Jump to content
FAS Goran
neshaoct

10 najvećih svetskih automobilskih tržišta

Recommended Posts

lada%20granta%20211111.jpg

 
Kako prenose agencije, prodaja novih putničkih i lakih komercijalnih automobila u Rusiji je prošle godine smanjena za 10.3 odsto na 2.5 miliona komada, pa je tako rusko automobilsko tržište izgubilo dosadašnje 7. mesto među deset najvećih svetskih automobilskih tržišta. Prema podacima Autostata Rusija, koje prenose ruski mediji, rusko automobilsko tržište potisnulo je automobilsko tržište Velike Britanije u kojoj je prošle godine prodato 2.8 miliona automobila ili za 10.3 odsto više nego u 2013. godini. Prognoze analitičara za 2015. godinu su katastrofalne pa bi se moglo čak dogoditi da Rusija sasvim ispadne iz društva 10 najvećih automobilskih tržišta na svetu, prenose agencije.
 Među prvih deset na svetu, prošle godine je pad prodaja automobila zadesio samo još tržište u Brazilu – ta latinoamerička zemlja nalazi se na 4. mestu na rang listi deset najvećih automobilskih tržišta na svetu. U Brazilu je prošle godine prodato 3.33 miliona automobila ili 7 odsto manje nego 2013. godine. Listu deset najvećih i dalje suvereno predvodi Kina, iako je stopa rasta njenog automobilskog tržišta prošle godine više nego prepolovljena sa 16 odsto 2013. godine na 7.8 odsto prošle godine. U Kini je prošle godine prodato 23.6 miliona automobila što je gotovo trećina od ukupno u svetu prodatih 87 miliona automobila. Svetsko tržište automobila raste petu godinu zaredom i prošle godine je poraslo za 3.4 odsto. Na drugom mestu su SAD sa 16.5 miliona prodatih novih automobila, a na trećem mestu je Japan sa 5.5 miliona prodatih automobila. Na četvrtom mestu je Brazil, a za njim sledi Nemačka sa 3.25 miliona automobila (plus 2.6 odsto), Indija sa 3.1 miliona (plus 2.1 odsto), pa Velika Britanija i Rusija, dok je na devetom mestu Francuska sa 2.1 miliona prodatih automobila (plus 0.4 odsto) i na začelju je Kanada sa 1.8 miliona automobila (plus 6.2 odsto).
 

2014. godina

 

1. Kina - 23.6 miliona prodatih automobila
2. USA - 16.5 miliona 
3. Japan - 5.5 miliona
4. Brazil -  3.5
5. Nemačka - 3.25
6. Indija - 3.1
7. Velika Britanija - 2.8
8. Rusija - 2.5
9. Francuska 2.1
10. Kanada - 1.8
 
Ukupno ceo svet: oko 87 miliona prodatih automobila u toku 2014. godine.
 
preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

U Kini je 2015. godine prodato 24.6 miliona automobila

 

112679-byd%20g5%2011.jpg

 
Kako prenosi Tanjug, prodaja automobila u Kini, najvećem svetskom automobilskom tržištu, porasla je u 2015. po najnižoj stopi za poslednje tri godine. Usporavanje kineskog privrednog rasta i kolebljivo tržište akcija ugrozilo je tražnju, saopštila je Kineska asocijacija proizvođača automobila (CAAM). U Kini je prošle godine prodato ukupno 24.6 miliona automobila, za 4.7 odsto više u odnosu na 2014. godinu, navodi se u saoštenju CAAM-a. Radi se, međutim, o usporavanju u odnosu na rast prodaje od 6.9 odsto iz 2014. godine i o najsporijem tempu rasta posle 2012. godine, kada je prodaja porasla za 4.3 odsto, pokazali su podaci CAAM-a.
''Ograničena kupovina automobila u velikim gradovima zbog zagađenja, oborila je rast prodaje automobila za oko osam procentnih poena, dok su vanredna kolebanja na berzama odgovorna za pad od dva procentna poena'', izjavio je generalni direktor ove asocijacije, Dong Jang. Govoreći o budućnosti, Jang je rekao da će se ovi ''faktori verovatno poboljšati i da automobilsko tržište neće rasti po tako niskoj stopi kao u 2015. godini''. Kineski automobilski sektor je osetio prošle godine posledice usporavanja druge najveće svetske privrede, pri čemu su proizvođači smanjili proizvodnju, kao i bonuse i naknade za prekovremeni rad.
 
preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Auto industrija u SAD: Pad proizvodnje i prodaje

 

chevrolet%20cruze%20blue.jpg

 

Slabiji poslovni rezultati američke automobilske industrije, prodaja u julu opala za 7 odsto

Oštar pad proizvodnje u američkom automobilskom sektoru u julu odrazio se na ukupnu fabričku proizvodnju u SAD, koja mesecima stagnira, izveštava agencija AP. Uprava Federalnih rezervi (Fed) saopštila je da je fabrička proizvodnja pala za 0,1 odsto u julu, usled smanjenja proizvodnje automobila, kamiona i auto-delova za 3,5 odsto. Proizvodnja u automobilskoj industriji je pala treći mesec uzastopno, i manja je za 5,0 odsto u poslednjih godinu dana. Prodaja automobila, koja je u poslednjih nekoliko godina bila snažna, u julu je opala za 7 odsto. Pad proizvodnje automobila delimično je kompenzovao rast u drugim proizvodnim sektorima od 0,2 odsto u julu. Ukupna industrijska proizvodnja, koja obuhvata i rudnike i komunalna preduzeća - povećana je u julu za 0,2 odsto, saopštio je Fed. Rudarska proizvodnja je porasla za 0,5 odsto, dok je kod komunalnih usluga zabeležen rast od 1,6 odsto.

 

Američki proizvodni sektor se oporavio od pada zabeleženog krajem 2015. i početkom 2016. godine do kog je došlo zbog manje proizvodnje u energetskoj industriji i zbog snažnog dolara, koji je američku robu učinio skupljom na stranim tržištima. Međutim, Fed kaže da prerađivačka industrija beleži vrlo male promene od februara do jula. Agencija AP navodi da je Fed omaškom objavio izveštaj o industrijskoj proizvodnji na svojoj veb-stranici pre roka, koji je bio utvrđen za sutra ujutru u 9.15 po istočnom američkom vremenu.

 

Nove muke "GM"

Američki proizvođač automobila "Dženeral motors" prijavio je niži kvartalni profit zbog slabije prodaje automobila i troškova restrukturiranja poslovanja. Neto dobit vodeće američke automobilske kompanije je u drugom kvartalu iznosila 2,4 milijarde dolara ili 1,60 dolara po akciji, što je pad u odnosu na 2,8 milijardi dolara ili 1,74 dolara po akciji iz istog perioda prošle godine, prenosi britanska agencija Rojters. Kada se izuzmu jednokratni troškovi, kompanija je prijavila zaradu po akciji od 1,89 dolara, što je bolje u odnosu na procenu analitičara koji su očekivali prosečnu zaradu po akciji od 1,69 dolara.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Kolaps autoindustrije u Australiji, zatvaraju se fabrike

 

toyota%20altona.jpg

 

Posle četiri godine ''pripreme'', došlo je do propasti autoindustrije Australije, za koju nema jedinstevnog objašnjenja. Toyota je zatvorila fabriku u Melburnu posle 54 godina rada te japanske firme u Australiji, prvoj zemlji van Japana gde je pravila automobile. Simbolična lokalna, australijska marka, Holden, planira da zatvori fabriku u Adelaidu 20. oktobra, završavajući proizvodnju automobila u Australiji. Ford, koji je prvi započeo proizvodnju automobila u Australiji 1925. godine, najavio je zatvaranje još 2013. godine, objavivši da će zatvoriti svoja poslednja dva australijska proizvodna postrojenja. Kompanija Holden GM je nekoliko meseci kasnije objavila da će se zatvoriti. Sa gubitkom te dve firme, proizvodnja auto-delova u Australiji je postala neodrživa, te je usledilo i zatvaranje Toyote. Toyota je u protekloj deceniji bila najveći proizvođač automobila u Australiji, sa 70% izvoza uglavnom na Bliski istok. Proizvodnja u fabrici u Melburnu je dostigla vrhunac 2007. godine kada je napravila 149.000 automobila. Kada je poslednji ''Camri sedan'' sišao s proizvodne linije u Melburnu, 2.700 radnika Toyote je postalo nezaposleno. Zatvaranjem fanrike Holden će biti ugašeno još 3.000 radnih mesta.

 

Predviđa se gubitak na hiljade radnih mesta

Industrijski analitičari predviđaju gubitak hiljada radnih mesta u automobilskoj industriji. Istraživanje Univerziteta u Adelaidu predviđa u najgorem slučaju 200.000 izgubljenih radnih mesta širom zemlje zbog kolapsa auto industrije, što bi odnelo 29 milijardi australijskih dolara (19.3 milijarde evra) iz GDP-a Australije. Profesor Džon Sper, koji je bio koautor tog izvještaja, rekao je da će zatvaranje farika i gubitak lanca snabdevanja imati veliki uticaj. ''U novijoj istoriji nismo videli kolaps čitave industrije, ali to se dešava'', rekao je Sper za AP. Zatvaranje fabrike povećalo je pritisak na konzervativnu vladu Australije zbog gubitka poslova. ''Ovo je tužan dan za hiljade radnika i njihove porodice, to je tužan dan i za Australiju'', rekao je vođa opozicije Bll Šorten. ''Druge zemlje - SAD, Nemačka i Švedska, pomažu mnogo više od Australije svojoj automobilskoj industriji'', požalio se on. Ali, premijer Malkolm Trnbul je rekao da je ''promena ukusa'' kupaca glavni faktor koji navodi proizvođači automobila da obustave rad Australiji. ''Ljudi su prestali da kupuju limuzine proizvedene u Australiji'', rekao je on. ''Proizvođači koji su obustavili proizvodnju u Australiji objasnili su da to nije zbog neuspeha državnih subvencija'', dodao je premijer.

 

Kada je Toyota najavila da će zatvoriti fabriku Melbourne, okrivila je ''nepovoljan kurs australijskog dolara'', visoke proizvodne troškove i mali obim privrede Australije, zemlje-kontinenta sa samo 23 miliona stanovnika. Tako proizvodnja u Australiji propada, ali sektor proizvodnje sirovina je tamo i dalje jak. Konsultantska firma ''Boston konsalting grup'' rangirala je Australiju kao najgoru među 25 zemalja ocenjenih po troškovnoj konkurentnosti. Troškovi su tamo veći nego u Nemačkoj, Holandiji, pa čak i u Švajcarskoj, a plate u australijskoj proizvodnji su u prošloj deceniji porasle za 48 odsto, dok je produktivnost opala. U međuvremenu, proizvodnja automobila se upola smanjila sa oko 400.000 automobila 2004. godine. Proizvođači automobila su otpuštenim radnicima ponudili prekvalifikaciju da bi im pomogli da nađu nova radna mesta. Sekretar Nacionalne službe sindikata proizvođača radnika Dejv Smit je rekao novinarima kod fabrike Toyota da je posao sa punim radnim vremenom našla samo polovina od 1.200 radnika otpuštenih prošle godine iz fabrike Ford.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Rast prodaje automobila u SAD

 

160201-toyota%20c%206.jpg

 

Kako prenosi Beta, proizvođači automobila GM, Ford, Nissan i Toyota su u toku septembra meseca zabeležili rast prodaje u SAD. Tako su potvrđena očekivanja da će se autoindustrija oporaviti u septembru. GM je zabeležio rast prodaje za 11.9 odsto na 279.000 automobila. Ford je zabeležio prodaju od 8.7 odsto na 222.000 vozila, prodaja Nisana porasla za 9.5 odsto na skoro 140.000 automobila, dok je Toyota zabeležila rast prodaje od 14.9 odsto na 227.000 vozila.

Prodaja vozila Fiat-Chrysler u SAD prošlog meseca je skočila za 10 odsto na 174.000 vozila.

Analitičari navode da je rast prodaje automobila u SAD delom rezultat i pojačane kupovine novih vozila posle štete od uragana u Teksasu i Floridi. Sajt za prodaju automobila Edmunds.com predviđa da će rast prodaje automobila ove godine biti veći za 0.4 odsto. Industrijska prodaja je u prvih osam meseci ove godine pala za 2.7 odsto, dok je u avgustu pala za 1 odsto zbog posledica uragana Harvi u Teksasu.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

General Motors prošle godine prvi put prodao četiri miliona vozila u Kini

 

cadillac x 1.jpg

 

Američki gigant General Motors (GM) prodao je prošle godine četiri miliona vozila u Kini, prvi put u istoriji. GM je zabeležio rast prodaje od 4.4 odsto u odnosu na 2016, najviše zahvaljujući bumu u decembru tokom kojeg je prodato 13.1% vozila više nego u istom periodu prethodne godine. Kina je šestu uzastopnu godinu najveće tržište za GM, a prvi put je nadmašila tržište SAD za Cadillac brend. Zahvaljujući modelima XT5 krosoveru, te sedanima ATS i XTS, Cadillac je doživeo masivni skok prodaje od čak 51%. GM je saopštio da je Cadillac beležio dvocifren procentualni rast prodaje tokom 22 uzastopna meseca. Ipak, omiljeni američki automobil kod Kineza je Buick. GM-ov premium brend je imao skroman rast od 0.2%, ali su Kinezi kupili 1.18 miliona jedinica. Buick je tokom 2017. lansirao čak sedam novih modela u Kini, a zastupljen je i u regularnoj i u luksuznoj klasi automobila.

 

168219-buick gs 1.jpg

 

Dobro je prošao i Chevy, zahvaljujući Equinox krosoveru i Malibu sedanu, a rast prodaje ostvario je i zajednički brend GM i kineske kompanije SAIC, Baojun, za 44.8%, pre svega zahvaljujući malom SUV-u 510.

 

161993-baojun 510 1.jpg

 

GM očekuje rast prodaje i u narednim godinama, pre svega jer je planirao uvođenje 20 novih modela vozila na električni pogon do 2023, što se podudara sa namerama Kineza da se okrenu ekološkim automobilima.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Koji automobili su najzastupljeniji u Rusiji?

 

lada hyundai.jpg

 

Rusi su tokom 2017. kupili 1.6 miliona novihi automobila, što je rast od oko 12 odsto u odnosu na prethodnu godinu, a prekinut je I četvorogodišnji niz konstantnog pada prodaje. Najpopularnije marke u Rusiji su domaća Lada i južnokorejski Hyundai, a zatim francuski Renault. Međutim, ruskim putevima ipak dominiraju polovni automobili. Rusi su napravili i analizu najzastupljenijih modela automobila u 15 gradova sa najmanje milion stanovnika. U šest od tih 15 gradova najprodavaniji je Ford Focus (Moskva, Sankt Peterburg, Jekaterinburg, Voronjež, Čeljabinsk, Njižnji Novgorod). U tri sibirska grada Novosibirsku, Krasnojarsku i Omsku najpopularnija je Toyota Corolla, u Kazanju, Volgogradu i Permu najviše ima Lada Samara 2 (VAZ-2114), iako se ovaj automobil ne proizvodi od 2013. Lider u Rostovu je Hyundai Accent, a prvo mesto u Ufi zauzima Daewoo Nexia.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Izvoz vozila ruskog proizvođača UAZ porastao 1,5 puta

 

uaz patriot

 

Izvoz ruskih automobila raste, a to se ne odnosi samo na Ladu. 2017. godine Uljanovski automobilski zavod (UAZ) povećao je izvoz svojih vozila za 47%. Ovaj ruski proizvođač motornih vozila je u 41 zemlju izvezao preko 5 hiljada automobila. Pritom je tokom prošle godine ovo preduzeće 1124 vozila prodalo izvan zemalja Zajednice nezavisnih država (koju čini 9 zemalja bivših republika SSSR-a) i to u Aziju, na Bliski istok, u Severnu, Južnu i Centralnu Ameriku. Tako porast izvoza u zemlje izvan ZND iznosi 78%. Uljanovska vozila su najtraženija u Mongoliji (422 vozila), Kini (167 vozila) i Ekvadoru (100 vozila).

 

uaz pick-up

 

Među zemljama Zajednice nezavisnih država najveće izvozno tržište i dalje je Kazahstan, gde je UAZ-ova vozila 2017. godine nabavila 2151 osoba. Dobri rezultati su zabeleženi i u Belorusiji (932 vozila) i Uzbekistanu (346 vozila).

 

uaz profi

 

„Sledeće godine planiramo da nastavimo razvoj izvoza na sva ova tržišta. Zemlje Latinske Amerike, jugoistočne Azije i Bliskog istoka i dalje su perspektivne destinacije. Osim toga, planirano je da 2018. godine UAZ započne sklapanje automobila u Kazahstanu, što za kompaniju otvara nove mogućnosti na planu razvoja i proširenja njenog proizvodnog potencijala”, objavila je ranije pres-služba kompanije „Sollers”, čiji je deo Uljanovski automobilski zavod. Do 2021. godine kompanija planira da poveća obim izvoza UAZ-ovih automobila na 20 hiljada vozila, što će biti oko 30% od ukupne prodaje. U tom cilju će biti proširena teritorija na koju se vozila isporučuju, a svi proizvodi će biti prilagođeni potrebama kupaca u konkretnim zemljama.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Japan prvi put u dve godine uvezao 300.000 vozila

 

171474-mini black 11.jpg

 

Strani proizvođači su prvi put posle dve godine uspeli da prodaju više od 300.000 vozila na japanskom tržištu. Ovaj ''uspeh'' ostvarili su najviše zahvaljujući ponudi manjih modela i smanjenjem cene svojih vozila u odnosu na jeftiniju domaću konkurenciji. Drugu uzastopnu godinu najprodavaniji strani automobil u Japanu je Mini iz BMW grupe, a tržištem dominiraju generalno nemački proizvođači. Takođe, u decembru je tek drugi put je jedno strano vozilo izabrao za automobil 2017/2018 u Japanu, bio je to Volvo XC60 SUV. Mali SUV modeli su postali vrlo popularni u Japanu, jer osim što prate trend, odlično se uklapaju u uske japanske ulice. Godinama unazad strani automobili su uglavnom bili ''rezervisani'' za najbogatiji sloj društva u Japanu, ali su konačno postali dostupni i za srednju klasu. Među vozilima koja su napravila veliki proboj su Mercedes GLA i Audi Q2.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Volkswagen osvaja Kinu, stvara i novi brend za ''siromašnije''

 

volkswagen tr 11.jpg

 

Iako proizvodi svoja vozila u Kini još od sredine 1980-ih, Volkswagen je bio u senci svojih rivala prethodnih godina na najvećem svetskom tržištu. Nakon što je njegov luksuzni brend Audi izgubio značajan udeo u tržištu od nemačkih rivala Mercedesa i BMW, VW se posvetio Kini i prošle godine konačno prestigao General Motors kao proizvođača sa najviše prodatih jedinica. Kako je stabilizovao svoje poslovanje u Kini, VW sada kreće u snažnu ofanzivu uspostavljanja apsolutne dominacije na ovom tržištu. Popuniće rupe u najvažnijem segmentu u ovom delu sveta, pa će samo u ovoj godini predstaviti sedam SUV i krosover modela pod brendovima VW i Škoda.

 

skoda kamiq 11.jpg

 

Trenutno u Kini VW prodaje samo Tiguan, Touareg i Teramont krosovere, a Škoda Yeti i Kodiaq. Dok su skoro svi ostali veliki proizvođači završili sa proširenjem svojih proizvodnih kapaciteta u Kini, VW tek počinje to da radi. VW će uz postojećih sedam fabrika u kineskim gradovima uz lokalne partnere China FAW i SAIC Motror otvoriti još tri. U jednoj od njih, u gradu Čangčun u severnom delu zemlje će se od marta proizvoditi nova generacija Audija Q5, a i u preostale dve u Ćingdau i Tjanđinu će u centru pažnje biti SUV i krosover modeli.

 

vw teramont.jpg

 

Svaka od fabrika će imati maksimalni kapacitet od 300.000 vozila godišnje. Osim toga, VW planira i da se umeša u tržište jeftinijih modela u ruralnom delu Kine, pa će sa lokalnim partnerom FAW prodavati vozila u cenovnom rangu 8.000-12.500 dolara. VW će to učiniti pod novim brendom koji će biti konkurencija General Motorsovom Baojunu, koji postoji od 2010, a prošle godine je prodao skoro milion vozila kupcima iz nižih ekonomskih klasa. Tržište automobila u Kini je u 2017. poraslo tek 1.4% u odnosu na prethodnu godinu, u kojoj je ''skok'' bio skoro 15% u odnosu na 2015, ali je poražnja za luksuznim brendovima, krosoverima i SUV modelima nastavila da raste u dvocifrenom procentualnom ritmu. Dok potražnja u velikim i obalskim gradovima stagnira, prodaja u ruralnim i unutrašnjim delovima Kine je i dalje snažna.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

BMW, Mercedes i Tesla najveći gubitnici viših kineskih carina

 

mercedes gle 6.jpg

 

Kako prenosi Tanjug, automobilske kompanije BMW, Mercedes i Tesla su najveći potencijalni gubitnici najavljenog uvođenja viših kineskih carina na uvoz automobila iz SAD. BMW šalje 89.000 vozila godišnje iz SAD u Kinu, Dajmlerov Mercedes-Benc isporučuje 65.000 vozila, a automobilska kompanija Tesla prodaje oko 14.000 vozila, poručuju iz te istraživačke kompanije, navode analitičari istraživačke kompanije ''Sanford Si. Bernštajn''. Ukoliko najavljene mere Pekinga stupe na snagu, kineske carine na uvoz automobila iz SAD će porasti na 50 odsto sa uobičajenih 25 odsto. Sedište BMW-a je u Minhenu, Nemačkoj, ali nosi titulu najvećeg američkog izvoznika automobila zbog velike isporuke vozila iz svoje fabrike u Južnoj Karolini. Sedište Dajmlera je u Štutgartu, a Mercedes proizvodi i u američkoj saveznoj državi Alabami.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Infiniti za Kinu priprema 5 novih modela

 

infiniti china.jpg

 

Svi znamo da je kinesko tržište u najvećem rastu i kao takvo, u najmnogoljudnijoj zemlji zanimljivo svakom proizvođaču. Zato i ne čudi odluka Infinitija, da će na sajmu automobila u Pekingu na svom paviljonu predstaviti zanimljive studije i serijske modele. Pre svega, najzanimljiviji bi svakako mogao da bude QX50, SUV koji će osvajati kupce svojim atraktivnim izgledom i najnaprednijim tehnologijama. Uostalom, samo predsednik Infinitija, Roland Krueger ne krije zadovoljstvo sa do sada postignutim na tamošnjem tržištu pa najavljuje u sledećih pet godina - pet novih modela.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

SAD: Istraga uvoza automobila na osnovu nacionalne bezbednosti

 

173702-bmw m5 1.jpg

 

Američki predsednik Donald Tramp je naložio istragu uvoza vozila u vezi sa nacionalnom bezbednošću, što bi moglo da dovede do uvođenja novih carina. Tramp je rekao da je američka automobilska industrija ''od ključne važnosti za našu snagu kao nacije'' i naložio Ministarstvu trgovine da istraži uvoz. Istraga se zasniva na zakonu iz šezdesetih godina prošlog veka, koja omogućava predsedniku da ograniči uvoz ako predstavlja pretnju za nacionalnu bezbjednost. Ministarstvo trgovine će istražiti posledice uvoza vozila u skladu sa Zakonom o trgovinskom proširenju. Ministar trgovine Vilbur Ros obećao je ''temeljnu, poštenu i transparentnu istragu''. U saopštenju Ministarstva navodi se da je uvoz porastao sa jedne trećine na skoro jednu polovinu svih automobila koji su prodati u SAD u poslednjih 20 godina. Prema zvaničnim podacima, SAD su uvezle prošle godine 8.3 miliona vozila u vrednosti od 192 milijarde dolara i izvezle skoro dva miliona vozila u vrednosti od 57 milijardi dolara. Od uvezenih automobila, 2.4 miliona dolazi iz Meksika i 1.8 miliona iz Kanade.

 

Nemački auto-koncerni na udaru

Predsednik SAD ciljano se okreće protiv uvoznih automobila, pre svega onih iz Nemačke. Da bi, kako smatra, zaštitio američke proizvođače i radnike, on proglašava da strani automobili ''ugrožavaju nacionalnu bezbednost''. Američki predsednik Donald Tramp i zvanično je naložio Ministarstvu trgovine da proveri mogućnost uvođenja carina na uvoz putničkih i teretnih automobila, kao i na delove za njih. Prvi zadatak biće proveriti da li uvoz vozila predstavlja ''opasnost za nacionalnu bezbednost Sjedinjenih Američkih Država'', objavio je Tramp u Vašingtonu.

 

Američki predsednik poziva na istragu na osnovu člana 232. Ukaza o proširenju trgovine (Trade Expansion Act) iz 1962. jer smatra da ''ključne industrije kao što su automobili i delovi za automobile imaju odlučujuću ulogu u snazi naše nacije''. Tu međutim nije samo pitanje da li uvoz Mercedesa, BMW-a ili Poršea ugrožava nacionalnu bezbednost, već - ako je to razlog, američki predsednik takve carine može da nametne samo svojim ukazom, bez saglasnosti Senata i Kongresa. Na osnovu takve ''nacionalne bezbednosti'' Tramp je nedavno proglasio i nametanje carina na uvoz čelika i aluminijuma. Iako bi sve to tek trebalo da se ''proveri'', teško je verovati da neće biti pronađeni ''dokazi'' o tome da strani automobili potkopavaju nacionalnu bezbednost.

 

Američki ministar trgovine Vilbur Ros tvrdi da ''ima dokaza'' koji ukazuju da je uvoz automobila iz inostranstva ''decenijama potkopavao automobilsku industriju'' SAD. Zato najavljuje ''temeljnu, poštenu i transparentnu istragu'' o tome ''da li takav uvoz slabi industriju SAD i utiče na nacionalnu bezbednost''. Ishod takve istrage Tramp je na svoj tradicionalan način već najavio na Tviteru: ''Ubrzo će stići velike vesti za naše velike američke radnike automobila - nakon mnogo decenija u kojima ste gubili svoja radna mesta jer su odlazila u inostranstvo. Čekali ste dovoljno dugo!''

 

List ''Volstrit džernal'' procenjuje da bi carine na uvoz automobila iznosile do 25 odsto. Ukupan namet će zavisiti od toga u kojoj meri se pojedini modeli proizvode u samim SAD, pa iako i američki proizvođači imaju pogone u inostranstvu, na taj način će to najviše pogoditi upravo evropske, odnosno nemačke automobilske koncerne. Japanski i korejski proizvođači u svojim pogonima u SAD proizvode oko 70 odsto vozila za tamošnje tržište, kod Evropljana je to samo oko 30 procenata. To će biti težak udarac evropskim i nemačkim proizvođačima kojima je tržište SAD na drugom mestu po važnosti u svetu, odmah nakon Kine. Borba protiv stranih automobila svojevrsni je ''krstaški pohod'' američkog predsednika. ''Ako EU želi još više da povećava ionako već velike namete i prepreke američkim kompanijama koje tamo posluju, jednostavno ćemo podići carine na njihove automobile koji slobodno ulaze u SAD. Oni čine nemogućim da naše automobile (i više od toga) tamo prodajemo. To je ogromna neravnoteža u trgovini!'', pisao je Tramp još u martu.

 

Naravno, i u Evropi postoji određen broj ''kauboja'' koji kupuju američke automobile, ali njihov broj zaista nije veliki: kada je reč o Nemačkoj, prošle, 2017. godine, oko 1.350.000 Amerikanaca kupilo je Mercedes, BMW ili neko od vozila koncerna Volkswagen, iako bi tu trebao naglasiti da je oko 800.000 tih vozila došlo iz pogona nemačkih koncerna u Alabami (Dajmler), Južnoj Karolini (BMW) ili Tenesiju (Volkswagen). S obzirom na trenutno slabu vrednost evra, američki proizvođači se zaista muče da pronađu kupce u Nemačkoj za svoja vozila. Prošle godine recimo, registrovano je tačno 496 vozila marke Kadilac i 1.026 vozila marke Ševrolet. Konačno, i poznati voditelj britanske emisije o automobilima Džeremi Klarkson u svojoj knjizi je napisao: ''Evropljani će pre priznati da imaju polnu bolest, nego američki automobil.'' Američke carine na evropske automobile tu ništa ne mogu da promene, osim što će da izazovu novu eskalaciju u trgovinskom sukobu.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Nemački privrednici: SAD veruju samo u zakon džungle

 

mercedes ec 11.jpg

 

Namera SAD da uvede nove carine na uvoz automobila je još jedan štetan udarac nemačkim ekonomskim odnosima sa SAD, izjavio je predsednik Asocijacije privrednih komora Nemačke, Erik Švajcer. ''Trebalo bi da na to gledamo skoro kao na provokaciju'', izjavio je Švajcer, dodajući da će tarife koštati dodatnih šest milijardi evra godišnje. ''Sve mi je jači utisak da SAD više ne veruju u nadmetanje za ideje i klijente, već samo u zakon džungle. Sve sam zabrinutiji u pogledu toga što se SAD konstantno udaljavaju od slobodne i pravedne svetske trgovine'', dodao je on.

Američki predsednik Donald Tramp je nešto ranije naredio istragu o uvozu automobila, što bi moglo da uzrokuje nove tarife. Tramp je izjavio da je industrija automobila ''ključna za jačanje SAD kao nacije'' i izdao naredbu Ministarstvu trgovine da sprovede istragu. To je prouzrokovalo pad akcija najvećih nemačkih automobilskih kompanija - BMW-a, Dajmlera i Volkswagena - koje zajedno imaju udeo od preko 90 odsto na severnoameričkom tržištu premium automobila. Akcije BMW-a i Dajmlera su pale za čak 3.1 odsto u jutrošnjem trgovanju, a VW-a za čak 2.5 odsto.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

EU-SAD: Može li se još sprečiti trgovinski rat?

 

trump mercedes.jpg

 

Posle čelika i aluminijuma, i automobili iz EU i Nemačke izvezeni u SAD mogli bi da potpadnu pod nove odredbe Vašingtona o carinama na te proizvode. Ako EU odgovori istom merom, počeće trgovinski rat. Donald Tramp i njegova porodica privatno vole evropske i nemačke automobile. Predsednik SAD navodno poseduje jednog Mercedesa SLR Meklarena kao i jednog Mercedesa Majbaha, kćerka Tifani vozi Audija S5, supruga Melanija rado sedi za volanom jednog Rols-Rojsa Fantoma a kćerka Ivanka je fotografisana sa jednim starim Mercedesovim kabrioletom. U javnosti Tramp, međutim, o nemačkim automobilima govori sa nipodaštavanjem. ''Nemačka zatrpava našu zemlju svojim Mercedesovim i BMV-ovim automobilima''. I dodaje da je, sa druge strane, američkim proizvođačima automobila vrlo teško da svoja vozila prodaju Evropskoj uniji. Za to su, kako kaže, krivi nejednaki aršini. Jedan američki automobil se priliko uvoza u EU carini sa 10 odsto, dok se na jedan evropski auto u SAD plaća carina od 3 procenta.

To Tramp želi da promeni. Ubrzo nakon što je stupio na dužnost, on je najavio poseban porez od 35 odsto na uvezena vozila, ali je zatim odustao od te ideje. Sada taj valjda najmoćniji čovek na svetu planira novi zalet: Ministarstvu trgovine SAD je naložio da proveri da li uvoz automobila ugrožava nacionalnu bezbednost SAD. Ako ugrožava, na evropske i nemačke automobile bi mogla biti uvedena carina od 25 odsto. Istom argumentacijom je Tramp obrazložio i carine na uvoz čelika i aluminijuma.

 

Nemačku bi to koštalo milijarde

Kaznene carine bi teško pogodile nemačku automobilsku industriju. Institut IFO govori o trošku od oko pet milijardi evra. To bi smanjilo nemački bruto društveni proizvod za 0.16 odsto. ''Nema zemlje koja može da strahuje od većih apsolutnih gubitaka zbog takvih carina od Nemačke'', kaže Gabrijel Felbermajer, šef centra IFO za spoljnu trgovinu. Nemački proizvođači automobila koji proizvode u SAD morali bi da računaju sa većim troškovima proizvodnje. Ali, mogli bi da uvedu više cene. A da li će Amerikanci onda još uvek kupovati strane automobile kao sada, to, tek treba da se pokaže. Prema navodima firme za istraživanje tržišta Autodata, evropski proizvođači automobila su samo 30 odsto vozila koja su 2017. prodali u SAD zaista i proizveli u toj zemlji.

 

Audi bi bio najteže pogođen

Kaznene carine bi najteže pogodile Audija. Fabrika iz Ingolštata, za razliku od Volkswagena, Mercedesa i BMV-a nema proizvodne pogone u SAD. I zato bi osetila punu snagu novih carina. Nemački proizvođači automobila smatraju da ih je Tramp nepravedno stavio na stub srama. Oni ukazuju da podržavaju američku industriju sa 36.500 radnih mesta u SAD. Uz to oko 60 odsto automobila koje nemački proizvođači sklope u SAD idu u izvoz - što je u korist SAD. Prvog juna ističe rok koji je Donald Tramp postavio do uvođenja kaznenih carina na uvozni čelik i aluminijum. Teško je verovati da će SAD prihvatiti kompromisnu ponudu EU. Evropljani su Amerikancima stavili u izgled trgovinske olakšice - ukoliko za njih Vašington uvede olakšice.

 

Trgovinski rat na pomolu

Stručnjaci za privredu smatraju da na tom planu neće biti velikih posledica - udeo aluminijuma i čelika u ukupnoj trgovini između EU i SAD iznosi samo 0.9 odsto. Stručnjaci smatraju da bi spor oko čelika i aluminijuma mogao biti samo uvod u veliki opšti napad Donalda Trampa na Nemačku. Jer, on već duže vremena kritikuje visok trgovinski deficit sa EU, posebno sa Nemačkom. Ako Tramp bude ostvario svoj plan o carinama na čelik, aluminijum i automobile, ubrzo bi moglo da dođe do stvaranja opasne spirale trgovinskog rata; ako EU kao protivmeru bude uvela svoje carine na proizvode iz SAD kao što su Viski, motorcikli ili džins, Tramp će verovatno reagovati daljim merama.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Tramp: Na Petoj aveniji neće biti ni jednog Mercedesa

 

164547-mercedes s 222.jpg

 

Američki predsednik Donald Tramp namerava da u značajnoj meri ograniči uvoz nemačkih luksuznih automobila, javlja nemački nedeljnik ''Wirtschaftswoche'' pozivajući se na diplomatske izvore. ''Ja ću toliko dugo zadržati svoju trgovinsku politiku sve dok se ni jedan Mercedes više neće voziti Petom avenijom'', rekao je američki predsednik tokom nedavne posete Emanuela Makrona SAD-u, a prenosi ''Wirtschaftswoche''. Donald Tramp je prošle nedelje ministarstvu trgovine naložio da proveri u kojoj meri uvoz automobila ugrožava nacionalnu bezbednost. Američki predsednik je odmah nakon preuzimanja dužnosti početkom 2017. ukazao na to da želi da smanji uvoz automobila iz EU-a u SAD, pri čemu bi ta mera najviše pogodila nemačke proizvođače. ''Kada hodate Petom avenijom, pred svakom zgradom vidite Meredes. A koliko Chevroleta vidite u Nemačkoj? Malo ili gotovo uopšte ne'', rekao je tada Donald Tramp u razgovoru za nemački dnevnik ''Bild''.

 

Kako dalje javlja ''Wirtschaftswoche'', SAD razmišlja o podizanju carine na automobile iz EU sa sadašnjih tri na 25 posto. Nemačka trenutno unutar EU-a traži partnere za odbrambene mere što je povezano sa teškoćama. Uvođenje carina na automobile bi imalo efekta i na ukupnu nemačku ekonomiju. Prema procenama instituta Ifo, carine bi nemački BDP smanjile za 0.16 posto. ''Ni jedna zemlja u Evropskoj uniji ne bi pretrpela takve gubitke kao Nemačka'', rekao je za ''Wirtschaftswoche'' Gabriel Felbermayr iz Ifo instituta.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Volkswagen: Tarife na uvoz izazvaće rat u kome neće biti pobednika

 

volkswagen_atlas_cross_sport 1111.jpg

 

Volkswagen je upozorio da će odluka administracije američkog predsednika Donalda Trampa da uvede tarife na uvoz alumunijuma i čelika iz Kanade, Meksika i EU da izazove trgovinski rat u kome neće biti pobednika. U saopštenju koje je prosleđeno agenciji AP, kompanija navodi da je sa žaljenjem i zabrinutošću primila vest o uvođenju tarifa. ''Postoji bojazan da je ovo početak serije negativnih mera i kontramera i da tu neće biti pobednika'', navodi se u saopštenju kompanije. VW je pozvao na dijalog SAD i EU u okviru priznatih principa Svetske trgovinske organizacije ''kako bi se sprečila dugoročna ekonomska šteta''. Kompanija upozorava da je ''svaka eskalacija štetna za obe strane'', prenosi AP.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

General Motors u Kinu donosi 20 novih EV-ova do 2023.

 

buick_velite_6 111.jpg

 

General Motors se ne šali kad je reč o ambicioznim planovima koji se tiču lansiranja čitave flote električnih automobila u Kini u narednih nekoliko godina. Direktor za kineske operacije ove kompanije, Met Cen, rekao je da je ova kompanija u procesu lansiranja 10 novih vozila u ovoj zemlji, što je otpočeto 2016, a završiće se 2020. godine. Još deset elektrifikovanih vozila pojaviće se na tržištu između 2021. i 2023. GM planira da poveća svoje prodajne kvote u Kini, i to električnim vozilima. U to ime, u aprilu je otkriveno da će ukinuti zabranu stranog vlasništva za firme koje prave električne i plug-in hibridne modele u 2018. Iduće godine isto će se desiti sa proizvođačima komercijalnih vozila do 2020, a sa ostatkom automobilskog tržišta do 2022. Cen kaže da će, uprkos ovim novim regulacijama, GM će novih 20 elektromobila predstaviti putem svoje postojeće partnerske mreže.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Prodaja automobila u Kini u maju porasla za 7.9 odsto

 

Haval-F5 1.jpg

 

Prodaja automobila u Kini u maju je porasla za 7.9 odsto na godišnjem nivou. Prodaja električnih i hibridnih vozila više nego duplirana, na ukupno 102.000 prodatih jedinica. Prodaja SUV-ova, sedana i minivan-ova je porasla na 1.9 miliona, saopštila je kineska Asocijacija proizvođača automobila. Ukupna prodaja vozila, uključujući kamiona i autobusa, porasla je za 9.6 odsto na 2.3 miliona. Prodaja u periodu januar-maj je porasla za 5.1 odsto na 9.9 miliona, što je oporavak u odnosu na celogodišnji rast iz 2017. godine od tek 1.4 odsto. Prodaja električnih vozila i hibrida je porasla za 126 odsto, navodi američka agencija AP, i podseća da je zvanični Peking preduzeo ozbiljne korace kako bi transformisao Kinu u najveće tržište električnih automobila na svetu.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Trampove carine podižu troškove poslovanja General Motorsa

 

barra.jpg

 

Carine na uvoz čelika i aluminijuma koje je nametnuo američki predsednik Donald Tramp podižu troškove poslovanja američkog automobilskog giganta General Motorsa (GM) koji još uvek procenjuje posledice tih mera, istakla je GM-ova izvršna direktorka. ''Jasno je da želimo da zadržimo cenovnu pristupačnost vozila. Primećujemo međutim da troškovi rastu'', upozorila je Mary Barra u razgovoru sa novinarima uoči održavanja godišnje skupštine deoničara.

Tramp je prošlog meseca odobrio uvođenje kaznenih carina na uvoz čelika u SAD od 25 posto i aluminijuma od 10 posto za najveće američke dobavljače. Kanada, Evropa i Meksiko nisu dugo čekale sa protivmerama. Institut za upravljanje nabavkama je ovog meseca saopštio da su te carine i najavljene protivmere već podigle cena metala, što je izazvalo prekide u isporukama i kašnjenja u ispunjenju narudžbina. ''Ulažemo velike napore kako bi procenili efekte tih carina"'', istakla je GM-ova izvršna direktorka, napominjući da je još prerano za pouzdane procene s obzirom na dinamičnost trgovine i na složenost poslovanja autoindustrije.

 

Uprkos neizvesnostima na trgovinskom planu, kako je istakla Barra, nisu bili primorani da menjaju dugoročni smer poslovanja. ''Nismo bili u poziciji da moramo da menjamo naše planove'', izjavila je Barra. Barra se osvrnula i na pregovore o revidiranju Severnoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA), pretpostavke za integrisani lanac nabavki u autoindustriji na severnoameričkom kontinentu, istakavši da pregovori nisu privedeni kraju pa su prognoze takođe neizvesne. Pregovori o NAFTA-i su se fokusirali na zahteve SAD-a da se poveća udeo u automobilima delova proizvedenih u SAD-u koji bi bili oslobođeni plaćanja carina. Bela kuća razmatra uvođenje carina na uvoz automobila, što će zadati udarac stotinama milijardi dolara vrednoj godišnjoj prekograničnoj trgovini, podseća AFP.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Tramp zapretio da će uvesti tarifu od 20 posto na uvoz automobila iz EU

 

bmw i8 122.jpg

 

Američki predsednik Donald Tramp je zapretio uvođenjem tarifa od 20 posto na uvoz svih automobila proizvedenih u EU, ako evropski blok ne ukloni trgovinska ograničenja na robu iz SAD-a. ''Ukoliko ove tarife i barijere ne budu uskoro otklonjene, uvešćemo tarifu od 20 posto na sve njihove automobile koji dolaze u SAD'', napisao je Tramp na Tviteru. Najnovija pretnja dolazi samo mesec dana nakon što je Trampova administracija otvorila istragu o efektima uvoza vozila po nacionalnu bezbednost SAD. Američko Ministarstvo trgovine planira da istragu završi do kraja jula ili početka avgusta, prema rečima resornog ministra Vilbura Rosa.

Akcije evropskih i američkih automobilskih kompanija su u padu, nakon što je predsednik SAD Donald Tramp zapretio uvođenjem 20-procentnih tarifa na uvoz svih automobila iz EU ukoliko ''tarife i trgovinska ograničenja'' evropskog bloka ne budu ukinuti. Akcije evropskih automobilskih kompanija su pale za 1.3 odsto, dok je nemački indeks DAX skliznuo za 0.2 odsto, zbog sunovrata deonica nemačkih automobilskih kompanija - Dajmlera, Volkswagena i BMW-a - koji se uveliko oslanjanju na prodaju u SAD.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

EU će odgovoriti na povećanje američkih carina na automobile

 

bmw x7 3.jpg

 

Evropska unija će odgovoriti na bilo kakvu američku odluku o podizanju carina na evropske automobile, rekao je predstavnik Evropske komisije. Američki predsednik Donald Tramp je zapretio da će uvesti carinu od 20 posto na sve automobile iz Evropske unije, mesec dana nakon što je njegova vlada počela istragu o tome da li je uvoz automobila pretnja nacionalnoj bezbednosti. ''Ako odluče da povećaju carine na uvoz automobila mi opet nemamo izbora nego da reagujemo'', rekao je potpredsednik Komisije Jyrki Katainen za francuske novine Le Monde. ''Ne želimo da se svađamo (oko trgovine) u javnosti putem Tvitera. Potrebno je zaustaviti eskalaciju'', dodao je Katainen. ''Ako se ove carine i barijere uskoro ne ukinu i uklone, stavićemo carinu od dvadeset posto na sve njihove automobile koji stižu u SAD. Proizvodite ih ovde'', napisao je u Tramp na toj društvenoj mreži.

 

Deonice evropskih proizvođača automobila su pale nakon te pretnje. Pogođeni su i američki proizvođači Ford i General Motors. Američko ministarstvo privrede ima rok do februara 2019. da završi istragu oko toga da li uvoz automobila i auto delova škodi američkoj nacionalnoj bezbednosti. Ministar Wilbur Ross je rekao da ministarstvo to želi da završi do jula ili avgusta. Tramp je u svojim kritikama više puta izdvojio nemački izvoz automobila u SAD. U maju je na susretu sa proizvođačima automobila u Beloj kući rekao da planira uvođenje carine od 20 do 25 posto na neka uvozna vozila, a oštro je kritikovao nemački automobilski trgovinski suficit sa SAD-om. Vašington trenutno na uvezene automobile iz EU stavlja carinu od 2.5 posto, a 25 posto na kamionete. EU na automobile uvezene iz SAD-a ima carinu od 10 posto. Predlog povećanja carina je izazvao niz kritika među republikanskim zastupnicima i u poslovnom svetu. Grupa koja predstavlja velike američke i strane proizvođače objavila je da je ''uverena da uvoz automobila ne predstavlja rizik za nacionalnu bezbednost''.

 

Američka privredna komora je istakla da se u poslednjoj deceniji proizvodnja automobila u SAD-u udvostručila i da bi carine bile ''velik udarac samoj industriji za koju tvrdi da želi da je zaštiti''. Nemačke kompanije Volkswagen, Daimler i BMW proizvode automobile u fabrikama u SAD-u. BMW je jedan od najvećih poslodavaca u Južnoj Karolini gde zapošljava više od 9 hiljada ljudi. Na Sjedinjene Države je u 2017. otpalo oko 15 posto svetske prodaje Mercedesa i BMW-a. U SAD je otišlo 5 posto prodaje Volswagenove VW marke, i 12 posto prodaje njegove marke Audi.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Tarife će značiti gubitak više stotina hiljada radnih mesta u SAD

 

vw tlas 34.jpg

 

Dve najveće grupacije koje okupljaju proizvođače automobila upozorile su administraciju američkog predsednika Donalda Trampa da će uvođenje tarifa od 25 odsto na uvoz vozila značiti gubitak više stotina hiljada radnih mesta i dramatično povećanje cena automobila. Koalicija koja predstavlja glavne strane proizvođače automobila, uključujući Toyotu, Volkswagen, BMW i Hyundai, saopštila je da će tarife pogoditi i proizvođače i kupce u SAD. Administracija je u maju pokrenula istragu o tome da li uvezena vozila predstavljaju opasnost po nacionalnu bezbednost.

''Najveća pretnja američkoj automobilskoj industriji sada je mogućnost da će administracija uvesti carine u vezi sa tom istragom'', objavila je Globalna asocijacija proizvođača automobila. U saopštenju se navodi da će te carine dovesti do povećanja carina za američke kupce, ograničiti njihov izbor i smanjiti prodaju i proizvodnju vozila u SAD. ''Umesto što će otvoriti nova radna mesta, te tarife će rezultirati gubitkom više stotina hiljada radnih mesta u SAD vezanih za proizvodnju i prodaju automobila, kamiona i rezervnih delova'', navodi se u saopštenju.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Evropska komisija upozorila SAD

 

bmw x7 333.jpg

 

Evropska komisija je upozorila SAD da bi uvođenje carina na evropske automobile najviše štete nanelo američkoj ekonomiji. Upozorenje Evropske komisije deo je odgovora Brisela na zahtev Kancelarije za industriju i bezbednost pri američkom Ministarstvu trgovine da komentariše sporno pitanje. Portal ''Politiko'' imao je uvid u odgovor Brisela u kojem se navodi da rezultati interne analize EU pokazuju da bi dodatne carine od 25 odsto koje bi bile primenjene na automobile i delove prvenstveno imale negativan uticaj na američki BDP. Američki predsednik Donald Tramp nedavno je zapretio da će uvesti 20 odsto carine na evropske automobile ukoliko Brisel ne ukloni tarife i druge trgovinske prepreke.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Prodaja automobila u SAD u prvih šest meseci porasla za 1.8 odsto

 

159979-vw a 111.jpg

 

Kako piše Tanjug, ni poskupljenje goriva ni povećanje kamatnih stopa nisu mogli da sputaju rast prodaje automobila u SAD u prvoj polovini 2018. godine. Prodaja je u prvih šest meseci porasla za 1.8 odsto, a samo u junu je skočila za oko 5 procenata međugodišnje, prema portalu Edmunds. Analitičari kažu da je ovakav rast podgrejalo snažno poverenje potrošača i niska nezaposlenost. Prema pokazateljima objavljenim na portalu Edmunds, najveći rast prodaje u prvih šest meseci zabeležio je Volkswagen (7.2 odsto), zatim Nissan (4.8%), a slede Fiat-Chrysler (4.5%), GM (4.2%), Hyundai (3.3%), Toyota (3.0%), Ford (1.8%) i Honda (0.5%). Analitičari iz kompanije ''Koks Otomotiv'' iznose međutim zapažanje da se znatan deo ovog povećanja duguje niskoprofitnoj prodaji kupcima koji imaju vozni park, kao što su rentakar kuće i taksi udruženja, dok je prodaja na malo individualnim kupcima porasla na temelju većih popusta i subvencionisanog lizinga.

 

Prodaja ''prkosi gravitaciji'', kaže Džonatan Smouk, glavni ekonomista u Koksu i dodaje da je ''prodaja na malo ostala na istom nivou, iako je bila podržana povećanjem podsticaja za induvidualne kupce za šest odsto''. Analitičari iz Koksa su takođe upozorili da bi podizanje kamatnih stopa i mogući trgovinski rat zbog tarifnih pretnji predsednika Donalda Trampa mogli da utiču na rast cena novih vozila i visinu otplatnih rata, i da obore prodaju automobila u drugoj polovini godine. Ipak, imajući u vidu činjenicu da su proizvođači spremni na izdatke kako bi zadržali svoje udele na tržištu, analitičari Koksa su podigli svoju godišnju prognozu prodaje za 100.000 vozila, na 16.8 miliona jedinica. Federalne rezerve su u junu povećale referentnu kamatnu stopu na kratkoročno zaduživanje za skromnih četvrt procentnih poena, na raspon od 1.75 do 2.0 odsto, a prema podacima sa portala Bankart.com, bankarska kamata na kredite za nove automobile u SAD sada se kreće oko 4.75 odsto. Cena nafte je porasla za 63 centa po galonu na godišnjem nivou i u proseku iznosi 2.86 dolara, prema podacima Američke automobilske asocijacije, što jače nagriza budžete američkih domaćinstava.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


 

 



Info

FLCS Forum koristi tzv. kolačiće (cookies), kako bi korisnicima osigurao funkcionalnost i jednostavnost korišćenja. Daljim pregledom ovog Foruma dajete svoj pristanak za korišćenje "kolačića".

×
×
  • Create New...