Jump to content
FAS Goran
kpknb

Aspekti proizvodnje/prodaje 500L u Srbiji

Recommended Posts

Ma jasno je da su oni pucali na 500L, i da je tu fore radi stavljen Grande Punto, ali... Ovo je Srbija i prosečnom srbinu 500L je preskup, sa popustom, reciklažom, ovako, onako...

 

Jasno je i da većina nas sanja Grande Punto ili Pandu, a da Fiat baš briga za tu većinu. Realno, taj Punto obzirom da je stari model i da uskoro leti iz proizvodnje, ne vredi ni euro preko 10,000 za bazni model i cena od 11550 je bruka sve jedno od kada se nalazi u zvaničnom cenovniku.

 

Meni je jasno zašto se 500L gura u toj "reciklaža akciji" kao domaći auto, za opstanak Fiata u Srbiji, a da li je Fiatu jasno da je 500L za većinu srba nedostižan san?

Edited by neshaoct
prebačeno

Share this post


Link to post
Share on other sites

Pa ako se secate, Punto classic klot bez radkapni i bilo kakve opreme :laughing:  je išao po 7000 i sa reciklažom je bio 6000. Bilo je dosta kupaca.

 

Pola Srbije ne radi, a polovina radi za 20-30 hiljada din i onda im oni serviraju auto od 10,000. Pa to je nedostižan san. 

 

Mogli su oni u Kragujevcu da prave i džip i da da ga ponude u reciklaži sa 5000 popusta, to ne bi bitno podiglo prodaju. Gospoda iz FAS-a u Srbiji treba da prave neka mala, jeftina kola... Stara Panda 1 je godinama u Italiji prodavana u ogromnim količinama na siromašnom jugu, na Siciliji. Niko Sicilijancima nije gurao tada aktuelnu Lanciu Themu ili Fiat Cromu, nego klot "golu" ogoljenu Pandu. 

 

500L je super auto, ali čak i da mi ga poklone, on previše troši za moje mogućnosti, njegove gume su ogromne i skupe, njegova registracija je previše velika. Tako govori prosečan srbin koji mesečno zaradi 230 eur, a u većini malih mesta ta plata je realnost i smatra se "pristojnom". 

 

Kada je Italija pre 30-50 godina bila siromašna kao mi danas, oni nisu pravili čudila i ludila, već mala, jeftina, skromna kola za skromne ljude, fiat 500-600, 850, 126, Pandu... Poljacima je prodaju pravila peglica i do nedavno Seicento. U ovoj i ovakvoj Srbiji ako neko želi prodaju, mora tako ili nikako.

Share this post


Link to post
Share on other sites

I sad zbog toga što je u Srbiji prosečna plata 230e ne treba da se uposle ljudi i otvori fabrika koja pravi najprodavaniji auto u svom segmentu u Evropi? 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Da se nadovežem na tottija:

 

 

Pola Srbije ne radi, a polovina radi za 20-30 hiljada din i onda im oni serviraju auto od 10,000. Pa to je nedostižan san. 

 

...Kada je Italija pre 30-50 godina bila siromašna kao mi danas, oni nisu pravili čudila i ludila, već mala, jeftina, skromna kola za skromne ljude, fiat 500-600, 850, 126, Pandu... Poljacima je prodaju pravila peglica i do nedavno Seicento. U ovoj i ovakvoj Srbiji ako neko želi prodaju, mora tako ili nikako.

 

Zaboravi Srbiju. Ona nije važna. Naše tržište nije važno.

Koliko je 500L dobro odmeren, pa i po pitanju cene, pokazuje ti da je najprodavaniji u svom segmentu tržišta, plus mu raste prodaja. Tu je kraj priče kako je preskup ili šta već, jer da jeste ne bi bio najprodavaniji.

Sa platom od 200 evra se ne kupuje nov auto...ni sa platom od 400 evra se ne kupuje nov auto...ni sa platom od 800 evra se ne kupuje nov auto (ali može da se onako stidljivo razmišlja o tome).

Zato kolika je plata u SRB nema veze sa Fiatovim proizvodnim programom. Niti je 500L osmišljen i pravljen za naše tržište, niti je naše tržište (volumen, količina prodatih automobila na njemu tokom godine) važno bilo kom velikom proizvođačiu, a naročito im nije važno u toj meri da se poseban model osmiljšava samo za njega. To vreme je prošlo, Tito je odavno istrulio, njegova država se raspala, a i automobili ne mogu više biti tako jednostavni i jeftini kao pre.

Share this post


Link to post
Share on other sites

boki01 potpuno si u pravu, tako je pre bilo.

 

Fiat jedino u južnoj americi ima namenske, jeftine modele ...  mi smo previše mali i nevažni.

Edited by Madra

Share this post


Link to post
Share on other sites

Fiat jedino u južnoj americi ima namenske, jeftine modele ...  mi smo previše mali i nevažni.

 

I Kini ...

Share this post


Link to post
Share on other sites

Fiat i dalje najveći izvoznik iz Srbije

 

103889-fiat%20500l%20ns.jpg

 

Kako prenosi Beta, vrednost izvoza 15 najvećih izvoznika u Srbiji za 11 meseci 2016. godine iznosila je 3.6 milijarde evra, a najveći izvoznik je i dalje kompanija Fiat Krajsler automobili (FCA) Srbija u Kragujevcu sa izvozom od 990.7 miliona evra, objavilo je Ministarstvo finansija Srbije. Na listi vodećih izvoznika na drugom mestu je ''Hestil Srbija ajron end stil'' (novi naziv Železare Smederevo), čiji je ukupan izvoz na kraju novembra bio u vrednosti od 318.7 miliona evra. U trećem kvartalu ove godine izvoz te kompanije je 50 odsto veći nego u istom periodu 2015. godine. ''Tigar tajers'' iz Pirota je na trećoj poziciji sa izvozom od 292.8 miliona evra. Slede Naftna industrija Srbije sa 211.9 miliona evra izvoza, Filip Moris iz Niša sa 206 miliona evra, MK grupa sa 184.2 miliona evra, Petrohemija iz Pančeva sa 178.2 miliona evra, Gorenje sa 170.9 miliona evra.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Lekcija za ostale: Automobilska industrija u Slovačkoj

 

183976-kia slovakia.jpg

 

U vreme SFRJ, Jugosloveni iz svih republika odreda su smejalo Česima i Slovacima koji su u tu zemlju najčešće dolazili na odmor. U to doba, standard Čeha i Slovaka bio je predmet podsmeha na ovim prostorima, danas je situacija drastično drugačija. Slovačka i Češka su nakon mirnog razilaska krenule putem evropskih integracija i ekonomskog boljitka. Mada Slovaci nemaju sopstvenu marku, može se slobodno reći da im i ne treba, jer na godišnjem nivou proizvedu više od milion vozila. Tako je, zemlja sa pet miliona  i četiristo hiljada stanovnika postala država sa najvećim brojem proizvedenih automobila po glavi stanovnika. Ukoliko se osvrnemo na istoriju automobilske industrije videćemo da su tokom komunističkog perioda sve veće fabrike bile smeštene u Češkoj, te da je jasno da Slovaci nisu imali ni potrebno znanje za pokretanje sopstvene marke nakon pada komunizma.

 

Otkud ovakav uspeh?
Šta će ti sopstvena marka, koja će realno gledajući teško moći da se samostalno izbori na izuzetno kompetitivnom tržištu kao što je Evropa? Slovaci su zato pristupili automobilskoj industriji drugačije, tražili su partnere koji će u njihovoj zemlji sklapati automobile. Jedna od retkih fabrika vozila u Slovačkoj bio je BAZ (Bratislavské Automobilové Závody) koji je tokom istorije sarađivao čak i sa Alfa Romeom. No, nakon pada komunizma, 1991. godine ovaj pogon dolazi u ruke Volkswagena, otkad počinje romantična kapitalistička priča o srećnom germansko-slovačkom braku. Danas, ova fabrika je specijalizovana za proizvodnju velikih SUV modela cele VW grupe, kao što su Audi Q7 i Q8, Volkswagen Touareg i Porsche Cayenne. Dakle, nakon VW-a, u Slovačku su stigli i drugi proizvođači. Jasno, uspeh nije došao preko noći, ali sami Slovaci ističu nekoliko razloga za dolazak automobilskih giganata u njihovu zemlju.

Pre svega, Slovačka je članica EU, evro zone i NATO. Njihova Agencija za investiranje i razvoj trgovine navodi kao jedan od najznačajnijih faktora političku i ekonomsku stabilnost zemlje. Pored toga, navodi se i strateška pozicija Slovačke, u radijusu od svega hiljadu kilometara živi 300 miliona potencijalnih klijenata odnosno kupaca automobila. Uz to, ova centalnoevropska država može se pohvaliti i sa odličnom putnom infrastrukturom. Danas, automobilska industrija je najvažnija grana privrede u Slovačkoj. Tu je direktno ili indirektno zaposleno 250 hiljada ljudi, vrednost izveženih automobila u 2016. godini bila je 26 milijardi evra, što je 40% od ukupnog industrijskog izvoza Slovačke.

 

Marke sa fabrikama u Slovačkoj
Već pomenuta VW grupa sklapa svoje automobile u ovoj zemlji od 1991. godine. Fabrika u Bratislava postala je mesto za proizvodnju velikih, luksuznih SUV modela, ali se uz njih ovde proizvodi i cela porodica malih automobila. Naime, pogon u prestonici Slovačke proizvodi i VW up, Seat Mii i Škodu citigo. Interesantno je da fabrika u Bratislavi pod jednim krovom sklapa automobile čak pet brendova. Volkswagen Bratislava zapošljava više od 12 hiljada radnika, a u 2016. godini sa proizvodnih traka sišlo je 388.687 automobila, iste godine zabeležili su priliv novca od 7.6 milijardi evra.

 

Kia Motors Slovakia je zvaničan naziv prve i za sada jedine fabrike ovog južnokorejskog brenda u Evropi. Osim vozila proizvode i motore. Sama fabrika smeštena je u neposrednoj blizini grada Žilina i otvorena je 2004. godine. Kia Motors Slovakia zapošljava 3.800 ljudi, a u 2016. godini proizveli su 339.500 automobila. Ovde se sklapaju modeli Ceed, Ceed Sportswagon, Sportage i Venga. U 2016. godini Kijina fabrika imala je prihode od 5.56 milijardi evropskih novčanica.

PSA Slovakia je fabrika francuskog giganta smeštena u gradu Trnavi. Osnovana je 2003. godine i trenuto zapošljava 3.500 ljudi. Francuzi se posebno ponose ovim pogonom jer isti važi najprofitabilniji u celoj PSA grupaciji. U 2016. godini ovde je sastavljeno 315.050 automobila, a ukupan prihod iznosio je 5.51 milijardu evra. PSA u Slovačkoj proizvodi Peugeot 208, Citroen C3 i Citroen C3 Picasso.

JLR Slovakia je nova fabrika koja će sa radom početi krajem tekuće godine. Slovaci ističu da je u pitanju najveća investicija u sferi automobilske industrije u Evropi u poslednjih sedam godina. Ukupna vrednost investicija je 1.5 milijardi evra, a sam JLR već je najavio da će sklapanje modela Discovery biti premešteno u novi pogon u Slovačkoj. Vlasnik britanske automobilske alijanse, Tata Motors, već je najavio da će fabrika u početku proizvoditi oko 150 hiljada vozila, i da će biti zaposleno 2.800 ljudi. Ono o čemu se manje govori u britanskim medijima jeste da je Slovačka uspela da dovede JLR uprkos tome što su se i druge zemlje iz okruženja takmičile za dolazak ostrvskog giganta. Vlada Slovačke pomoći će izgradnju novog pogona kroz subvencije u vrednosti od 130 miliona evra. Uz pomenute marke, u ovoj zemlji radi i više od 350 fabrika koje proizvode određene automobilske komponente. Očekivanja zvaničnika je da će ovaj broj dodatno porasti kada JLR pusti u rad novu fabriku.

 

Uprkos odličnoj strateškoj poziciji, dobroj infrastrukturi i pomoći države, većina proizvođača stigla je u ovu zemlju zbog kvalifikovane, ali jeftine radne snage. Slovaci potencijalnim investitorima u automobilskoj industriji (ali i ostalim privrednim granama) dostavljaju prosek plate za određene pozicije. Tako primera radi je 2016. godine prosečna mesečna plata za jednog varioca u fabrici automobila na istoku zemlje bila 1.000 evra, u centralnom delu 935, a na zapadu zemlje 1.030 evra. CNC programer bio je plaćen za mesec dana rada na istoku 1.400, u centralnoj oblasti Slovačke 1.375, dok je na zapadu države dobijao 1.500 evra. Najnižu prosečnu platu imaju ''obični'' radnici čija mesečna primanja variraju od 660 do 840 evra. Sve iznete informacije su zvanični podaci Agencije za investicije i razvoj trgovine. 

Zato ne čudi da je prošle godine došlo do štrajka u Volkswagenovoj fabrici u Bratislavi. Obustava rada trajala je pet dana, a nakon posredovanja slovačke vlade došlo se do rešenja. VW grupa pristala je da poveća minimalnu platu na 834 evra, dogovorena je povišica plate svim radnicima od 14% kao i jednokratna isplata od 500 evra svim radnicima. Možda ovaj protest se ne čini kao veliki problem nama u Srbiji koji smo navikli na slične pojave, međutim štrajk radnika u pogonu u Bratislavi najveći je štrajk u privatnoj kompaniji u istoriji Slovačke. Nemačke kompanije su glavni investitori u Slovačkoj, te se tamošnja štampa pribojava novih štrajkova, zahteva za većim platama, ali i nedostatku radne snage. Uprkos tome što se slovačke vlasti maksimalno trude da obezbede dovoljan broj radnika, činjenično stanje je da je broj raspoloživih ljudskih ruku sve manji. Ujedno, Slovaci se dugo opiru dozvoljavanju ''uvoza'' radne snage iz drugih evropskih zemalja koje nisu članice EU.

 

Slovačka vlada predviđa da će broj proizvedenih automobila 2020. godine iznositi rekordnih 1.350.000. S obzirom na aktuelne trendove u automobilskoj industriji, kao i otvaranje fabrike JLR-a, apsolutno nema razloga da se kaže da je iskazana cifra nerealna. Slovaci su napravili pravo čudo sa automobilskom industrijom u njihovoj zemlji, a nama ostaje samo jedno: da gledamo i učimo.

 

Tekst: Đorđe Platiša 

 

preuzeto sa - autorepublika.com

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


 

 



Info

FLCS Forum koristi tzv. kolačiće (cookies), kako bi korisnicima osigurao funkcionalnost i jednostavnost korišćenja. Daljim pregledom ovog Foruma dajete svoj pristanak za korišćenje "kolačića".

×
×
  • Create New...