Jump to content
FAS Goran

Recommended Posts

Italijani imaju bogatu tradiciju kada je kreiranje gradskih automobila u pitanju

 

Knjige o automobilskoj istoriji su još bogatije italijanskim brendovima kad je reč o sportskim automobilima. Pogledajte kako je nekada izgledalo kada se te dve strasti spoje...

 

TOP0928.jpg

 

Ime Abarth nosi veliko nasleđe. Kroz istoriju, ono je predstavljalo sinonim za uspehe na trkalištima, a uvek je bilo blisko povezano sa Fiatom. Pred kraj prošlog veka, Abarth je na neki način bio zaboravljen, a o njemu su mladi zaljubljenici u automobilizam mogli da saznaju nešto uglavnom u knjigama o automobilskoj istoriji. Srećom, Fiat je prepoznao vrednost ovog brenda i tokom 2007. godine ga je oživeo. Zahvaljujući ovoj odluci, i neki novi klinci mogu da uživaju u savremenoj interpretaciji italijanskih gradskih “zujalica”. Aktuelni model 500 u Abarth izdanju smo nedavno testirali, a to je bilo više nego dovoljno da nam zagolica maštu – kako li je sve to izgledalo nekada. Zahvaljujući prijatelju i saradniku naše redakcije, gospodinu Borku Gajinoviću, bili smo u prilici da se vratimo pedesetak godina u prošlost i testiramo Abarth 695!

 

Baš kao i savremeni Abarth 500, i njegova preteča je nastala na osnovi Fiata 500, s tim što kod testiranog modela oznaka 695 upućuje na radnu zapreminu motora, koja je uvećana sa standardnih 500 “kubika” izvornog Fiatovog modela, po čemu je on svojevremeno i dobio ime. Ipak, ovaj put se nećemo preterano baviti tehničkim detaljima, jer je ta tema veoma kompleksna, sa puno varijacija po pitanju motora, snage, oslanjanja, stilskih detalja…

Cilj nam je da pokušamo da shvatimo kako je to nekada izgledalo voziti sportski automobil sa dva cilindra i tek nešto više od pola litra radne zapremine. Takve automobile ljudi nekada nisu vozili samo po gradu, kao “drugi automobil”. U posleratnoj Italiji, Evropi, pa i Jugoslaviji, automobili kao što je Fiat 500 bili su prvi i jedini automobil u kući, koji je služio za sve, pa i da se otputuje na letovanje. Kako god, pred nama se nalazio prelepi crveni Abarth 695. Moj prvi utisak su svakako bile dimenzije. Pre samog testa sam dobro znao da je u pitanju mali automobil, a starog Fiata 500, koji ima identičnu karoseriju, već sam ranije imao priliku da vozim. Ipak, prvi utisak je opet bio zbunjujući. Kada čovek stane pored automobila, prosto se zapita kako u njega mogu da se smeste dve osobe. To je nešto što fotografije ne mogu tako lako da dočaraju, a možda će biti dovoljno ako kažem da savremeni Fiat 500 u poređenju sa starim, izgleda kao Golijat pored Davida!

 

TOP0627.jpg

 

Ono što sam zaključio je i to da je pre pedesetak godina, bar mi se tako čini, bilo mnogo zanimljivije biti automobilski dizajner. Originalnog Fiata 500 je dizajnirao čuveni Dante Giacosa, čovek koji je, između ostalog, modelom Fiat 128 u masovnu proizvodnju uveo konstrukciju napred poprečno postavljenog motora i prednjeg pogona, što se danas podrazumeva za standard. On je modelu 500 podario jedinstven izgled, a koji su Abarthovi dizajneri unapredili samo koliko je bilo neophodno, jer su se očigledno više bavili tehničkim detaljima.

 

Prednji deo, umesto Fiatovog logoa, krasi prepoznatljivi amblem sa škorpijom na žuto-crvenoj podlozi. Takođe, gledano sa prednje strane, primetno je da je Abarth verzija niža od klasičnog modela 500, zbog čega on izgleda još manji. Sa strane primećujemo da se na automobilu nalaze originalne Pirelli gume, ali potpuno nove, dok je zadnji deo karakterističan po poluotvorenom poklopcu motorskog prostora. Kako je u pitanju dvocilindraš sa vazdušnim hlađenjem, kome je pritom još ozbiljno povećana snaga, konstruktori su posle testiranja odlučili da i na taj način poboljšaju odvođenje toplote. Koliko je to rešenje efikasno ne znamo, ali da izgleda atraktivno, potpuno je jasno.

 

Za pogon ovog automobila je namenjen motor kojem bi mogli da posvetimo čitav specijal, a ne samo deo jednog teksta. U pitanju je vazdušno hlađeni dvocilindraš kome je zapremina sa standardnih pola litra uvećana za oko 200 kubika. Kako je snaga značajno povećana, izvršene su i brojne druge modifikacije. Ugrađeni su kovani klipovi, usisni i izduvni kanali su polirani, a u “glavu” motora su ugrađena i nova sedišta ventila koja mogu da rade i sa bezolovnim benzinom. Naime, kod starijih automobila je olovo iz goriva, pored povećanja oktanskog broja, imalo i ulogu podmazivanja mesta kontakta “pečurke” ventila i njenog sedišta, a kod testiranog Abartha, to je prilagođeno današnjim uslovima i bezolovnom gorivu. Zamajac je olakšan za jedan kilogram, tako da motor mnogo bolje “prima gas”, a kolenasto vratilo je dodatno obrađeno, a svi oštri prelazi su zaobljeni, kako se opterećenja ne bi koncentrisala na pojedinim mestima, odnosno kako ne bi došlo do loma “radilice”. U pitanju je zastarela konstrukcija motora kod kojeg je bregasto vratilo smešteno u bloku motora, ne u “glavi”, tako da ono na ventile deluje preko podizača i “klackalica”. Nosači osovine klackalica su kod standardnog modela 500 izrađeni od aluminijuma, dok su kod testiranog Abartha obrađeni od čelika. Da skratimo priču, sve ove izmene su bile dovoljne da se od standardnih 13 konjskih snaga kod modela 500, stigne do oko 40 “konja” sa koliko raspolaže testirani Abarth 695.

 

Motor je savršeno “naštelovan”, tako da startuje, što bi majstori rekli, “na pola ključa”. Iako ima samo dva cilindra, zvuk je prilično interesantan. Nimalo ne podseća na “peglicu”, kao što sam očekivao, a kada se zagreje i malo više “zavrti”, pomalo podseća na sportske motocikle. Za to je zaslužan i sportski izduvni sistem, a buka je jednako prisutna i kada se u automobil uđe. Tokom vožnje iznenadile su me dve stvari – ubrzanja i upravljivost. Doduše, odnos snage motora i mase automobila je takav da nagoveštava dobra ubrzanja, ali sigurnost kojom maleni Abarth prolazi kroz sporije i srednje brze krivine je za svaku pohvalu. Naravno, u pitanju je pre svega oldtajmer, a ne sportski automobil, tako da jurnjava nije trajala dugo, ali sasvim dovoljno da mi bude potpuno jasno šta je nekada značilo posedovati sportski, gradski automobil. Nešto potpuno drugačije nego danas!

 

Ne mogu da kažem bolje, jer definitivno bih se na dužu vožnju pre zaputio novim Abarthom 500, ali uživanje koje sam iskusio testirajući Abarth 695 nije lako opisati. Kako je ovaj automobil nastao mnogo pre mog rođenja, ne mogu čak ni da kažem da sam nostalgičan. Nisam… Jednostavno mi je žao što se danas automobili toliko ne razlikuju između sebe. Svi se, manje-više, isto voze, a i ono malo različitosti guše savremeni elektronski sistemi.

 

A Abarth 695? Sasvim je dovoljno reći da je u pitanju gradski sportista sa motorom tri puta snažnijim od izvorne verzije, koji je u svoje vreme predstavljao primer tjuniranja i dorade automobila. A mnogi bi na njega i danas mogli da se ugledaju

 

Preuzeto sa TopSpeed.rs

 

 

Edited by neshaoct
prebacio slike koje su opstale na FLCS server

Share this post


Link to post
Share on other sites

Abarth 695 ''Esse Esse'' iz 1966. ide na aukciju

 

200181-abarth 695 03.jpg

 

Abarth 695 nastao u radionici velikana Carla Abartha na osnovi Fiata 500 D (ne ga treba mešati sa Fiatom 750/850 ili Zastavom 750/850 tzv. Fićom) je predstavljao pristupačnu sportsku verziju malog Fiata za mase u kojem bi svako mogao da se oseća poput vozača trka. Nakon pojavljivanja Abartha 595 sa 28 KS predstavljenog 1963. započela je jedna evolucija i od 1964. do 1971. godine, iz Abartha je izašao nepoznat broj originalnih primeraka 695 modela u verzijama SS, SS Assetto Corsa i Competizione, snage od 32 KS do 50 KS (za razliku od serijske D verzije sa 18 konja).

 

200182-abarth 695 02.jpg

 

Zanimljivo je da danas postoji više replika nego originala kojeg su u Abarthu ''opremili'' prerađenim cilindrima, poliranom izduvnom jevi, novim oprugama ventila, ''oštrijim'' bregastim vratilom, Weber 40DCOE karburatorom te izduvnim sistemom sa dva završetka. Naravno, prerade su uključivale i dorade na oslanjanju, kočnicama i većini ostalih mehaničkih komponenti te postavljanje na lake naplatke od 12 inča.

 

200183-abarth 695 01.jpg

 

Danas je reč o traženom kolekcionarskom primerku, pa ne čudi da su prethodnih godina na aukcijama nuđeni primerci u top stanju postizali cene i do 60.000 evra. Sada će se na aukciji u Parizu putem kuće RM Sotheby's ponuditi jedan od tek (pretpostavlja se) otprilike 1.000 proizvedenih primeraka 695 SS iz 1966. sa brojem šasije #1060634, kompletnom dokumentacijom i poznatom istorijom a koji je bio, zanimljivo, izvezen u Sjedinjene Države.

 

Konkretni primerak nije vrhunski, tek ga čeka opsežnija restauracija, ali je u izvornom stanju uključujući sve komponente karoserije, unutrašnjosti i motora koji je doživeo generalku 1980. godine kada je bio potpuno obnovljen sa originalnim Abarth delovima, poput bloka motora i radilice i posebnom glavom cilindra (Grupa 2). Auto je u voznom stanju i od servisa je prešao tek 500 kilometara. Veruje se da će ovaj autentični i jedan od najpoželjnijih Abartha sa čuvenom oznakom 695 SS (Esse Esse) iz 1966. godine postići cenu od najmanje 50.000 do 60.000 evra na predstojećoj aukciji koja će se sledećeg meseca održati u Parizu.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

TopSpeed Classic Test: Abarth 695

 

695 016.jpg

 

Italijani imaju bogatu tradiciju kada je kreiranje gradskih automobila u pitanju. Knjige o automobilskoj istoriji su još bogatije italijanskim brendovima kad je reč o sportskim automobilima. Pogledajte kako je nekada izgledalo kada se te dve strasti spoje. Ime Abarth nosi veliko nasleđe. Kroz istoriju, ono je predstavljalo sinonim za uspehe na trkalištima, a uvek je bilo blisko povezano sa Fiatom. Pred kraj prošlog veka, Abarth je na neki način bio zaboravljen, a o njemu su mladi zaljubljenici u automobilizam mogli da saznaju nešto uglavnom u knjigama o automobilskoj istoriji. Srećom, Fiat je prepoznao vrednost ovog brenda i tokom 2007. godine ga je oživeo. Zahvaljujući ovoj odluci, i neki novi klinci mogu da uživaju u savremenoj interpretaciji italijanskih gradskih ''zujalica''. Aktuelni model 500 smo nedavno testirali, o čemu će više reči biti ovih dana, a to je bilo sasvim dovoljno da nam zagolica maštu - kako li je sve to izgledalo nekada.

 

695 015.jpeg

 

Zahvaljujući prijatelju i saradniku naše redakcije, gospodinu Borku Gajinoviću, bili smo u prilici da se vratimo pedesetak godina u prošlost i testiramo Abarth 695! Baš kao i savremeni Abarth 500, i njegova preteča je nastala na osnovi Fiata 500, s tim što kod testiranog modela oznaka 695 upućuje na radnu zapreminu motora, koja je uvećana sa standardnih 500 kubika izvornog Fiatovog modela, po čemu je on svojevremeno i dobio ime.

 

695 014.jpeg

 

Ipak, ovaj put se nećemo preterano baviti tehničkim detaljima jer je ta tema veoma kompleksna, sa puno varijacija po pitanju motora, snage, oslanjanja, stilskih detalja. Cilj nam je da pokušamo da shvatimo kako je to nekada izgledalo voziti sportski automobil sa dva cilindra i tek nešto više od pola litra radne zapremine.

 

695 013.jpeg

 

Takve automobile ljudi nekada nisu vozili samo po gradu kao drugi automobil. U posleratnoj Italiji, Evropi, pa i Jugoslaviji, automobili kao što je Fiat 500 bili su prvi i jedini automobil u kući, koji je služio za sve, pa i da se otputuje na letovanje.

 

695 012.jpeg

 

Kako god, pred nama se nalazio prelepi crveni Abarth 695. Moj prvi utisak su svakako bile dimenzije. Pre samog testa sam dobro znao da je u pitanju mali automobil, a starog Fiata 500, koji ima identičnu karoseriju, već sam ranije imao priliku da vozim.

 

695 011.jpeg

 

Ipak, prvi utisak je opet bio zbunjujući. Kada čovek stane pored automobila, prosto se zapita kako u njega mogu da se smeste dve osobe. To je nešto što fotografije ne mogu tako lako da dočaraju, a možda će biti dovoljno ako kažem da savremeni Fiat 500 u poređenju sa starim, izgleda kao Golijat pored Davida!

 

695 010.jpeg

 

Ono što sam zaključio je i to da je pre pedesetak godina, bar mi se tako čini, bilo mnogo zanimljivije biti automobilski dizajner. Originalnog Fiata 500 je dizajnirao čuveni Dante Giacosa, čovek koji je, između ostalog, modelom Fiat 128 u masovnu proizvodnju uveo konstrukciju napred poprečno postavljenog motora i prednjeg pogona, što se danas podrazumeva za standard.

 

695 009.jpeg

 

On je modelu 500 podario jedinstven izgled, a koji su Abarthovi dizajneri unapredili samo koliko je bilo neophodno, jer su se očigledno više bavili tehničkim detaljima. Prednji deo, umesto Fiatovog logoa, krasi prepoznatljivi amblem sa škorpijom na žuto-crvenoj podlozi.

 

695 008.jpeg

 

Takođe, gledano sa prednje strane, primetno je da je Abarth verzija niža od klasičnog modela 500, zbog čega on izgleda još manji. Sa strane primećujemo da se na automobilu nalaze originalne Pirelli gume, ali potpuno nove, dok je zadnji deo karakterističan po poluotvorenom poklopcu motorskog prostora.

 

695 007.jpeg

 

Kako je u pitanju dvocilindraš sa vazdušnim hlađenjem, kome je pritom još ozbiljno povećana snaga, konstruktori su posle testiranja odlučili da i na taj način poboljšaju odvođenje toplote. Koliko je to rešenje efikasno ne znamo, ali da izgleda atraktivno, potpuno je jasno. Za pogon ovog automobila je namenjen motor kojem bi mogli da posvetimo čitav specijal, a ne samo deo jednog teksta. U pitanju je vazdušno hlađeni dvocilindraš kome je zapremina sa standardnih pola litra uvećana za oko 200 kubika.

 

695 006.jpeg

 

Kako je snaga značajno povećana, izvršene su i brojne druge modifikacije. Ugrađeni su kovani klipovi, usisni i izduvni kanali su polirani, a u glavu motora su ugrađena i nova sedišta ventila koja mogu da rade i sa bezolovnim benzinom. Naime, kod starijih automobila je olovo iz goriva, pored povećanja oktanskog broja, imalo i ulogu podmazivanja mesta kontakta ''pečurke'' ventila i njenog sedišta, a kod testiranog Abartha, to je prilagođeno današnjim uslovima i bezolovnom gorivu.

 

695 005.jpeg

 

Zamajac je olakšan za jedan kilogram, tako da motor mnogo bolje prima gas, a kolenasto vratilo je dodatno obrađeno, a svi oštri prelazi su zaobljeni, kako se opterećenja ne bi koncentrisala na pojedinim mestima, odnosno kako ne bi došlo do loma radilice. U pitanju je zastarela konstrukcija motora kod kojeg je bregasto vratilo smešteno u bloku motora, ne u glavi, tako da ono na ventile deluje preko podizača i klackalica. Nosači osovine klackalica su kod standardnog modela 500 izrađeni od aluminijuma, dok su kod testiranog Abartha napravljeni od čelika.

 

695 004.jpeg

 

Da skratimo priču, sve ove izmene su bile dovoljne da se od standardnih 13 konjskih snaga kod modela 500, stigne do oko 40 konja sa koliko raspolaže testirani Abarth 695. Motor je savršeno naštelovan, tako da startuje, što bi majstori rekli ''na pola ključa''. Iako ima samo dva cilindra, zvuk je prilično interesantan. Nimalo ne podseća na peglicu kao što sam očekivao, a kada se zagreje i malo više zavrti pomalo podseća na sportske motocikle. Za to je zaslužan i sportski izduvni sistem, a buka je jednako prisutna i kada se u automobil uđe.

 

695 003.jpeg

 

Tokom vožnje iznenadile su me dve stvari - ubrzanja i upravljivost. Doduše, odnos snage motora i mase automobila je takav da nagoveštava dobra ubrzanja, ali sigurnost kojom maleni Abarth prolazi kroz sporije i srednje brze krivine je za svaku pohvalu. Naravno, u pitanju je pre svega oldtajmer, a ne sportski automobil, tako da jurnjava nije trajala dugo, ali sasvim dovoljno da mi bude potpuno jasno šta je nekada značilo posedovati sportski, gradski automobil. Nešto potpuno drugačije nego danas!

 

695 002.jpeg

 

Ne mogu da kažem bolje, jer definitivno bih se na dužu vožnju pre zaputio novim Abarthom 500, ali uživanje koje sam iskusio testirajući Abarth 695 nije lako opisati. Kako je ovaj automobil nastao mnogo pre mog rođenja, ne mogu čak ni da kažem da sam nostalgičan. Nisam... Jednostavno mi je žao što se danas automobili toliko ne razlikuju između sebe. Svi se, manje-više, isto voze, a i ono malo različitosti guše savremeni elektronski sistemi.

 

695 001.jpeg

 

A Abarth 695?

Sasvim je dovoljno reći da je u pitanju gradski sportista sa motorom tri puta snažnijim od izvorne verzije, koji je u svoje vreme predstavljao primer tjuniranja i dorade automobila.

A mnogi bi na njega i danas mogli da se ugledaju.

 

Tekst: Danilo Jojić

Fotografije: Mihajlo Todorović

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


 

 



Info

FLCS Forum koristi tzv. kolačiće (cookies), kako bi korisnicima osigurao funkcionalnost i jednostavnost korišćenja. Daljim pregledom ovog Foruma dajete svoj pristanak za korišćenje "kolačića".

×
×
  • Create New...