Jump to content
FAS Goran
TheCityAndTheStars

O pravnom aspektu privatnih kamera u saobraćaju

Recommended Posts

Pa jel moze kod nas jednom prica da bude malo manje suplja... Da nije bilo deteta jednog clana Vlade Srbije, ne bi nista ucinili pa cak i da je dosao golisaf pedofil...

Share this post


Link to post
Share on other sites

Slikano telefonom ali nekako moze da se procita

 

cxcb38106.jpg  cxcb38107.jpg

 

Evo i sa interneta tekst:

25. april 2014,

Šabić zabranio „presretače“

Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka od ličnosti Rodoljub Šabić zabranio je policiji da koristi tzv. presretače, odnosno vozila za presretanje automobila koji na putevima idu brzinom većom od dozvoljene. Time je, kako ocenjuju stručnjaci, Šabić ugrozio bezbednost saobraćaja, jer će bahati vozači moći nesmetano da divljaju drumovima, piše Informer u današnjm broju.

Šabić je 11. aprila ove godine poslao MUP Srbije rešenje kojim se nalaže da se prestane sa, kako je naveo, „nedozvoljenom obradom podataka koja se vrši putem instaliranih sistema za video i audio snimanje u patrolnim vozilima saobraćajne policije.“

Budući da su „presretači“ takođe patrolna vozila koja koriste kamere, iz ovog dokumenta proizilazi da se ta zabrana odnosi i na njihovu upotrebu. Šabić je u istom dopisu naredio i da se izbrišu svi video i audio zapisi koji su prikupljeni preko opreme instalirane u patrolnim vozilima.

U Upravi saobraćajne policije nisu želeli da komentarišu doluku poverenika. Kako Informer nezvanično saznaje, dokument je prosleđen stručnim službama u MUP, koje bi trebalo da daju mišljenje o tome da li Šabićevo rešenje ima upotište u zakonu.

- Dok stručne službe ne urade svoj deo posla, „presretači“ će se i dalje koristiti. Sigurno je da se Šabićevom odlukom direktno ugrožava bezbednost saobraćaja. Jer, kako drugačije možemo da stanemo na put divljanju po putevima, osim što takve vozače hvatamo „presretačima“ sa kamerama, kako bismo posle imali dokaz za sud – kaže izvor Informera iz Uprave saobraćajne policije.

Rodoljub Šabić tvrdi da snimanje građana i policijskih službenika nije regulisano ni jednim zakonom.

- Iza ovog „projekta“ mogu stajati dobre ideje kao što su suzbijanje korupcije, sprečavanje torture i slično. Ali nikako nije dobro da se to realizuje na neustavan i nezakonit način. Ustav nalaže da se obrada podataka o ličnosti uređuje zakonom, ali mi takav zakon nemamo i ja sam tražio od MUP da praksu uskladi sa Ustavom i zakonom – rekao je Šabić.

Izvor Pravda:

http://www.pravda.rs/2014/04/25/sabic-zabranio-presretace/?lng=lat

Share this post


Link to post
Share on other sites

jbga davno je pisano da ne smeju da snimaju ali ajd ti kazi sudiji Nisu smeli da snimaju, recice ti ajd mali ne se*i

Share this post


Link to post
Share on other sites

ali mi takav zakon nemamo i ja sam tražio od MUP da praksu uskladi sa Ustavom i zakonom – rekao je Šabić.

Donece zakon i nastaviti da snimaju.

A koliko se inace odluke Sabica postuju? :)

Ni malo-milion primera ;)

Share this post


Link to post
Share on other sites

Treba razlikovati

 

- snimanje na javnom mestu

- snimanje u objektima javne namene

- snimanje i čuvanje snimljenog materijala

 

A, onda je potpuno deseta priča korišćenje tih snimaka (ako su sačuvani) u bilo kom postupku.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Oprez: zbog kamere u automobilu u Austriji vas mogu kazniti sa 10.000 evra!

 

119176-kamere.jpg

 

Vozački fenomen, kamere u autu, neki sudovi u EU sada proglašavaju nezakonitim

Kamere u automobilima (dashcams) koje snimaju saobraćaj su već odavno globalni fenomen zahvaljujući pre svega Rusiji gde ih gotovo svi koriste.

 

Iako zakonski nisu obavezni, neki ih imaju u svom autu kako bi svoje besomučne jurnjave ovekovečili i zatim postavili na Youtube. Drugi razlog za njihovu popularnost u najvećoj državi na svetu su osiguravajuća društva. Ona su, naime, zbog opšteg bezakonja na putevima gde po pravilu vredi samo zakon jačeg, uslovila bilo kakvu isplatu štete snimkom na kome se tačno vidi šta se dogodilo.

Policiji se uopšte ne veruje zbog njihove opšte sklonosti da za određenu naknadu pogledaju na drugu stranu; samo snimak je validan dokaz. Kasnije je i država prihvatila realnost i donekle zakonski propisala ulogu kamera u slučajevima potraživanja odštete od osiguravajućih društava. Ista je stvar i sa sudovima nakon brojnih nesreća sa tragičnim posledicama; i tu je snimak sa kamere jedini dokaz koji nekog može osloboditi krivice.

 

Takva je situacija u Rusiji gde su kamere pustile čvrst koren. Ipak, zapadnije su tek stidljivo počele da se koriste. I, ovo je posebno zanimljivo, stav o njima je u raznim državama Evrope daleko od jedinstvenog, pa čak i unutar EU. Debata je dobila novi podsticaj nakon presude Suda u Bavarskoj koji je presudio da dashcams krše Zakon o zaštiti podataka jer neovlašćeno snimaju druge učesnike u saobraćaju i te snimke, nastale bez ikakvog nadzora, mogu biti javno dostupne putem interneta. Zbog te presude je sudbina dashcams u Nemačkoj trenutno nejasna, ali se ne preporučuje da ih tamo koristite; nakon ove presude možete da budete predmetom sudske tužbe bilo koga na putu koga snimite u prolasku.

 

Još ozbiljnija situacija je u Austriji. Tamo se korišćenje dashcam-a, kažnjava sa 10.000 evra i policija na licu mesta oduzima kameru. Ako se prekršaj ponovi, sledeća kazna iznosi 25.000 evra. Istovremeno, u taksijima su dozvoljene nadzorne kamere koji snimaju unutrašnjost kabine, ali spolja mora da bude jasno istaknuto da postoje.

Zemlje koje takođe zabranjuju dashcams su Belgija, Luksemburg i Portugal. U Švacarskoj je fizičkim osobama dozvoljena upotreba nadzornih kamera na vlastitom posedu, ali na javnim površinama ne. Zato su i dash kamere tamo zabranjene. Prema zvaničnim policijskim web-stranicama dashcams su dozvoljene u Holandiji, Danskoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Španiji, Italiji, Malti, Norveškoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Mađarska je nedavno donela zakon koji prepoznaje fenomen dash kamera i dozvolila njihovo korišćenje uz prethodno podešenu smanjenu rezoluciju i uslov da ne čuvaju podatke starije od pet dana.

 

Kakva je situacija u Hrvatskoj?

 

Dashcam (kamera koja se učvršćuje na dashboard tj. centralnu konzolu) je za hrvatskog zakonodavca nepoznat uređaj koji ni na koji način nije direktnmo pomenut. Ipak, Zakon o zaštiti ličnih podataka sprečava bilo kakvo nenajavljeno i neovlašćeno snimanje i takvi snimci ne mogu biti nikakav dokaz na sudu. Ipak, tu se radi o audio snimcima. Veoma je verovatno da će tek prvo pojavljivanje takvog slučaja na sudu dovesti do uspostavljanja eventualne sudske prakse u Hrvatskoj. Za sada je broj tih kamera nepoznat, ali realno je da se pretpostavi da se radi o zanemarljivo malom broju.

 

Rusija je proslavila dash kamere

 

Ako je šteta nakon nesreće viša od 25.000 rubalja, potrebno je zvati policiju da obavi uviđaj. Ako je iznos manji, učesnici se mogu nagoditi. Ipak, ako je u bilo koji automobil koji je učestvovao u nesreći ugrađena dash kamera onda se iznos nagodbe diže na 400.000 rubalja. To pravilo je na snazi od 2012., ali i pre toga su mnogi opremali svoje automobile kamerama zbog potpunog haosa koji vlada ulicama velikih gradova u Rusiji i opšte potkupljivosti saobraćajne policije; snimci sa tih kamera su se pokazali kao neprocenjivi izvor dokaza. Vremenom su ti snimci preplavili internet, a snimile su i brojne ilegalne trke po uzoru na "Fast & Furious", često sa tragičnim ishodom. Zbog toga su dash kamere u Rusiji mnogo više od običnog uređaja i odavno nezaobilazan društveni fenomen.


http://auto.blog.rs/blog/auto/vesti/2014/09/22/oprez-zbog-kamere-u-automobilu-u-austriji-vas-mogu-kazniti-sa-10.000-evra

Share this post


Link to post
Share on other sites

Meni je iskreno totalna glupost da se brani snimanje u javnosti... Ok da je nekom narusena privatnost da ga pratis kamerom u stopu ali to sto ces da ga snimis u prolasku ili koju minut voznjom iza njega i slicno mislim da je totalno nerazumno... Niti vidim nekog opravdanja za tako nesto, ako nesto krijes onda se malo i potrudi posto ne znaci da niko nece saznati sta krijes samo zato sto se ne snima... Ako si na javnom prostoru onda i prihvati da si javno dostupan svima da te vide i kakve veze ima da li te neko video licno ili kroz kameru...

Share this post


Link to post
Share on other sites

Glupost nevidjena.Danas kamere staju u mobilne telefone,hemijske olovke,dugme na sakou...da ne nabrajam,Stoga ko zeli moze da nadje x nacina da je postavi u auto i da nikad ne bude provaljen.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Zato ko ima android tel ode i skine AutoGuard...i snima, nije kamera, mobilni namestis i gotovo. Extra aplikacija.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Mislim da u navedenim evropskim zemljama nije ni google street mogao da snima zbog zakona o privatnosti.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ova karta nije ok... Za Minhen znam da 100% jeste pokriven, a čini mi se i Beč da je pokriven, ali me mrzi sada da proveravam... :) 

Share this post


Link to post
Share on other sites

kada na google maps ukljucis onog coveculjka ofarba tamo gde ima google street view, imaju samo gradovi po nemackoj, ne svi putevi, Austrija ni to nema....
ako laze google lazem i ja vas
 
image.jpg image.jpg

Share this post


Link to post
Share on other sites

http://damirbodor.com/ugradnja-kamere-u-automobil/#more-511

 

Svi smo svesni sve većeg broja kamera i raznih uređaja koji beleže svaki naš korak gde god krenuli, ali verujem da su svi barem jednom pomislili da bi se sigurnije osećali kada bi baš oni imali ovako nešto i u svojoj kući. Po relativno maloj ceni možemo u svoj stan ili kuću ugraditi sasvim pristojan sistem za video nadzor, ugradnja može biti urađena od strane profesionalaca, ali ako ste samo malo stručni i sami možete ovo uraditi. Sve što vam je potrebno je da malo pročačkate po oglasima ili Limundu i za par hiljada dinara možete kupiti sve što vam je potrebno. Sada neću zalaziti u ovaj deo oko kućnog video nadzora već ću sa vama podeliti mišljenje koje sam dobio od strane Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti po pitanju ugradnje kamere u putničko vozilo.Kako svakodnevno koristim automobil došao sam na ideju da ugradnja kamere u automobil nije loša ideja i da mogu da izbegnem potencijalne neprijatnosti koje mi se mogu desiti i sebe zaštitim. Obratio sam se Povereniku za mišljenje o prikupljanju zapisa snimanjem optičkim uređajem iz automobila.

 

Ovo je odgovor koji sam dobio:

 

 

“Poštovani Damire,

 

Snimanje optičkim uređajima može, ali i ne mora predstavljati obradu podataka o ličnosti u značenju tog pojma datom u članu 3. Zakon o zaštiti podataka o ličnosti (“Sl. glasnik RS”, br. 97/2008, 104/2009 – dr. zakon, 68/2012 – odluka US i 107/2012, dalje: ZZPL).

 

Na žalost, ZZPL nema posebno poglavlje koje bi regulisalo specifično pitanje video nadzora, iako je Poverenik predlog izmenaZZPL, u tom delu, još pre dve godine dostavio Vladi Srbije i Ministarstvu pravde.

Ali, i pored toga, sadržina aktuelnog ZZPL daje Povereniku dovoljno prostora da se odredi prema svim vidovima obrade podataka, pa i prema onom koje se vrši optičkim snimanjem, klasičnim video – nadzorom ili na drugi način.

Mnogi savremeni automobili imaju video sistem koji olakšava njihovo parkiranje, sa fabrički, ili naknadno ugrađenim ztv. “parking kamerama”.

Ovakve kamere zbog funkcije koju obavljaju, po pravilu, ne bi trebalo da beleže snimanje, jer isto i nije u funkciji radnje parkiranja zbog kojeg je kamera i instalirana.

Upravo zbog funkcije koju imaju, pozicije na kojoj su instalirane, one se ne mogu upodobiti sa  kamerama koje snimaju kroz vetrobran ili bočno staklo vozila, kakve su u širokoj upotrebi u Rusiji, čiji su snimci saobraćajnih nesreća preplavili internet

 

 http://www.youtube.com/watch?v=4EknsA2Bjyo

 

izazivajući u poslednje vreme oštru reakciju onog dela ruske javnosti koja promišlja o pravu na privatnost i zaštiti ljudskih prava.

U Rusiji su, koliko smo u prilici da se informišemo, vrlo česte prevare u vidu fingiranih saobraćajki, počev od pešaka koji se praktično bacaju na vozila i glume da su udareni, preko automobila koji će iznenada krenuti unazad, udariti vas, a vlasnici tih vozila pretiti policijom ukoliko ne platite, pa do zaletanja već slupanog vozila u vaše i okupljanja lažnih svedoka, koji će tvrditi kako ste upravo vi krivi.

 

Snimke sa kamera montiranih u automobil tamošnji sudovi (ali, ne svi i ne u svim sudskim postupcima) uzimaju kao relevantan dokaz http://www.garant.ru/article/496705/,  za razliku od naših, ne samo zbog različitih pozitivno – pravnih prpisa, već i zbog činjenice da je sama upotreba ovih kamera u Rusiji  još uvek dozvoljena, tačnije – još uvek nije zabranjena.

Zbog kontroverznih stavova u pogledu upotrebe tzv. “videoregistratora”, Državna duma Ruske Federacije već je iskazalanameru da izmenama zakona zabrani njihovu dalju upotrebu http://klops.ru/news/avto/63689-gosduma-zapretila-videoregistratory-i-navigatory, odnosno zbog ugrožavanja privatnosti trećih lica, zabrani postavljanje videozapisa “videoregistratora” na Internet http://www.zr.ru/content/news/562562-gosduma_opat_opolchilas_na_videoregistratory/ .

Otpori su veoma veliki, kako od strane velikog broja građana koji su imali izdatke zbog kupovine i instaliranja kamera u svojeautomobilima, tako i od strane trgovačkog lobija kojem bi zabranom popularnih “videoregistratora” izostao očekivani profit.

 

Naravno, poznato nam je da ovakve kamere nisu retkost ni u vozilima koji se kreću po drumovima Srbije, što je evidentno i po ponudi ovih proizvoda na internetu, te sadržini foruma kao što je i ovaj http://forum.garaza.rs/viewtopic.php?f=32&t=312 . Kada je u pitanju stav srpskog Poverenika, nema mesta dilemama.

 

Pravni osnov za obradu podataka o ličnosti može predstavljati ovlašćenje sadržano u zakonu ili pristanak lica čiji se podaci na ovaj način obrađaju, dat u skladu sa odredbama 10. i 15. ZZPL.

 

Shodno odredbama ZZPL, Rukovalac podataka može biti i fizičko lice, a odredbe ovog zakona primenjuju se na svaku automatizovanu obradu podataka o ličnosti, koja se podrazumeva barem kada su u pitanju digitalizovane kamere kakve su npr. pomenuti “videoregistratori”.

Međutim, shodno članu 5. ZZPL, odredbe ovog zakona se ne primenjuju se na obradu podataka o ličnosti koji se obrađuju za porodične i druge lične potrebe i nisu dostupni trećim licima.

 

Kroz prizmu navedene odredbe treba sagledavati sva ona snimanja iz putničkog vozila koja se vrše za porodične i druge lične potrebe i nisu dostupni trećim licim, kao što su snimanja tokom turističkih putovanja, snimanje krajolika, pa i ljudi, radi izrade kućnog videa i sl.

 

Pod ličnom upotrebom trebalo bi podrazumevati i snimanje upotrebom “parking kamera”, naravno, u svrhu zbog koje su takve kamere i instalirane (bezbedno parkiranje, očuvanje privatne svojine).

Izmena svrhe obrade, odnosno snimanje koje se ne vrši za porodične i druge lične potrebe, pa bilo to i upotrebom “parking kamera”,  moglo bi u određenim situacijama u sebi sadržavati i elemente krivičnih dela Neovlašćeno fotografisanje iz člana 144, odnosno krivičnog dela Neovlašćeno prikupljanje ličnih podataka iz člana 146. Krivičnog zakonika (“Sl. glasnik RS”, br. 85/2005, 88/2005 – ispr., 107/2005 – ispr., 72/2009, 111/2009 i 121/2012) pogledati: http://www.paragraf.rs/propisi/krivicni_zakonik.html .

Napomenimo, da aktuelni Zakonik o krivičnom postupku (“Sl. glasnik RS”, br. 72/2011, 101/2011, 121/2012, 32/2013 i 45/2013), pogledati: http://paragraf.rs/propisi/zakonik_o_krivicnom_postupku.html, više ne sadrži odredbe iz ranijeg Zakonika(“Sl. list SRJ”, br. 70/2001 i 68/2002 i “Sl. glasnik RS”, br. 58/2004, 85/2005, 115/2005, 85/2005 – dr. zakon, 49/2007, 20/2009 – dr. zakon, 72/2009 i 76/2010), sadržane u članu 132a. stav 3. :  

 

„(1) Fotografije ili zvučni, odnosno zvučni i video snimci radnji sprovedenih u skladu sa ovim zakonikom, mogu da se koriste kao dokaz i na njima se može zasnivati odluka suda.

(2) Kada se zvučni snimci koriste kao dokaz u krivičnom postupku, oni moraju biti prepisani i uneseni u spise krivičnog predmeta.

(3) Fotografije ili zvučni, odnosno zvučni i video snimci koji ne spadaju u stav 1. ovog člana, mogu se koristiti kao dokaz u krivičnom postupku, ako je utvrđena njihova autentičnost i isključena mogućnost fotomontaže ili videomontaže i drugih oblika falsifikovanja fotografija i snimaka i ako su fotografija, odnosno snimak napravljeni uz prećutnu ili izričitu saglasnost osumnjičenog, odnosno okrivljenog, kada se on ili njegov glas, nalaze na fotografiji, odnosno snimku.

 

(4) Fotografije, zvučni, odnosno zvučni i video snimci sa čijim se pravljenjem nije saglasio osumnjičeni, odnosno okrivljeni, ako se on ili njegov glas nalaze na fotografiji, odnosno snimku, mogu da se koriste kao dokaz u krivičnom postupku, ako se na fotografiji, zvučnom, odnosno zvučnom i video snimku istovremeno nalazi i neko drugo lice, odnosno njegov glas, koje se prećutno ili izričito saglasilo sa pravljenjem fotografije ili zvučnog, odnosno zvučnog i video snimka.

(5) Ako se na fotografiji, zvučnom, odnosno zvučnom i video snimku nalaze samo određeni predmeti ili događaji ili lica koja nemaju svojstvo osumnjičenog ili okrivljenog, fotografija, zvučni, odnosno zvučni i video snimak se mogu koristiti kao dokaz, pod uslovom da nisu nastali izvršenjem krivičnog dela.

(6) Fotografije ili zvučni, odnosno zvučni i video snimci koji su napravljeni bez prećutne ili izričite saglasnosti osumnjičenog ili okrivljenog koji se na njima nalaze, ili čiji je glas snimljen, mogu da se koriste kao dokaz u krivičnom postupku, ako su fotografije ili zvučni, odnosno zvučni i video snimci nastali kao vid opštih bezbednosnih mera koje se preduzimaju na javnim površinama – ulicama, trgovima, parkiralištima, dvorištima škola i ustanova i drugim sličnim javnim površinama, odnosno u javnim objektima i prostorijama – zgradama državnih organa, ustanovama, bolnicama, školama, aerodromima, autobuskim i železničkim stanicama, sportskim stadionima i halama i drugim takvim javnim prostorijama i sa njima povezanim otvorenim površinama, kao i u radnjama, prodavnicama, bankama, menjačnicama, objektima za poslovne namene i drugim sličnim objektima u kojima se snimanje redovno obavlja iz bezbednosnih razloga.

 

(7) Fotografije ili zvučni, odnosno zvučni i video snimci koji su napravljeni bez prećutne ili izričite saglasnosti osumnjičenog ili okrivljenog koji se na njima nalaze, ili čiji je glas snimljen, mogu da se koriste kao dokaz u krivičnom postupku, ako su fotografije ili zvučni, odnosno zvučni i video snimci nastali kao vid bezbednosnih mera preduzetih od strane držaoca stana i drugih prostorija, odnosno od strane drugog lica po nalogu držaoca stana i drugih prostorija, što se odnosi i na dvorišne i druge slične otvorene prostore.

(8) Kada su fotografije ili zvučni, odnosno zvučni i video snimci nastali u skladu sa stavom 1. i st. 3. do 7. ovog člana, kao dokaz u krivičnom postupku može da se koristi i određeni deo fotografije ili snimka, izdvojen primenom odgovarajućih tehničkih sredstava, kao i fotografija napravljena kao izvod iz video snimka.

(9) Kada su fotografije ili video, odnosno zvučni i video snimci nastali u skladu sa stavom 1. i st. 3. do 7. ovog člana, kao dokaz u krivičnom postupku može da se koristi i crtež ili skica napravljeni na osnovu fotografije ili video snimka, pod uslovom da su napravljeni radi pojašnjenja detalja fotografije ili snimka i da su fotografija, odnosno snimak sadržani u dokaznom materijalu.“

 

Čak i tada, u vreme važenja „starog“ ZKP, mišljenje stručne javnosti bilo je podeljeno oko upotrbe ovakvih video zapisa u krivičnom postupku http://www.politika.rs/rubrike/Hronika/Tajno-snimanje-javno-slusanje.lt.html .

Iako u pozitivno – pravnim propisima nije opredeljana mogućnost upotrebe video zapisa koji su pribavljeni od strane fizičkih ili pravnih lica, mimo ovlašćenja za takvu obradu propisanih u zakonu (kao npr. za određeni broj državnih organa, npr.  Zakonom u policiji, ili aktuelnim ZKP, koji predviđa različita optička snimanja – npr. Tonsko ili optičko snimanje – čl. 236.), na čemu insistira i ZZPL, video – zapisi sa sigurnosnih kamera instaliranih od strane takvih subjekata, koji nemaju ovlašćenje za obradu propisano u zakonu, zasigurno se po automatizmu ne bi prihvatali od strane sudova, odnosno po automatizmu ne bi trebalo da se prihvataju kao dokazi – bez prethodnog utvrđivanja činjenica koje se tiču okolnosti pod kojima je snimak nastao, da li je snimak rezultat izvršenja krivičnog dela iz čl. 144, 146, ili drugog krivičnog dela Krivičnog zakonika, da li je obrada podataka vršena u skladu sa ZZPL, itd.

Dok god ova oblast ne bude uređena zakonom (ili zakonima),precizno i na jasan način (na čemu uporno insistira Poverenik),  ostavljaće se prostor za razna tumačenja, prevashodno u pogledu upotrebe ovakvih snimaka u upravnim i različitim sudskim postupcima  (prekršajnim, krivičnim, građanskim).

 

Međutim, sa stanovišta ZZPL i njegove primene, i važećih pravnih propisa u Republici Srbiji, Poverenik nema dileme kada je u pitanju obrada podataka koja se vrši optičkim snimanjem, o čemu je napred bilo reči.

U tom smislu, iz aspekta primene ZZPL, kontinuirano korišćenje “videoregistratora” (dashboard camera , DVR) tokom svake upotrebe vozila, bilo da su u pitanju namenski uređaji ili smartphones sa aplikacijama koje ih “pretvaraju” u“videoregistratore”, koje bi se na taj način vršilo suprotno odredbama čl. 5. ZZPL, predstavljalo bi nedozvoljenu obradu podataka o ličnosti koja se vrši bez pravnog osnova, ugrožavajući privatnost drugih lica, koja se štiti upravo ZZPL-om (čl. 2. ZZPL: “Cilj ovog zakona je da, u vezi sa obradom podataka o ličnosti, svakom fizičkom licu obezbedi ostvarivanje i zaštitu prava na privatnost i ostalih prava i sloboda”.).

 

O aploudovanju ovakvih sadržaja na You Tube i slične Internet servise, i da ne govorimo.

Objavljivanjem ovakvih sadržaja (što takođe predstavlja jednu od radnji obrade, u smislu ZZPL) na Internetu, ugrožavanje privatnosti dobija svoj teži oblik, pri činjenici da ovakvim sadržajima može da pristupi neograničen broj ljudi, korisnika Interneta.

Iluzorno je očekivati da bi Poverenik kroz postupak nadzora ka pojedincima (fizičkim licima kao rukovaocima podataka), mogao suzbiti snimanje iz automobila koje bi bilo protivno ZZPL, iz razloga koje možete i sami pretpostaviti. Upravo zbog toga, pitanje video nadzora i drugih optičkih snimanja, kao što je npr. i snimanje putem “videoregistratora”, moralo bi pod hitno biti uređeno zakonom (zakonima) koji bi uveli red u ovu oblast i suzili prostor različitim, često proizvoljnim tumačenjima.

 

Hipotetetički, ukoliko bi npr. određeni zakon, pa bio to i Zakon o bezbednosti saobraćaja na putevima, zabranio ili ograničio upotrebu tzv. “videoregistratora” i upotrebu istih sankcionisao kroz kaznene odredbe kao prekršaj, situacija bi bila bitno drugačija.

Međutim, u kom pravcu i na koji način će se (zakonom) urediti ova oblast – još uvek ostaje nepoznanica, čak i za samog Poverenika.

Ono što je sigurno, jeste, da će Poverenik istrajati u svojim nastojanjima da se ova oblast uredi zakonom, a ne pravnim aktom manje pravne snage, što konačno proizilazi i iz ustavne odrebe čl. 42.

Nadamo se da smo odgovorili na Vaše pitanje.

 

Srdačno”

 

Zaklljučak: korišćenje kamere u automobilu nije zakonom baš najbolje definisano (niti zabranjeno, niti dozvoljeno), ali vam može pomoći jednog dana kada želite da dokažete da vi niste krivi za neku saobraćajnu nezgodu.

Share this post


Link to post
Share on other sites

bem ti zakon i clanove i ......ko ovo sve procita nek kaze, sta da kazemo policajcu kada nas pita znate li da je zabranjeno?

Share this post


Link to post
Share on other sites

pa jedino da ga pitam koji clan koji zakon.....jel za uredjaj u kolima moze da ken....npr radar detektor

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


 

 



Info

FLCS Forum koristi tzv. kolačiće (cookies), kako bi korisnicima osigurao funkcionalnost i jednostavnost korišćenja. Daljim pregledom ovog Foruma dajete svoj pristanak za korišćenje "kolačića".

×
×
  • Create New...