Jump to content
FAS Goran

Recommended Posts

Šta je to akvaplaning i zašto je toliko opasan

 

Posle miholjskog leta sa malo padavina, meterolozi najavljuju početak pravog jesenjeg vremena i kišnog perioda, pa će i uslovi za vožnju biti otežani zbog mokrih kolovoza. Osim što utiče na vidljivosti na putu, kiša može da izazove i gubitak upravljivosti vozila usled akvaplaninga.

 

Akvaplaning je pojava koja se događa kada se voda na putu skuplja ispod guma brže nego što može da bude odvedena. Svako ko se u vožnji suočio sa akvaplaningom, zna koliku opasnost on može da predstavlja. Automobil tada gubi upravljivost, a kolovoz postaje klizav poput zaleđenog puta. Međutim, mnogi vozači, naročito oni neiskusniji nisu svesni ove opasnosti. Britanski sajt ''TyreSafe'', koji se bavi promovisanjem bezbedne vožnje i podizanjem svesti o značaju ispravnih guma za bezbednost saobraćaja, sminio je video u kome ukratko objašnjava kako nastaje akvaplaning i zašto je opasan.

Kako se navodi u spotu, gume na automobilu projektovane su tako da pomoću šara odvedu suvišnu vodu koja se skuplja na asfaltu. Da bi izvršile ovaj zadatak, veoma je bitno je da imaju odgovarajuću dubinu šare. U slučaju da je guma previše istrošena a dubina šare značajno smanjena, pneumatik neće biti u stanju da dovoljno brzo ukloni suvišnu vodu, tako da se između gume i vozne podloge stvara tanak sloj vode. Zbog toga automobil gubi na upravljivosti. TyreSafe je izveo test sa dva identična automobila, sa istim modelom guma. Jedan je imao nove pneumatike, dok je kod drugog dubina šare iznosila 1,6 mm, što je zakonski dozvoljeni minimum za letnje gume.
Snimak pokazuje da je u vožnji po putu sa tankim slojem vode, prvi automobil zadržao upravljivost, dok je drugi nastavio da se kreće po pravoj liniji čak i kada je vozač okretao volan levo-desno:

 

 

Ako se uzme u obzir da je mali broj vozača u Srbiji u stanju da češto menja gume i da se većina nas vozi na prilično istrošenim pneumaticima, sa malom dubinom šare, potrebna je dodatna opreznost u vožnji po kiši. Zato je najvažnije najvažnije prilagoditi brzinu kretanja uslovima vožnje i stanju u kom se kolovoz nalazi. U slučaju da ipak dođe do akvaplaninga, kod vozila bez ABS-a, vozač može eventualno iskontrolisati automobil samo nežnom upotrebom volana i kočnice. Svaka nagla reakcija okretanja upravljača i pritiskanja pedale kočnice vodi u sigurnu nezgodu.
Za vozila sa ABS-om u istoj situaciji preporučuje se blago okretanje upravljača i snažno kočenje, jer će elektronski sistem dozirati neophodnu silu kočenja, a da pri tom točkovi ne budu blokirani.

 

Share this post


Link to post
Share on other sites
Akvaplaning je ime za užasavajući proces koji se događa kada gume automobila ne mogu dovoljno brzo da izbace tečnost koja se nakuplja u profilu. Gume i asfalt više ne ostvaruju kontakt, a osećaj za upravljačem je nalik onom kao da ste se odjednom našli na ledu. Do akvaplaninga najčešće dolazi prilikom jakih kiša koje vozači ignorišu ne prilagođavajući brzinu vozila novonastaloj situaciji na putu. Ako su im pritom gume istrošenije, katastrofa je gotovo neizbežna, kao što je to na teži način saznao jedan vlasnik Mazde RX-8.

 

Srećom, jedina šteta je materijalnog karaktera.

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Kako funkcioniše Porsche ''Wet Mode''?

 

porshe wet 1.jpg

 

Sistem pomoći predstavljen isključivo za 911 uključuje funkciju za otkrivanje loših uskova na mokrom putu i odgovarajuće postavke vozila za veću stabilnost. Porsche ''Wet Mode'' može da automatski detektuje mokar put i upozori vozača na opasnost od akvaplaninga. Akustički senzori u kućištu prednjih točkova otkrivaju vrtložnu vodu za prskanje, što je značajno drugačije od senzora kiše brisača vetrobrana koji reaguju samo kada se pojave vodene kapljice na vetrobranskom staklu, nezavisno od uslova na putu. Znamo da na putu voda može da bude prisutna čak i kada je prestala da pada kiša.

Ako sistem detektuje vodu Porsche Stability Management (PSM) i Porsche Traction Management (PTM) sistemi tada intervenišu ranije i osetljivije nego inače. Na ekranu se, ispred suvozača, sa desne strane pored brojača obrtaja prikazuje upozorenje. Vozaču sistem zatim preporučuje da se prebaci na ''Wet Mode''. Odgovarajuća funkcija može da se aktivira u novoj traci sa komandama iznad centralne konzole ili se integriše u prekidač načina rada na kolu upravljača sa opcionim paketom ''Sport Chrono''.

 

porsche wet 11.jpg

 

Efekat za vozača je konkretan: 911 nudi više samopouzdanja u vožnji, dok su precizno usklađene intervencije posebno efikasne u slučaju naglih promena smera vožnje ili promene površine puta sa različitim koeficijentima trenja. Elektronski kopilot ne nudi samo pogodnosti na mokrom terenu nego ''Wet mode'' može da se aktivira i ručno na snegom prekrivenim putevima sa smanjenim prianjanjem kako bi se povećala stabilnost vožnje.

 

preuzeto sa - Auto Blog

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Goodyear - Stručnjaci savetuju kako valja voziti po kiši

 

goodyear gume.jpg

 

Kad pneumatik zapliva

U kišovitim danima često se na putu stvaraju duboke bare, pa se tada znatno povećava opasnost da vozilo ''zapliva'' - pojava poznatija kao akvaplaning. U slučaju plivanja između pneumatika i površine puta stvara se sloj vode, a posledica je gubitak kontakta sa podlogom, klizanje ili čak gubitak kontrole nad vozilom. Stručnjaci Goodyear-a savetuju vas šta da radite ako dođe do plivanja, odnosno, kako da ga sprečite.

Za sprečavanje klizanja automobila najvažnije je da prepoznati plivanje na vreme i pravilno reagovanje. Do plivanja dolazi kad se između površine puta i pneumatika stvori sloj vode, debljine najmanje 2.5 milimetra. Znaci plivanja su brže okretanje pogonskih točkova, glasniji motor, odnosno brzo povećanje broja obrtaja, lak i neefikasan volan i zanošenje zadnjeg dela vozila.

 

Važno je da ostanete mirni

Kad dođe do plivanja nikako ne reagujte panično, već ostanite mirni i izbegavajte silovit pritisak na pedalu kočnice. Polako popustite pedalu gasa, obruč volana zadržite u položaju pre plivanja i pratite ponašanje automobila. Kada pri smanjenoj brzini točkovi opet budu prianjali, ponovo preuzmite kontrolu nad vozilom. Veoma je važno da volan ne okrećete isprekidano, iako automobil polako klizi prema ivici puta. Ako prednji točkovi pri ponovnom kontaktu sa putem budu usmereni u stranu, mogu snažno da potegnu vozilo, a to može izazvati gubitak prianjanja zadnjeg dela.

 

Faktor brzine i profila pneumatika

Plivanje možete da izbegnete pažljivim praćenjem uslova na putu i primernom brzinom vožnje na mokroj podlozi. Odlučujuću ulogu imaju takođe kvalitetni pneumatici sa dovoljno dubokim kanalima i profilom. Istrošeni pneumatici ne odvode vodu efikasno, a to znatno povećava verovatnost plivanja. Sa pneumatikom koji ima profil od samo 4 milimetra možete zaplivati već pri brzini koja je za 10 kilometara na sat niža od brzine sa novim pneumatikom, a ako je profil manji, razlika još brže raste.

 

Sprečite ''plivanje'' najnovijim tehnologijama

Na prvom mestu treba obratiti pažnju već pri samom izboru pneumatika, jer među njima mogu biti osetne razlike u otpornosti na plivanje. Na to znatno utiče pre svega dezen gazećeg sloja pneumatika, a naročito oblik kanala koji odvode vodu. Proizvođači mogu takođe i drugim tehnologijama da povećaju otpornost na plivanje.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

PR saopštenje Continental

 

Šta je akvaplaning i kako da se bezbedno vozi po kiši?

 

akvaplaning 1.jpg

 

Prolećne oluje vrlo često mogu da poplave put. Zbog jake kiše nekada je nemoguće da se uoči veća količina stajaće vode ispred automobila, pa se i šare na gumama začas ispune vodom koju više nije moguće istisnuti. Tada dolazi do akvaplaninga, koji se najčešće javlja pri brzini kretanja vozila od 55 do 90 Km/h. Kvalitetne i dobre gume su jedan od elemenata koji vam može pomoći da izbegnete ovu opasnost. Kao što je već poznato zakonski minimum za dubinu šara na letnjim gumama je 1.6 mm, međutim iz kompanije Continental, jednog od najvećih svetskih proizvođača pneumatika, poručuju da gume sa minimalnom dubinom profila 3 mm mogu da učine vašu vožnju znatno bezbednijom. Kako bi to i dokazali napravili su uporedni test u kome su se dva automobila kretala jednakom brzinom, na istoj podlozi i u isto vreme započela kočenje.

 

akvaplaning 11.jpg

 

Automobil sa gumama čija je dubina šara bila 1.6 mm imao je duplo duži kočioni trag, a takođe je i upravljanje volanom bilo otežano. Zaključak je, da pri zaustavljanju na mokroj podlozi, milimetri donose razliku od nekoliko metara. Ako se ipak dogodi da se nađete u situaciji akvaplaninga sledi nekoliko saveta šta treba da uradite:

  • Držite obe ruke na volanu i ne pokušavajte da upravljate ili kočite, jer to može da prouzrokuje klizanje.
  • Skinite nogu sa gasa i postepeno smanjujte brzinu - bez kočenja.
  • Ostavite veći razmak u odnosu na vozilo ispred vas.
  • Pritisnite kvačilo, ili prebacite menjač u neutralni položaj i sačekajte da brzina padne na nivo na kome gume imaju ponovo kontakt sa asfaltom.

Budući da akvaplaning zavisi od dubine profila šare, visine vode na putu i brzine, preporučljivo je da redovno proveravate svoje gume kako biste bili sigurni da još uvek imaju dovoljno gazećeg sloja. Iz Continentala najavljuju da ćemo u budućnosti imati sigurnosne sisteme koji rade na principu eTIS senzora (elektronski-pneumatski informacioni sistem) montiranih na unutrašnjim stranama guma, koji će vozača u ranoj fazi da upozore na potencijalnu opasnost. Takođe svaki novi automobil trebalo bi da ima ugrađene kamere na retrovizorima i braniku koje registruju prekomernu količinu vode ispod vozila. Pored toga, ova kompanija će biti u mogućnosti da putem V2Ks tehnologije svojim korisnicima obezbedi ''mrežu solidarnosti'' gde jedno vozilo deluje kao sigurnosni senzor za sva ostala vozila i šalje informacije svima koji bi potencijalno mogli da budu ugroženi.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Akvaplaning postaje prošlost?

 

Prema statističkim podacima, akvaplaning uzrokuje desetine hiljada saobraćajnih nesreća godišnje, često sa ljudskim žrtvama.

Poznata dizajnerska kuća Italdesign, nedavno je počela da se bavi i bezbednošću saobraćaja. U saradnji sa kompanijama Bosch i Easyrain, Italijani razvijaju inovativan sistem kontrole proklizavanja na mokrim podlogama koji bi pojave poput akvaplaninga mogao da pošalje u prošlost. Prema statističkim podacima ova opasna pojava, kad se na asfaltu nađe velika količina vode i kad upravljanje postaje nemoguće, uzrokuje desetine hiljada saobraćajnih nezgoda godišnje, neretko sa ljudskim žrtvama.

 

akva001.jpg

 

Inventivan sistem Aquaplaning Intelligent System (AIS) koji je osmislila kompanija Easyrain sastoji se od senzora i softverskog rešenja, koji su povezani u sistem kreiran da prepozna opasnost od akvaplaninga pre nego što do njega i dođe. Sistem funkcioniše tako da kad prepozna potencijalnu opasnost od akvaplaninga u deliću sekunde oslobodi mlaz vode ispred prednjih točkova, koji pomaže u ''razbijanju'' sloja vode na podlozi i tako sprečava gubitak kontakta točkova sa asfaltom. S obzirom na to da višak vode sa podloge već ukloni samo prijanjanje guma, mlaz vode dolazi kao pomoć i vozač lakše zadržava kontrolu nad vozilom.

 

 

Prema izvorima iz kompanije Easyrain još nema naznaka kada bi ovaj sistem mogao da počne da se ugrađuje u automobile, ali su naglasili da će biti kompatibilan sa svim vrstama automobila, od onih iz uobičajenih klasa, do automobila visokih performansi i električnih modela.

 

 

preuzeto sa - b92.net

Share this post


Link to post
Share on other sites

Mlaz vode ispred točkova? 

Dakle jedan rezervoar sa vodom=50-100kg više =veća potrošnja. 

Te senzore su mogli da upotrebe da ograniče brzinu vozila i problem rešen. Ako ne mogu napraviti senzor koji meri dubinu šare na gumama to se može ručno uneti na redovnom servisu. 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Zanimljivo rešenje, u stvari zaista jednostavno....mlaz vode koji razbija već postojeće vodeno ogledalo ispred gaznog sloja i omogućava gumi bolje držanje. Ono što kaže Zvezda, a i mene je malo začudilo, što nisu koristili kompresovani vazduh ? On se može i sam dopunjavati (sistem kompresora) i da bude u manjoj boci, a ovako moraš dolivati. Opet, lakše je mlaznici da izbaci vazduh od vode.

10 hours ago, Zvezdo said:

Te senzore su mogli da upotrebe da ograniče brzinu vozila i problem rešen.

Zar tako nešto nije ESP/ASR/ESC ili nešto slično od tih skraćenica ? Doduše reaguje kada već dođe do gubitka kontrole tj kada senzor konstatuje promenu rotacije nekog točka (valjda je to tako, ne se razumem).

Share this post


Link to post
Share on other sites

Kada akvaplaning dovede do udesa - Tesla Model Y

 

222708-tesla sudar.jpg

 

U ovom slučaju je glavni protagonista Model Y, koji je dobrano uništen. Na sreću, niko nije ozbiljnije povređen u ovom incidentu, a moglo je da bude sasvim suprotno.

Naime, vozač Tesla Modela Y je vozio ka jugu na US Route 101 u San Luis Obispu u Kaliforniji. Kiša je bila obilna a put mokar, tako da se vozač plašio da ne uđe u ''akvaplaning'' i izgubi kontrolu. Iz tog razloga, vozio je relativno sporo, ispod ograničenja brzine i nije koristio Autopilot. On takođe kaže da su gume bile u dobrom stanju, i da je na njima prešao nekih 25.000 kilometara.

 

Bez obzira na svu opreznost, izgubio je kontrolu. Došlo je do ''akvaplaninga'', tako da se vozilo bez kontrole suočavalo sa nadolazećim saobraćajem. Kao što možete videti u videu, bilo je nekoliko promašaja za dlaku, tako da je Tesla na neki čudesan način prošao mnogo bolje nego što je mogao. Ipak, na kraju je došlo do kontakta sa kamionom, koji je prouzrokovao okretanje. Na sreću, kabinski prostor je ostao stabilan, tako da niko nije ozbiljnije povređen, mada je šteta na automobilu totalna.

 

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Akvaplaning - šta uraditi kad auto počne da ''pliva''?

 

porshe wet01.jpg

 

Vožnja po kiši je rizična iz više razloga. Magle se stakla, auto slabije koči, udarne rupe postaju ''nevidljive'', saobraćaj se usporava, saobraćajne gužve postaju još gore, vozači još nervozniji... Akvaplaning je ipak naročito opasan, pošto do njega uglavnom dolazi pri višim brzinama, a pritom može potpuno da se izgubi kontrola nad vozilom, što znači da i posledice mogu da budu katastrofalne.

 

Šta je akvaplaning i kako do njega dolazi?

Guma na sebi ima šaru koja je takvog oblika da se kroz posebne kanale izbacuje (istiskuje) voda preko koje guma prelazi. Kvalitetne gume sa neistrošenom šarom mogu da izbace zaista velike količine vode kroz te kanale. Međutim, u nekim situacijama gume jednostavno ne mogu da dovoljno brzo da istisnu vodu na koju nailaze, pa se između guma i asfalta stvara sloj vode koji ne može da pobegne i ponaša se kao najklizaviji led. Tada gume u potpunosti gube kontakt sa asfaltom. To se zove akvaplaning. Pošto guma više ne drži asfalt, svašta može da se desi - od blagog i kratkog klizanja u stranu, preko laganog zanošenja, do potpunog gubitka kontrole.

 

Šta će da se desi kada dođe do akvaplaninga zavisi od zaista mnogo faktora:

  • Brzina kretanja.
  • Da li je auto na pravcu ili u blagoj (i brzoj) krivini.
  • Količina/dubina vode na asfaltu.
  • Gume - dubina šare, kvalitet...
  • Da li je reč o vožnji velikom brzinom po jakoj kiši ili o naletanju na baru.

Tu su i faktori koje mnogi ne smatraju važnim, ali ipak mogu da utiču u velikoj meri: odnos širine i visine gume, namena gume (letnja, zimska, all-season), masa vozila (što je auto lakši, to je podložniji akvaplaningu)... Generalno, što je gumi više istrošena šara, akvaplaning će lakše da se javi.

 

Pri kojim brzinama može doći do akvaplaninga?

Uglavnom preko 50 km/h, mada ukoliko i pri nižoj brzini uletite u dublju vodu na putu, takođe može doći do privremenog gubitka kontrole ili čak ozbiljnijih posledica, naročito ako vozač panično odreaguje kočenjem ili volanom. Inače, kada pogonski točkovi izgube kontakt sa podlogom zbog akvaplaninga, obrtaji motora mogu naglo da skoče, mada i tu situacija zavisi od toga da li je kontakt izgubio samo točak sa jedne strane, da li auto ima ESP ili samo ASR i kako će oni odreagovati ukoliko ih ima. Ukratko - nema univerzalnog pravila. Auto može i samo levim ili desnim točkovima da naleti na baru na putu i da se samo na njima javi akvaplaning, što može da se manifestuje na različite načine u zavisnosti od dubine vode, brzine kretanja, stanja guma, itd. U takvim situacijama najbolje je da se ne reaguje već da pustite da auto pređe i da zadržite pravac kretanja.

 

Kako reagovati kada dođe do akvaplaninga?

Bez panike - to je veoma važno. Bez oštrog kočenja i kontriranja volanom. Podignite stopalo sa papučice gasa, ali ne suviše naglo. Ukoliko se nalazite na pravcu i nije došlo do zanošenja, čim auto dovoljno uspori i točkovi ostvare dovoljan kontakt sa asfaltom, moći ćete da povratite punu kontrolu. Za to vreme čvrsto držite upravljač u odgovarajućem položaju, odnosno u pravcu u kojem se vozilo kreće. Ako počnete blago da se zanosite, pažljivo sa kontriranjem, pošto može da se desi da gume iznenada dobiju trakciju, što lako može da dovede do mnogo ozbiljnijeg zanošenja i gubitka kontrole nad vozilom. Jednostavno, teško je dati univerzalne savete kako se ponašati kod akvaplaninga. Teorija je jedno, a praksa je nešto potpuno drugo.

 

Na primer, akvaplaning ne mora da ''uhvati'' ili ''pusti'' istovremeno sva četiri točka, pa kočenje ili naglo puštanje gasa može da dovede do zanošenja, dok bi lagano puštanje gasa pomoglo da se vrati trakcija i kontrola nad vozilom. Možda trakciju izgube samo prednji točkovi. Čak se i saveti nekih proizvođača guma, instruktora vožnje i raznih organizacija koje se bave bezbednošću u saobraćaju razlikuju. Na primer, Continental savetuje da se odmah pusti gas i pritisne kvačilo, naravno uz izbegavanje pomeranja volana i oštrog kočenja. Instruktori iz Mercedes Vans kažu da treba da se pritisne kvačilo uz veoma pažljivo kočenje. Postoje i drugi primeri koji se razlikuju po pitanju toga kako treba reagovati. Mi smatramo da gas ne treba naglo puštati pošto takva akcija može da ima efekat snažnog kočenja. Ne treba nikoga da krivimo za neusaglašenost saveta - ovo je jedna od najkomplikovanijih situacija koje mogu da se dogode u vožnji.

 

Akvaplaning ne mora da se pojavi na svim točkovima

Ova činjenica dodatno komplikuje situaciju, naročito kod automobila koji nemaju naprednu elektroniku kao što su ABS, ASR ili ESP. Jednostavno, ako vozač počne refleksno da koči, a njegov auto nema elektroniku koja će da stabilizuje auto, zanošenje može da bude katastrofalno, čak i ako je u pitanju naletanje na malo veću baru. Akvaplaning takođe može da se pojavi a da vozač to i ne primeti, naročito ako je reč o kratkotrajnoj pojavi. Možda se auto trzne kada ESP odreaguje čim točkovi dobiju trakciju, dok će vozač to pripisati nekoj neravnini na putu.

 

Kako izbeći akvaplaning?

  • Prilagoditi brzinu uslovima na putu.
  • Usporite kada naiđete na deo puta na kojem deluje da je voda dublja, preko mostova, nadvožnjaka i podvožnjaka, na deo puta sa lošijim asfaltom ili kolotrazima, itd.
  • Proveravajte dubinu šare na gumama.
  • Gume moraju da budu naduvane na odgovarajući pritisak, zato što su nedovoljno naduvane gume rizične i u ovoj situaciji.
  • Ako vozite po auto-putu ili nekom drugom putu na kojem ima kolotraga, budite mnogo pažljiviji. U kolotrazima se skuplja voda - treba li dalje objašnjavati?

Zaključak

Prilagodite brzinu kretanja uslovima na putu. I bez obzira na rizik od akvaplaninga, imajte na umu da je put kočenja duži nego po suvom.

 

Autor: Dragan Romčević

 

preuzeto sa - polovniautomobili.com

Share this post


Link to post
Share on other sites

General Motors patentirao aerodinamičko rešenje protiv akvaplaninga

 

gm patent.jpg

 

General Motros ima ideju prema kojoj bi se aktivni delovi aerodinamike, poput spojlera, peraja, krila i ostalih elemenata karoserije, aktivno uključili u stabilizovanje automobila kada on naleti na vodu. Proklizavanje automobilskih guma na vodi, poznato kao akvaplaning, jedna je od najopasnijih situacija u saobraćaju. Moguće ju je sprečiti ili umanjiti njene posledice pravilnim izborom kvalitetnih i novih guma, opreznom vožnjom po kiši i mokrom putu, ali u General Motorsu smatraju da bi pomoć vozačima mogla da stigne i u vidu aktivne aerodinamike vozila.

 

GM-ovi stručnjaci su svoju ideju i zaštitili patentom koji opisuje upravo to - aerodinamičke uređaje na vozilu koji bi reagovali u slučaju akvaplaninga i tako stabilizovali vozilo koje gubi kontrolu na vodenoj površini. Za svoj rad ovim dodacima na vozilu su potrebni napredni senzori, koji već ionako prate kretanje vozila, brzinu, kretanje svakog od točkova, kočenje i ostale parametre. Kada bi kompjuter, na bazi podataka iz tih senzora, detektovao da vozilo gubi tlo pod sobom, aktiviralo bi elemente aktivne aerodinamike, koji bi stvorili dodatni pritisak vozila i poboljšali mu kontakt s podlogom tamo gde je potrebno. Barem u teoriji i GM-ovom patentu. Prema njima, aktivni sistemi mogu da uključuju spojlere, splitere, difuzore, vazdušne kočnice, kao i ostale površine vozila te otvore za usis vazduha. Svi oni bi mogli da budu pokretni, menjaju količinu otpora koju pružaju te tako povećavaju ili smanjuju pritisak guma na put. Posledično, manipulisanjem takvim aktivnim sistemima bi se omogućilo ispravljanje orijentacije vozila i ''spašavanje situacije'' u slučaju akvaplaninga.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Razvijen sistem koji sprečava akvaplaning

 

easyrain.jpg

 

Kompanije Easyrain, Bosch i Italdesign sarađuju već godinama na razvoju inovativnog sistema koji sprečava pojavu akvaplaninga.

 

Novi sistem je nazvan ''Easyrain'', a predstavljen je nedavno na tehnološkom sajmu u Las Vegasu (CES). To je sistem koji bi trebalo da smanji opasnost akvaplaninga. Spreman je za ugradnju kao nova pomoć u vožnji u neke modele marke Audi. Easyrain radi preko kompjuterskog programa pod nazivom Aquaplaning Intelligent Solution (AIS). Sistem aktivira pumpice i vodeni mlaz ispred guma te pomaže da se razbije višak tečnosti koja prekriva put i da ne dođe do proklizavanja, odnosno da točkovi prelaze preko površine na kojoj je manje vode. Sistem se može prilagoditi da bude jednako efikasan protiv drugih faktora koji ugrožavaju ispravno prianjanje točkova, kao što su led, sneg, šljunak… AIS se može namestiti tako da radi u svim tipovima automobila i s bilo kojim gumama, bez obzira na njihovu istrošenost. Zbog toga bi vrlo brzo mogao da bude ugrađen kao nova oprema ne samo u Audi, nego i u modele bilo koje druge marke.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


 

 



Info

FLCS Forum koristi tzv. kolačiće (cookies), kako bi korisnicima osigurao funkcionalnost i jednostavnost korišćenja. Daljim pregledom ovog Foruma dajete svoj pristanak za korišćenje "kolačića".

×
×
  • Create New...