, širom EU, Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švajcarske prodato je oko 195.000 električnih vozila, što je za 42 odsto više nego u istom periodu prethodne godine, piše Gardijan. Norveška je lider. I naredni podatak pokazuje gde je Srbiji mesto u odnosu na zemlje EU - tamo trenutno postoji više od 100.000 instalisanih punjača, dok ih je 2011. bilo 3.800. Tačne lokacije svih punjača širom sveta dostupne su na sajtovima ''Plug Surfing'' i ''Plug Share''. Kako izgleda provozati se i voziti električni automobil u Srbiji BBC na srpskog nije uspeo da sazna, uprkos brojnim pokušajima da pronađe bar jednog od 173 vlasnika takvih vozila.

 

Razvoj

Osim širenja mreže punjača, svetske kompanije svakodnevno rade i na razvoju novih automobila, kao i baterija. Japanska kompanija Nisan počela je ovih dana da razvija prvi električni automobil za kinesko tržište, dok je ruski Kalašnjikov nedavno predstavio verziju ovakvog vozila retro izgleda za koji navode da će biti najveća konkurencija Tesli Elona Maska. Kompanija Tesla je među liderima u proizvodnji električnih vozila. Među onima koji ih razvijaju su i Volkswagen, BMV, Audi, Porsche, Mercedes… Osim na razvoju modela, treba usavršavati i baterije. Revolucija u ovoj oblasti mogla bi da se dogodi ukoliko se ostvari ideja škotskih naučnika o tečnoj bateriji. Tim istraživača sa Univerziteta u Glazgovu, naime razvija tečnu bateriju koja može da napuni električni automobil za nekoliko sekundi. Kreirali su prototip, a on koristi metal oksid - koji su opisali kao ''egzotičnu rđu'' - koji se može napuniti električnom energijom kada se doda u vodu. Prema njihovom rešenju, vozila bi se punila na običnim benzinskim pumpama, čime se navike korisnika, kako kažu, ne bi menjale u potpunosti. U nekim evropskim zemljama postoje i putevi koji pune baterije automobila. Tako je tokom ove godine u blizini stokholmskog aerodroma Arlanda puštena deonica prvog javnog puta koji puni vozila dok se kreću po njoj. Sistem prenosi energiju do vozila kroz šinu koja se nalazi na sredini trake kolovoza. Slični ''električni'' putevi postoje i u Nemačkoj, kao i na drugim lokacijama u Švedskoj, ali su u privatnom vlasništvu.

 

Životna sredina

Glavna prednost veće upotrebe električnih i hibridnih vozila, na uštrb onih koja koriste fosilna goriva, tiče se životne sredine. Cilj Evropske unije je da se do 2030. godine emisija gasova sa efektom staklene bašte smanji za 40 odsto u odnosu na nivo iz 1990. Taj procenat bi mogao i da se poveća, najavio je nedavno evropski komesar za energetiku i klimatska pitanja Migel Arijas Kanete. Kako je rekao, namerava da predloži da se taj cilj postavi na 45 odsto. Tome se, ipak usprotivila kancelarka Angela Merkel, koja je navela da članice treba da se koncentrišu na trenutni cilj, jer kako je dodala, mnoge ne ispunjavaju ono što su obećale. Određeni deo ovog cilja odnosi se i na emisiju štetnih gasova koju ispuštaju vozila koja koriste fosilna goriva. Upravo je Nemačka jedna od evropskih zemalja koja bi među prvima mogla da zabrani vozila na dizel pogon. To bi, prema rečima ministra saobraćaja nemačke pokrajine Severna Rajna-Vestfalija Hendrika Vesta moglo da se dogodi 2020. godine. Savezni upravni sud u Lajpcigu u februaru je dozvolio nemačkim gradovima da zabrane starija dizel vozila na nekim područjima. Hamburg je prvi grad koji je na pojedinim saobraćajnicama to i uradio.

 

Uporedo s tim, Srbija je jedna od zemalja koja bi mogla da postane ''groblje'' za stare evropske dizelaše. Samo što bi to groblje bile - saobraćajnice. Kako bi motivisale građane i kompanije da kupuju ekološka vozila, mnoge države nude subvencije za to. Takve podsticaje ima i susedna Hrvatska, a jedan od poslednjih konkursa zatvoren je samo dan po objavljivanju - jer je stiglo previše zahteva. U Srbiji podsticaja zasad nema, a dok su vozila na baterije sadašnjost u razvijenim zemljama, ovde su, čini se daleka budućnost.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Google Maps: Dostupne lokacije punjača za električna vozila

 

bmw nissan.jpg

 

Najnovija nadogradnja servisa Google Maps će obradovati vlasnike električnih vozila u celom svetu. Kako bi bili ukorak sa vremenom u kojem sve više ljudi kupuje električne automobile, u Googleu su u svoj kartografski servis ugradili i opciju prikazivanja lokacija punjača za električna vozila. Do ovih informacija je veoma lako doći - u polje za pretraživanje Google Mapsa potrebno je upisati tek fraze poput ''ev charging'' ili ''EV charging stations'', a aplikacija će vam prikazati lokacije najbližih stanica za punjenje baterija na električnim automobilima. Klikom na oznaku pojedine stanice za punjenje prikazuju se i dodatne informacije poput tipova i broja dostupnih priključaka kao i brzine punjenja. Naravno, tu će biti i fotografije pojedine punionice kao i recenzije ranijih posetioca. Na desktopu je ova opcija već sada dostupna kroz Google Maps, dok je za korišćenje iste na mobilnom potrebno nadograditi iOS ili Android aplikaciju na najnoviju verziju.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Kina je vodeća sila u proizvodnji baterija za električna vozila

 

nissan-sylphy 1.jpg

 

Evropa i dalje ima neke od najboljih proizvođača automobila, ali trenutno gubi od Kine trku koja će definisati budućnost industrije. Kina je trenutno vodeća sila u proizvodnji baterija za električna vozila (EV), a to je segment koji evropski lideri vide kao vitalni deo budućnosti industrije koja zapošljava nekoliko miliona ljudi na celom kontinentu. Zbog toga evropski proizvođači masivno sele proizvodnju u Kinu, što je ogroman rizik za ''Stari kontinent'' koji je dom giganata poput Volkswagena, BMW, Mercedesa, Renaulta...

 

164669-nio 1111.jpg

 

Pravljenje EV u Kini ima smisla za kompanije jer je tamo i najveći broj kupaca, a na taj način izbegavaju visoke tarife za uvezena vozila. Njihovi proizvodni pogoni su bliži lancu nabavke baterija, koje koštaju oko 40% vrednosti električnog vozila. Oko dve trećine svetske proizvodnje litijum-jonskih baterija koje se najčešće koriste u automobilima je u Kini. Procenjuje se da Evropa ima samo 1% tržišta.

 

southeast dx3 1.jpg

 

Kina ima i tu prednost što je najveće svetsko tržište EV automobila, procenjuje se da oko polovine svetske prodaje EV je u Kini, zbog čega najveće svetske kompanije ulažu ogroman novac u pravo u Kinu. Primera radi, Volkswagen je prošle godine najavio investicije od 12 milijardi dolara u električna vozila samo u Kini, a čak i američki gigant u ovom segmentu industrije Tesla pravi ''gigafabriku'' u Kini, gde planira proizvodnju 500.000 vozila godišnje. Poređenja radi, Teslina gigafabrika u SAD ima kapacitet od 100.000 jedinica godišnje.

 

baic eu5 1.jpg

 

Čak i evropske kompanije koje se bave proizvodnjom baterija investiraju u Kinu, pre nego kod kuće. Holandska firma Lithium Werks već ima dve fabrike u Kini, a planira još jednu u blizini Šangaja vrednu 1.8 milijardi dolara. Ogromna fabrika će proizvoditi baterije za oko 160.000 automobila godišnje. Čelnik kompanije Kes Kolen je za CNN rekao da Lithium Werks ulaže u Kinu jer je infrastruktura bolja i lakše je dobiti dozvolu za izgradnju fabrike. ''Kineska vlada ima dugoročnu viziju za industriju, Evropa to nema, sve traje mnogo dugo'', rekao je Kolen. Evropska unija pokušava to da promeni, tako je Evropska komisija ove godine predstavila akcioni plan kojim bi trebalo da se ohrabre kompanije da ulažu više u tehnologiju baterija, nudeći više finansiranja. EK je upozorila da su evropske kompanije u opasnosti da izgube uticaj u lancu sabdevanja i ekoloških standarda ako se ne uključe u taj sektor. Najveći ''igrači'' u ovom delu industrije su kineska firma CATL, japanski Panasonic i južnokorejski Samsung. Panasonic sarađuje sa Teslom, koja proizvodi sopstvene baterije u pravi ogroman pogon u Nevadi kako bi povećao nivo te proizvodnje.

 

176785-denza 11.jpg

 

Važan razlog zašto Evropa toliko zaostaje u proizvodnji baterija je što su proizvođači automobila kasno razvili električne automobile. ''Nisu shvatili ozbiljno električna vozila jer im se nisu sviđala'', kaže Viktor Irle, koosnivač švedske istraživačke firme EV-Volumes. Donedavno veliki ''igrači'' su se koncentrisali na sopstvene resurse u proizvodnji autombila sa pogonom na fosilna goriva. U međuvremenu, kineska industrija EV je cvetala kroz kompanije poput BYD u koju je uložio milijarder Voren Bafet, te Geely, danas vlasnika Volvoa, Londonskog taksija, Lotusa, i suvlasnika Daimlera. Kina sada ima toliko električnih automobila da neki stručnjaci upozoravaju čak i na potencijalnu prezasićenost. Evropa pokazuje napredak, pa je tako švedski proizvođač baterija Northvolt, koji je osnovao bivši direktor Tesle, obećao izgradnju najveće evropske fabrike litijum-jonskih baterija u narednih šest godina. Međutim, neki analitičari već pričaju kako Northvolt ima problem sa finansiranjem projekta. Sve zavisi od Evropske investicione banke, koja je u vlasništvu EU, a kod koje je Northvolt aplicirao za pozajmicu od 455 miliona dolara.

Ali Evropa bi mogla da se susretne i sa drugim preprekama. Kina u poslednjih nekoliko godina ograničava pristup ključnim resurstima u proizvodnji baterija, poput metala litijuma i kobalta. ''Kasno je za evropske kompanije da se ubace među velike proizvođače baterija. Taj voz je već otišao'', kaže Gavin Montgomeri, direktor londonske firme Wood Mackenzie koja se bavi istraživanjem globalnog tržišta metala. Drugi spas vide u pristupu Airbusa u avio-industriji. Airbus je nastao spajanjem nekoliko manjih kompanija i sada je dostojan konkurent američkom gigantu Boeingu. ''Isti korak u sektoru proizvodnje baterija za EV bi mogao da promen igru'', zaključuje Montgomeri.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Volkswagen obezbedio baterije za 50 miliona električnih automobila

 

vw-id-vizzion 7.jpg

 

Već je poznato da Volkswagen ima velike planove za elektrifikaciju svoje ponude, ali ova vest nam baca potpuno novo svetlo na ono šta su tačno zamislili u vrhu ovog nemačkog proizvođača. Naime, glavni izvršni direktor Grupe Volkswagen Herbert Diess je izjavio da je ova grupacija spremna za proizvodnju 50 miliona električnih vozila. Tačnije, šef nemačkog proizvođača je rekao da je platforma MEB ''rezervirsana'' za 50 miliona automobila i potvrdio da je Grupa VW već sada obezbedila i baterije za sve te automobile. O kakvoj brojci je reč dovoljno govori činjenica da je cela Grupa VW u protekloj godini prodala 10.7 miliona vozila. Naravno, radi se o dugoročnom planu razvoja električne ponude koja će uključivati razne modele pod raznim značkama članova Grupe VW, a svi se naravno neće bazirati na platformi MEB. Diess je samo dodao da Grupa VW planira veoma snažnu i široku modelnu ponudu električnih automobila i potvrdio veoma agresivnu politiku cena za te modele. Štaviše, Diess je rekao da će njihova vozila biti jeftinija od američke Tesle, a nedavno je bilo reči o planu za vozilo sa cenom manjom od 20.000 evra.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Kinezi krenuli sa proizvodnjom čvrstih baterija za električne automobile

 

baterije.jpg

 

Čvrste baterije bi mogle da budu prekretnica za automobilsku industriju. Za razliku od trenutnih litijum-jonskih baterija koje koriste ćelije sa tečnim elektrolitom, ili onim u formi gela, čvrste baterije raspolažu, kako im i ime kaže, čvrstim provodljivim materijalom koji im, između ostalog, garantuje značajno brže punjenje i dužu autonomiju. Takođe im obezbeđuje veću energetsku gustinu i jeftiniju izradu. Mnogi proizvođači su se upustili u razvoj ove tehnologije, ali kineski startup ''Qing Tao Energy Development Co'' iz Kunshana je prvi pokrenuo serijsku proizvodnju.

Prvi čovek kompanije, Nan Cewen, kineskim novinarima je rekao da je u pogone uloženo milijardu juana i da proizvodna linija ima kapacitet od 100 MWh godišnje. Do 2020. godine plan je povećati proizvodnju na 700 MWh godišnje. Trenutna proizvodnja je orijentisana na sofisticirane električne proizvode i skupocene gedžete, ali rukovodstvo kompanije je navodno u pregovorima sa brojnim proizvođačima automobila. Kineska kompanija tvrdi da je uspela da postigne energetsku gustinu baterije od 400 Wh po kilogramu, što je prilično više od trenutnog kapaciteta postojeće generacije litijum-jonskih baterija koje drže 250 do 300 Wh po kilogramu. Nažalost, postojeća proizvodnja od 100 mWh godišnje je dovoljna za proizvodnju tek 2.500 električnih automobila sa baterijom kapaciteta 40 kWh, ali Kinezi su svakako napravili korak u pravom smeru.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Daimler ulaže 20 milijardi evra u kupovinu električnih baterija

 

mercedes eqc 2019.jpg

 

Nemački proizvođač luksuznih automobila Daimler je najavio da će do 2030. godine kupiti baterijske ćelije u vrednosti većoj od 20 milijardi evra u sklopu priprema za masovnu proizvodnju hibridnih i električnih vozila. ''Kupovinom baterijskih ćelija u vrednosti većoj od 20 milijardi evra sistematski sprovodimo transformaciju za električnu budućnost naše kompanije'', izjavio je izvršni direktor Dieter Zetsche. Daimlerov ''Mercedes-Benz Cars'' planira da najkasnije do 2022. u ponudu uvrsti čak 130 električnih i hibridnih vozila, uz električne kombije, autobuse i kamione. U Daimleru ne navode od kojih kompanija će kupiti baterije. Nemački div proizvodi baterijske pakete u filijali ''Deutsche Accumotive'' u Kamencu, a baterije nabavlja od različitih dobavljača, uključujući južnokorejski ''LG Chem'' i ''SK Innovation''.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Tesla pokriva celu Evropu superpunjačima

 

187536-tesla punjac.jpg

 

Direktor Tesle Ilon Mask otkrio je da će ova američka kompanija u 2019. pokriti celu Evropu svojom mrežom Superpunjača. Tesla je u novembru počela da priprema Model 3 za evropsko tržište, istakavši tada da će biti opremljen ''Combinet Charging System'' (CCS) sistemom brzo punjenja. Osim toga, iz Tesle su poruili da će unaprediti postojeće Superpunjače na ''Starom kontinentu'' CCS priključcima pre dolaska Modela 3. ''Pokrićemo 100% Evrope sledeće godine. Od Irske do Kijeva (Ukrajine), od Norveške do Turske'', odgovorio je Mask na jednu Tviter poruku da su uz nekim delovima Irske hitno potrebni Superpunjači. Na tom ''putu'' od Norveške do Turske nalazi se i Srbija, bar na geografsoj mapi, videćemo da li će se naći i na Teslinoj.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Volkswagen pokreće pilot projekat prenosnih stanica za punjenje električnih vozila

 

volkwagen ag.jpg

 

Volkswagen planira da ubrza postavljanje infrastrukture za punjenje električnih vozila u matičnoj Nemačkoj, najavljujući pilot-projekat prenosnih stanica za brzo punjenje. Punjenje će u proseku trajati sedamnaestak minuta a prenosne stanice će moći da se postave na parkinge ili na nekretnine u vlasništvu kompanije, najavljuju iz Volkswagenovog odeljenja za delove. Kompanija planira da pokrenene pilot-projekat instaliranja ovih stanica u prvoj polovini sledeće godine u Wolfsburgu, gde se nalazi i njihova centrala. U 2020. biće postavljeni i u drugim nemačkim gradovima,

Stanice će imati kapacitet punjenja od 360 kilovat sati i moći će da se postave nezavisno od elektrodistribucijske mreži, uz dodatnu mogućnost privremenog skladištenja struje proizvedene iz energije Sunca ili vetra. Stanica će moći da napuni do 15 električnih automobila. Kada se nivo struje u spusti ispod 20 posto, baterija će se zameniti novom. U planu je i razvoj aplikacije za pametne telefone koja će služiti za pronalaženje lokacija za punjenje. To je ććodlučujući korak prema efikasnoj mreži punionicaćć, tvrdi direktor Volkswagenovog odeljenja za delove Thomas Schmall, podsećajući da upravo manjak infrastrukture predstavlja glavnu prepreku širenju elektromobilnosti u Nemačkoj.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Kompanija Tesla drastično poskupela korišćenje svoje mreže brzih punjača

 

tesla charger.jpg

 

Donedavno su kupci Teslinih automobila imali pravo na besplatno korišćenje mreže takozvanih Superchargera, odnosno brzih punjača, ali proizvođač električnih vozila iz Palo Alta se odlučio na zaokret u strategiji. Krajem januara, svi postojeći i budući kupci Teslinih vozila moraće da plaćaju punjenje baterije na superpunjačima, a kao dodatno neprijatno iznenađenje, cene električne energije su drastično poskupele širom sveta. U SAD-u je cena korišćenja superpunjača u pojedinim saveznim državama udvostručena još prošle godine. U preostalim delovima SAD-a cena je u proseku porasla između 30 i 40 posto u 2018., a već prošle nedelje je dodatno porasla za više od 30 posto. Primera radi, u Kaliforniji su korisnici plaćali 0.26 dolara po kWh energije početkom godine, a sada cena iznosi između 0.32 i 0.36 dolara po kWh.

 

Slična situacija je i u Evropi gde su korisnici plaćali prosečno 0.28 evra po kWh, a sada ih ista količina energije košta 0.32 evra po kWh. I u Norveškoj, najvećem Teslinom tržištu na Starom kontinentu, cena je značajno povećana sa 1.40 na 1.86 norveških kruna po kWh. Tesla ima 12.000 brzih punjača širom sveta, a ove godine taj broj planira da udvostruči. Kompanija naglašava da im cilj nije zarada na prodaji energije, već žele da prošire mrežu kako bi električni automobili u svakom pogledu postali kompetitivni vozilima sa SUS motorima.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Toyota i Panasonic će zajedno proizvoditi baterije za električna vozila

 

toyota panasonic.jpg

 

Japanske kompanije Toyota Motor i Panasonic će se sledeće godine udružiti kako bi proizvodili baterije za električna vozila (EV) u nastojanju da konkurišu kineskim rivalima, rekao je Rojtersu izvor upoznat sa situacijom. U zajedničkom poduhvatu Toyota će imati vlasništvo od 51 odsto, dok će ostatak biti u vlasništvu Panasonica, a time bi mogle da se obezbede baterije i za Toyotine partnere Mazdu i Subaru, izjavio je taj izvor. Zajedničko ulaganje bi se baziralo na sporazumu objavljenom krajem 2017. o zajedničkom razvoju baterija s većom količinom energije u prizmatskoj ćeliji. Obe kompanije bi mogle da najave plan o zajedničkom ulaganju još ove nedelje, rekao je izvor.

Taj poduhvat za proizvodnju baterija će pomoći Toyoti da postigne ciljanu godišnju prodaju od oko milion baterija sa nultom emisijom i vozila sa gorivim ćelijama do 2030. godine. Takođe, Panasonicu će dati prednosti u vezi troškova i razmera u proizvodnji baterija u periodu kada je kineska firma ''Contemporary Amperex Technology'' na istom nivou sa dugogodišnjim liderom u toj industriji, Panasonicom, zahvaljujući brzo rastućem domaćem tržištu.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

U Tesli smanjili cenu korišćenja brzih punjača

 

164870-tesla punjac.jpg

 

Tesla ima jednu od najrazgranatijih mreža brzih punjača na svetu, a u narednim godinama kompanija planira da udvostruči postojeću infrastrukturu. Donedavno su kupci Teslinih automobila mogli da besplatno koriste takozvane Superchargere, ali vremenom je ova opcija nestajala iz ponude, pa je praktično od početka ove godine potpuno nedostupna. Istovremeno su cene korišćenja značajno povećane, a ove godine u proseku čak 33 posto. Poslednja korekcija je međutim revoltirala Tesline korisnike. Cena energije u SAD-u je porasla u proseku sa 0.26 dolara po kWh na 0.31 dolara po kWh, dok je u Evropi skočila sa 0.28 na 0.32 evra, a u Norveškoj sa 1.40 na 1.86 kruna po kWh.

Nakon brojnih kritika u Palo Altu su odlučili da smane cene. Tako će vozači Teslinih automobila u SAD-u po novom plaćati 0.28 dolara po kWh, dok je Norvežanima tarifa snižena na 1.70 kruna po kWh. Globalno su cene energije na Teslinim brzim punjačima smanjene za 10-ak posto, pa Tesline stanice još uvek spadaju u jeftinije izvore energije za električna vozila.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Svetu preti nestašica punjača za električne automobile

 

bmw nissan.jpg

 

Veliki svetski proizvođači automobila najavljuju ofanzivu vozila na struju, ali globalna infrastruktura punjača ne prati ove ambiciozne planove. Dok se u razvijenom svetu benzinske stanice nalaze ''na svakom koraku'', punjači za električne automobile (EV) daleko su manje rasprostranjeni. Nedostatak punjača naročito pogađa neka predgrađa velikih gradova i ruralne sredine, pa pojedini vlasnici automobila na struju moraju da prelaze desetine i desetine km do najbliže stanice za dopunu baterija. Istraživanje koje je na ovu temu sproveo Blumberg pokazalo je da se u svetu vozi oko 5 miliona električnih automobila, dok se globalna mreža punjača trenutno sastoji od 632.000 mesta za punjenje. Dalja analiza otkriva da su ovi punjači koncentrisani uglavnom u državama i regijama gde su automobili na struju veoma popularni, pa se vlasnici EV koji putuju daleko od svog prebivališta mogu suočiti sa ozbiljnim problemom prilikom pokušaja da pronađu punjač tokom svog putovanja.

 

Čak i ako pronađu mesto za punjenje u blizini svoje maršrute, može se desiti da se suoče sa novim problemom. Preko 66% postojećih punjača spada u kategoriju ''sporih'' i na njima je za svakih 15-ak km dodatne autonomije vozila potrebno provesti pola sata u punjenju baterija. Kada je reč o mreži punjača, jedna od prepreka za dalje širenje je njihova neisplativost investitorima u sadašnjem trenutku kada električna vozila čine izuzetno mali procent ukupnog broja automobila na putevima. Zbog toga mnogi postojeći punjači nisu profitabilni. ''Blumberg'' navodi da je u slučaju brzog punjača potrebno da se on koristi barem osam puta dnevno, kako bi bio isplativ vlasnicima. Međutim, mnogi takvi punjači sada se koriste manje od pet puta na dan. Ipak, neke kompanije, poput Tesle, planiraju širenje mreže punjača kako bi spremno dočekali najavljenu ekspanziju električnih automobila. Tesla, recimo, ima u planu da već ove godine značajno proširi mreže svojih ''superpunjača'' u Evropi i Sjedinjenim Državama. To je samo kap u moru, s obzirom da Međunarodna agencija za energiju procenjuje da će do 2030. širom sveta biti potrebno između 14 i 30 miliona javnih punjača za električna vozila, ukoliko do tada tržišno učešće novih automobila na struju dostigne prognoziranih 30%.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

U Beču će na svakih 400 metara biti jedna stanica za punenje električnih automobila

 

bec ev.jpg

 

Električni automobili su čest prizor na bečkim ulicama. Zaključno sa 2018. godinom u Beču je registrovano 3.233 električnih automobila što je 33% više u odnosu na 2017. godinu. Iste godine su na svim javnim punionicama u gradu preko 30.100 puta napunjeni električni automobili što odgovara 385.000 kWh ili godišnjoj potrošnji 160 bečkih domaćinstava. Prema procenama stručnjaka, do 2030. godine bi na ulicama austrijske metropole moglo da se nađe preko 80.000 električnih automobila za čije napajanje će biti potrebno oko 8.000 punionica.

 

Izgradnju javne mreže za punjenje sprovodi bečka firm za snabdevanje energijom ''Wien Energie'' koja do kraja 2020. godine planira postavljanje dodatnih 1.000 punionica na javnim mestima. Nakon završetka izgradnje u Beču bi na svakih 400 metara trebalo da se nađe jedna punionica za električne automobile. Trenutno ''Wien Energie'' raspolaže sa 250 javnih punionica na teritoriji grada dok se dodatnih 670 punionica nalazi na tzv. ''park & ride'' parkinzima, kod prodavnica i na parkinzima raznih preduzeća. Bečlije pokazuju sve veći interes za električne automobile, zato je do kraja 2019. godine planirana izgradnja 550 novih punionica. Prilikom izbora lokacija u obzir se uzima niz kriterijuma, od povezanosti sa javnim prevozom do priključka na električnu mrežu. Kod građana je primećena i povećana potražnja za punionicama u vlastitim garažama ili dvorištima, pa ''Wien Energie'' već sada nudi nekoliko mogućnost za punjenje automobila u privatnim domaćinstvima.

 

Grad Beč nastoji da olakša punjenje električnih automobila jer želi da smanji zagađenje vazduha i emisiju CO2 na svojim ulicama. Motorizovani saobraćaj je zaslužan za 40% zagađenja u Beču, pa u budućnosti grad želi da proši javnu mrežu stanica za punjenje električnih automobila i da podstakne ljude na korišćenje alternativnih načina prevoza. Postavljanjem svih predviđenih punioca do kraja 2020. godine u Beču neće morati da se pređe više od 400 metara, a da se ne naiđe na punionicu za električne automobile.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Kompanija Tesla predstavila treću generaciju superpunjača

 

tesla v3.jpg

 

Kompanija Tesla je predstavila treću generaciju svog Superchargera, odnosno superpunjača u svom sedištu u Frimontu u Kaliforniji. Novi V3 Supercharger može da puni Model 3 snagom od 250 kW, dovoljno brzo da za samo pet minuta punjenja automobil može da pređe više od 120 kilometara. Prva V3 Supercharger stanica je otvorena u Frimontu za članove Teslinog programa ''ranog pristupa'', odnosno za malu grupu vlasnika automobila kojoj kompanija omogućava testiranje različitih noviteta. Širenje mreže novih superpunjača će početi u aprilu, a na evropska i azijsko-pacifička tržišta će stići u četvrtom kvartalu godine.

Treća generacija superpunjača predstavlja veliko poboljšanje u odnosu na V2 superpunjače koji imaju maksimalnu snagu od 150 kW, ali su ograničeni na 120 kW. Međutim, to će se promeniti jer će i ovi punjači uskoro biti apdejtovani tako da će njihova snaga iznositi 145 kW. Tesla ima i novu funkciju nazvanu On-Route Battery Warmup koja zagreva bateriju automobila kada on prilazi superpunjaču. Na taj način baterija dostigne optimalnu temperaturu za punjenje, što smanjuje vreme punjenja za 25 posto. Model 3 može da u potpunosti iskoristi kapacitet novog superpunjača zahvaljujući novoj bateriji, dok Model S i Model X i dalje zavise od slabijeg punjenja. Tesla planira da omogući softversku nadogradnju koja će omogućiti ubrzavanje punjenja.

 

preuzeto sa - Auto Blog

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


 

 



Info

FLCS Forum koristi tzv. kolačiće (cookies), kako bi korisnicima osigurao funkcionalnost i jednostavnost korišćenja. Daljim pregledom ovog Foruma dajete svoj pristanak za korišćenje "kolačića".

×
×
  • Create New...