Jump to content
FAS Goran
neshaoct

Pospani vozači opasni su kao i pijani

Recommended Posts

pospani%20vozaci.jpg

 

Svima je jasno koliku opasnost po bezbednost saobraćaja predstavlja vožnja pod dejstvom alkohola, a da li ste znali da je podjednako opasno kada za volan sednete neispavani?

Kako piše B92, sezona godišnjih odmora bliži se kraju, a mnoge od nas očekuje duga i naporna vožnja automobilom do kuće. Brojni vozači se iz različitih razloga (prijatniji uslovi za vožnju, manje vozila na putevima) opredeljuju da ovaj put pređu, ili barem započnu, u noćnim satima. Ako nameravate da vozite u noćnom periodu, kada većina nas inače spava, treba da znate da je za bezbednu vožnju veoma bitno da ste se dovoljno naspavali pre puta. O opasnostima koje po bezbednost saobraćaja predstavljaju pospani vozači, govori alarmantna studija koju je nedavno objavila američka Asocijacija za bezbednost na putevima (GHSA).

Prema njihovim istraživanjima, osoba koja je budna neprekidno 18 sati ima smanjene vozačke sposobnosti kao i ona sa 0.5 promila alkohola u krvi, dok vozač koji nije spavao tokom 21 sata, za volanom može da se meri sa onim čija alkoholisanost iznosi 0.8 promila.  Podsećamo, prema važećem Zakonu o bezbednosti saobraćaja u Srbiji vozač ne sme da ima više od 0.3 promila alkohola u krvi.

 

U američkoj studiji upozorava se i da pospani vozači ređe ''skeniraju'' put ispred svog automobila i imaju usporenije reakcije u poređenju da odmornim, kao i da povremeno sklapaju oči od umora. Prema zvaničnim podacima američke Nacionalne agencije za bezbednost saobraćaja (NHTSA), pospani vozači odgovorni su za čak 72.000 saobraćajnih nezgoda u toj zemlji, u periodu 2009-2013, u kojima je poginulo 800 osoba. Međutim, procenjuje se da umor odnese oko 5.000 života na putevima u Sjedninjenim Državama - svake godine. Neprofitna organizacija AAA Foundation for Traffic Safety, koja je posvećena povećanju bezbednosti saobraćaja u SAD, objavila je još alarmantnije podatke. Prema njima, godišnje se u toj zemlji usled umora vozača dogodi 328.000 saobraćajki sa čak 6.400 smrtnih slučajeva. Studija iz 2015. godine otkriva da je u toku jednog meseca 31.5% ispitanih vozača priznalo da je imalo problem da zadrži oči otvorenim dok su upravljali automobilom.

 

Međutim, za razliku od nesreća koje su izazvali pijani vozači, u praksi je teško zvanično utvrditi da li je uzrok neke saobraćajne nezgode umor, objašnjavaju u GHSA. Statistički gledano, više od polovine saobraćajki čiji je uzrok pospanost i umor, izazvali su tinejdžeri i mlađi vozači, što se objašnjava aktivnijim noćnim životom mladih.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Manje od 5 sati sna - kao da vozite pijani

 

sleeping-in-car-300x211.jpg

 

Stručnjaci već godinama upozoravaju da je neispavanost vozača opasna po bezbednost saobraćaja koliko i alkoholisanost, a najnovija studija donosi nova saznanja o ovom problemu. Neprofitna organizacija AAA Foundation for Traffic Safety, koja je posvećena povećanju bezbednosti saobraćaja u SAD, izašla je u javnost sa novim rezultatima istraživanja posledica manjka sna kod vozača. AAA je ispitivao podatke iz saobraćajnih nesreća koje su se dogodile između 2005. i 2007. godine. Istraživanje je obuhvatilo 7.234 vozača koji su učestvovali u 4.571 saobraćajki u tom periodu.

Rezultati su pokazali da kod vozača koji su prethodne noći spavali 6-7 sati postoji 1.3 puta veći rizik da izazovu saobraćajnu nezgodu nego kod onih koji su imali 7 i više sati sna. Opasnost od izazivanja udesa kod vozača koji su spavali 5-6 sati veća je 1.9 puta u poređenju sa onima koji su imali bar sedmočasovni period sna, a kod onih koji su spavali između 4 i 5 sati opasnost je čak 4.3 puta veća. Rizik se drastično povećava ako vozač prethodne noći nije spavao bar 4 sata. Tako je utvrđeno da kod onih čiji je san trajao manje od 4 sata, opasnost od izazivanja saobraćajne nezgode je čak 11.5 puta veća nego da su spavali minimum 7 sati. ''Najnovije istraživanje pokazuje da vozač čiji san prethodne noći nije trajao duže od 5 sati, statistički ima iste šanse da izazove udes kao i onaj koji je za volan seo u alkoholisanom stanju'', kaže direktor u AAA, Dejvid Jang. AAA je istraživao koliki procenat vozača za upravljač automobila seda neispavano. Pokazalo se da je 1 od 3 vozača priznao da je u prethodnih mesec dana bar jednom u toku vožnje bio toliko neispavan ''da su mu se oči sklapale''.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Umor za volanom ima isti uticaj kao alkohol?

 

bosch detektuje.jpg

 

Nakon celonoćnog izlaska s prijateljima, čak i najtrezniji vozač može biti pretnja sebi i drugima. Umor može imati poguban uticaj na vožnju, baš kao i alkohol, upozorava Nemačko veće za sigurnost saobraćaja (DVR). Osoba koja nije spavala 17 sati imaće smanjenu reakciju za volanom, uporedivu sa onom kakva se javlja u situaciji kada vozač ima 0.5 promila alkohola u krvi. Nakon 22 sata bez sna, to raste na 1.0 promil. Umor predstavlja opasnosti u formi mikrosna za volanom. Vozač koji sklopi oči na samo nekoliko sekundi voziće slep opasno dugu deonicu. Pri brzini od 50 km/h, automobil prolazi 30 metara u samo dve sekunde. Prvi znaci umora uključuju često zevanje i teške kapke. To treba prepoznati kao znake upozorenja i odmah reagovati, naglašava DVR. Kratko zaustavljanje, protezanje i udisanje svežeg vazduha može pomoći u prevladavanju umora. Stručnjaci napominju i da šoljica kafe, za kojom će mnogi posegnuti u slučaju umora, počinje da deluje tek za pola sata.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Mobilni u vožnji nisu najčešći uzrok saobraćajnih nesreća, postoji nešto još gore

 

178773-mobilni.jpg

 

Osiguravajuća kuća ''Erie Insurance'' je analizirala uzroke čak 172.000 saobraćajnih nesreća s fatalnim ishodom, koje su se u poslednjih pet godina dogodile širom SAD-a, a ustanovljeno da je za svaki deseti incident kriv gubitak vozačeve pažnje. Možda bi mogli da pomislite da štetnu ulogu najvećim delom igraju pametni mobilni, ali prema rezultatima istraživanja - mobilni uređaji su na drugom mestu sa udelom u fatalnim nesrećama od 14 posto.

 

Na prvom mestu je - sanjarenje. Čak 61 posto vozača jednostavno se zadubi u misli i propusti da reaguje na vreme. Da stvar bude gora, poslednjih godina smo svedoci rapidnog usavršavanja takozvane tehnologije autonomne vožnje. Reč je o elektronskim sistemima koji zahvaljujući senzorima i radarim mogu da upravljaju vozilima bez vozačke asistencije. Nažalost, tehnologija još nije potpuno sazrela, a najdalje je došao Googleov Waymo koji ubrzano testira flotu samoupravljivih monovolumena u SAD-u. Komercijalni automobili su dostupni s poluautonomnim sistemima, ali zbog zakonskih okvira traže od vozača da u svakom trenutku drže ruke na upravljaču. Ovo je priličan problem, jer studije pokazuju da vozači još brže gube koncentraciju kad raspolažu tehničkim rešenjem koje obavlja najveći deo posla, a vožnju čini monotonom.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Kad se za volanom oči sklope: Upozorenje kako to izgleda u praksi

 

poljska_spavanje.jpg

 

Umor za volanom je jedna od najopasnijih situacija u saobraćaju. Vozač tada reaguje usporeno, dekoncentrisano, a neretke utone u san što može da ima i katastrofalne posledice. Krzysztof, vozač iz Poljske, imao je sreću kada su mu se na nekoliko trenutaka zatvorile oči. To što ga je sreća pripazila mu je dalo motiv da svoje iskustvo objavi na Youtubeu kao upozorenje svim vozačima. ''Pre nekoliko dana zaspao sam za volanom u povratku sa posla. Ne znam kada i kako se to desilo, ali se desilo'', napisao je Krzysztof čiju nezgodu je zabeležila kamera u njegovom vozilu. Na snimku se jasno uočava trenutak kada je vozač zaspao i kada automobil počinje da klizi s puta. Srećom, sve je završeno na ulubljenom braniku automobila zbog sletanja u jarak. Upravo to je razbudilo Krzysztofa nekoliko metara pre kamiona...

 

preuzeto sa - Auto Blog

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Vibracije u automobilu uzrok pospanosti vozača

 

spavanje za volanom.jpg

 

Mnogi roditelji pribegavaju kratkoj vožnji automobilom kada žele da uspavaju dete. Ipak, isti proces koji će uspavati bebu uspavaće i vozača. Ponekad je dovoljno samo 15 minuta nežnih vibracija u automobilu da se smanji budnost vozača i analogno tome izazove pospanost, kažu naučnici i pozivaju proizvođače automobila da redukcijom tih vibracija spasu živote.

 

''Naša studija pokazuje da stalne vibracije na niskim frekvencijama, onakve kakvima smo izloženi u vožnji, progresivno izazivaju pospanost i kod ljudi koji su odmorni i zdravi'', rekao je glavni autor studije Stiven Robinson. Studiju je sproveo Univerzitet u Melburnu u Australiji, zemlji u kojoj je 20 posto fatalnih saobraćajnih nesreća uzrokovano umorom. Brojke su jednako visoke u Evropi. ''Petnaest minuta od početka vožnje polako nastupa pospanost. Već nakon pola sata to znatno utiče na sposobnost vozača da ostane koncentrisan i budan'', rekao je Robinson. Umor može biti znatno opasniji čak i od vožnje u pijanom stanju. U Nemačkoj, na primer, dvostruko su više pogibija na putu uzrokovali vozači koji su zaspali za volanom, nego oni pod dejstvom alkohola. Naučnici su ispitivali frekvenciju otkucaja srca kod 15 dobrovoljaca na virtualnom simulatoru monotone vožnje autoputem sa dve trake. Oni koji su bili izloženi vibracijama osećali su se znatno umornije od onih kojima su vibracije uskraćene, utvrdili su. Naučnici sada pozivaju proizvođače automobila da dizajniraju sedišta tako da se smanje vibracije i njihov uspavljujući učinak. Do tada, preporučuju da se umor za volanom prevlada zaustavljanjem automobila i odmorom. Jer, suprotno uvreženom verovanju, otvaranje prozora, pojačavanje muzike ili energetski napitak, neće pomoći pri eliminaciji umora.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Sva vozila će morati da imaju sistem za upozoravanje vozača u slučaju pospanosti

 

pospanost.jpg

 

Evropske institucije postigle su dogovor o uredbi o opštoj bezbednosti po kojoj će sva nova vozila morati da imaju ugrađene nove bezbednosne tehnologije za zaštitu svih učesnika u saobraćaju. Nove tehnologije trebale bi da smanje broj povreda i smrtnih slučajeva, od kojih je 90 odsto izazvano ljudskom greškom. Deo novih bezbednosnih komponenti već postoji i ugrađuju se u vozila više kategorije, a sada bi trebale da postanu obvezne za sve. Uredba predviđa da svi automobili, kombiji, kamioni i autobusi imaju sisteme za upozoravanje vozača u slučaju pospanosti i odvraćanja pažnje, poput upotrebe pametnih telefona tokom vožnji, inteligentne sisteme pomoći za brzinu, bezbednosni sistem za vožnju unazad uz pomoć kamere ili senzora te uređaj za snimanje podataka u slučaju nesreće (tzv. crna kutija).

 

bosch detektuje.jpg

 

Automobili i kombiji moraće da imaju sisteme za zadržavanje u saobraćajnoj traci, napredno kočenje u slučaju opasnosti i sigurnosne pojaseve koji su poboljšani na osnovu testova sudara. Kamioni i autobusi imaće sisteme za poboljšanje vidljivosti vozačima, za uklanjanje mrtvog ugla, kao i sisteme na prednjoj i bočnoj strani vozila za otkrivanje i upozoravanje nezaštićenih učesnika u saobraćaju, posebno pri skretanju kamiona. Novu uredbu sada i formalno trebaju da potvrde Veće EU i parlament. Nova bezbednosna pravila postaće obvezna od 2022. godine, osim zahteva za direktnu vidljivost na kamionima i autobusima te povećanog područja zaštite od udarca glavom na automobilima i kombijima, koji će se uvesti kasnije zbog nužnih konstrukcijskih izmena. Prema procenama Komisije, nove bezbednosne mere mogle bi do 2038. godine da spasu više od 25.000 života i da spreče najmanje 140.000 teških povreda.

 

Nove napredne bezbednosne komponente neće samo štititi ljude na evropskim putevima, nego će i vozačima pomoći da se postupno naviknu na nove sisteme pomoći pri vožnji. Sve veći nivo automatizacije ima znatan potencijal za ispravljanje ljudskih grešaka i nudi nova rešenja za mobilnost starijih osoba i osoba sa telesnim oštećenjima. Sve bi to trebalo da poveća poverenje javnosti i prihvatanje automatizovanih automobila i da podupre prelaz na autonomnu vožnju, navodi Komisija.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Sistem u Volkswagen Touaregu budi pospane vozače

 

vw dremanje.jpg

 

Mnogi vozači su zaspali za upravljačem, većina njih je imala sreću da se i probude na vreme, a neki na žalost nisu. Izletanje s puta, sudari sa drugim vozilima - sve se to može dogoditi kao posledica umora, a Volkswagen tvrdi da ima sistem koji će to sprečiti. SUV Touareg ima opcioni Emergency Assist koji detektumje da vozač ne okreće upravljač te ravnomerno pritiska pedala gasa (bez promena) ili je otpušta bez dodira pedale kočnice. Vozilo će u tom slučaju pokušati da probudi vozača pulsiranjem kočnice, a druge vozače će obavestiti uključivanjem sva četiri pokazivača smera. Ako se vozač ne odazove, Touareg će sam stati na putu. Samo u Velikoj Britaniji je u poslednjih 10 godina na putevima poginulo i teško povređeno 63.000 ljudi od 8 uveče do 6 ujutro. U VW-ovom istraživanju čak 22% vozača u Velikoj Britaniji je priznalo da je zadremalo za upravljačem, a 3.7 vozača je odgovorilo da je zaspalo.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Zaspao za volanom, napravio udes

 

Iz Amerike nam stiže interesantna i ne baš prijatna priča. Na kameri se vidi Dodge Ram kako prelazi preko pune linije u suprotni smer bez ikakve kontrole nad vozilom, a vozač čija je kamera sve zabeležila, uspeo je da napravi manevar i da izbegne sudar. Bilo mu je jasno da neće svi imati njegovu sreću i momentalno je pozvao policiju, pritom ostavši da prati Dodge Ram, koji se vreme ide levo desno, vozač nema kontrolu nad vozilom i ubrzo skreće sa puta i udara u zid. Pukom srećom veći incident je izbegnut, a vozač je bio nepovređen.

Kaže da je zaspao za volanom i da je sve nastalo zbog toga, a posle obavljenih pregleda pušten je iz bolnice nakon nešto više od sat vremena:

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Rad u noćnoj smeni povećava verovatnoću saobraćajne nesreće za tri puta

 

195234-vozac.jpg

 

Poremećaj spavanja je nešto što ima svako ko radi u više smena na svom poslu, uključujući i noćnu. Novo istraživanje Univerziteta u Misuriju je došlo do zaključka da rad u noćnoj smeni povećava verovatnoću saobraćajne nesreće za čak tri puta. ''Ljudi koji imaju netradicionalno radno vreme, poput od 23 sata do 7 sati, imaju veći rizik od razvoja ovih hroničnih stanja koja utiču na njihov san, što može da ima velike implikacije na njihov život i živote drugih''. Tu su i drugi poremećaji u spavanju, poput apneje i nesanice, koje takođe povećavaju rizik nesreće za 29%, odnosno 33%.

 

Koautor istraživanja Praveen Edara dodaje da ''ovo otkriće ima implikaciju, a to je utvrđivanje kako rešiti problem''. Noćna smena je potrebna, a jedino što Edari pada na pamet je ''veća dostupnost odmarališta na autoputu ili prelazak na druge načine prevoza, poput javnog prevoza ili usluga kao što je deljenje vožnje''. Varijabla glasi: vozači koji imaju poremećaje u spavanju verovatno će biti manje pažljivi u vožnji od onih koji nemaju. ''Već neko vreme znamo da poremećaji spavanja povećavaju rizik od sudara, ali ovde smo u mogućnosti da kvantificiramo taj rizik koristeći podatke o stvarnim nesrećama, uzimajući u obzir zbunjujuće varijable kao što su saobraćajnice i saobraćajne karakteristike''.

 

Ovi nalazi se baziraju na drugoj studiji koju je sproveo Strateški program istraživanja autoputeva (SHRP) američkog Kongresa. Veliko ograničenje postavlja nedostatak formalne definicije pospanosti. U budućnosti, istraživači pričaju o saradnji s radnicima javnog zdravstva specijalizovanim za istraživanje spavanja. ''To će nam omogućiti da istražimo kakve kontramere možemo da razvijemo i testiramo kako bismo poboljšali ukupnu bezbednost ovih vozača i vozača oko njih'', kaže Edara.

 

Prema Nacionalnoj upravi za bezbednost saobraćaja na autoputevima, pospana vožnja je izazvala 697 smrtnih slučajeva u 2019. godini. Uz to, ove nesreće se najčešće dešavaju između 24 i 6 sati, ''kada cirkadijalni ritam ljudi njihovog telesnog sata pada''. Iako još uvek nedostaju važne smernice u smislu kako se nositi s problemom, sa sigurnošću se može reći da on postoji. Međutim, treba napomenuti da 1.500 organizacija radi na soluciji, uključujući i američki Nacionalni savet za bezbednost. Ove organizacije su u januaru zajedničkim pismom od predsednika Bajdena i ministra saobraćaja zatražile da se ''obavežu na nula smrtnih slučajeva do 2050. godine''.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

U Rusiji planiraju da umor vozača kontrolišu na osnovu izgleda zenica

 

umor.jpg

 

Rusko Ministarstvo saobraćaja došlo je na ideju da umor ruskih vozača koji upravljaju kamionima, autobusima i taksijem kontroliše pomoću specijalnog sistema. Ovi sistemi će utvrđivati stepen umora na osnovu stanja zenica ili pulsa, piše Kommersant, pozivajući se na tekst amandmana na zakon ''O bezbednosti drumskog saobraćaja''.

 

Prema predloženim merama, vozači u saobraćaju mogu da uvećaju maksimalno vreme provedeno za volanom pod uslovom da je u vozilo ugrađen sistem koji kontroliše njihovu radnu sposobnost. Mehanizam može da utvrdi stepen umora i da prepozna znake pospanosti pomoću laserskih senzora koji treba da budu postavljeni u kabini. Osim toga, narukvica na vozačevoj ruci takođe će doprineti proceni njegovog stanja.

Ministarstvo saobraćaja Rusije planira da novi sistem uvede od 1. marta 2023. godine. On će biti korišćen u radu preko četiri miliona ruskih građana. Saobraćajni resor smatra da se time kreiraju uslovi koji će omogućiti ''individualno'' postavljanje normi vožnje za svakog vozača.

 

Inače, na osnovu važećih pravila drumskog saobraćaja, vozač može za volanom da provede najviše 10 časova dnevno, a u određenim slučajevima do 12 sati. Vreme vožnje kontroliše se pomoću tahografa, a kazna u slučaju prekoračenja vremena provedenog za volanom iznosi najviše 2.500 rubalja (oko 28 evra). Ministarstvo saobraćaja predlaže da se vreme provedeno za volanom može produžiti ako se uz tahograf koristi i 'sredstvo za kontrolu radne sposobnosti''. Ranije je saopšteno da će se u Rusiji vozačima sa ozbiljnim oboljenjima automatski oduzimati vozačka dozvola. Na osnovu amandmana na zakon ''O bezbednosti saobraćaja'' rusko Ministarstvo zdravlja će podatke o stanju zdravlja ruskih građana automatski prosleđivati saobraćajnoj policiji.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ako vozimo neispavani, isto je kao da vozimo pod dejstvom alkohola

 

jaguar voznja.jpg

 

Šta bi bilo kada bi vozači bili kažnjavani ili ostajali bez dozvole zato što su neispavani seli za volan? Novo istraživanje otkriva da ako smo prethodne noći spavali manje od pet sati, verovatnoća da ćemo doživeti saobraćajnu nesreću je ista kao da vozimo pod dejstvom alkohola. Poznat je podatak da je oko 20% svih saobraćajnih nesreća posledica umora vozača. Tokom prethodnih decenija broj nezgoda izazvanih alkoholom donekle je smanjen, međutim, broj sudara zbog umora ostao je isti. Pošto je dozvoljena, odnosno nedozvoljena količina alkohola u krvi utvrđena, naučnici su želeli da utvrde koja je to minimalna količina sna potrebna da bi se bezbedno upravljalo automobilom.

 

Kako bi to utvrdili, analizirali su rezultate dobijene laboratorijskim i terenskim studijama koje su se bavile ovim pitanjem. Nakon sinteze nalaza iz 61 jedinstvene studije, istraživači su otkrili da je manje od četiri do pet sati sna u prethodna 24 sata povezano sa približno duplo većim rizikom od sudara. To bi bio isti rizik kao kada vozač ima 0.05 promila alkohola u krvi. Međutim, to nije sve, već se rizik značajno povećava sa svakim izgubljenim satom sna prethodne noći. Neke studije su čak ukazivale da kada je vozač spavao između manje od četiri sata prethodne noći, verovatnoća da će doživeti nesreću mogla bi biti do 15 puta veća.

 

Kako ''uhvatiti'' neispavane vozače?

Na osnovu ovih analiza koje su objavljene u časopisu Nature and Science of Sleep, naučnici smatraju da je razumno zahtevati od vozača da ne sedaju za volan ukoliko nisu dovoljno spavali. Ako bi se ovo uskladilo sa stepenom rizika koji se smatra prihvatljivim za intoksikaciju, moglo bi se razmišljati o potrebi da se propiše najmanje četiri do pet sati sna pre vožnje. Ipak u obzir se mora uzeti više aspekata osim naučnih dokaza. U većini slučajeva, pijenje alkohola je samostalna odluka pojedinca. Mnogi ljudi ne mogu da odluče da više spavaju - na primer, roditelji s bebom, radnici u smenama i ljudi sa poremećajima spavanja. I ne samo to, već da bi se regulisalo ovo pravilo, bila bi neophoda podrška javnosti, kao i instrumenti kojima bi moglo da se utvrdi koliko je neko spavao u prethodna 24 sata. Zato za sada jedino preostaje da se apeluje na savest i upozori na opasnosti koje umor i nespavanje mogu izazvati u saobraćaju.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


 

 



Info

FLCS Forum koristi tzv. kolačiće (cookies), kako bi korisnicima osigurao funkcionalnost i jednostavnost korišćenja. Daljim pregledom ovog Foruma dajete svoj pristanak za korišćenje "kolačića".

×
×
  • Create New...