Jump to content
FAS Goran
Gusar

Zastava 101 Stojadin

Recommended Posts

Eh, to su bili dani. Secam se kao da je juce bilo, 1980 godina, ja krenuo u prvi razred, dolazi cale jedno vece i kaze dedi: "Hocu ja da kupim auto." Deda kaze: "Pa kupi." Ode cale i kupi novu Zastavu 101 confort. Kakva je to lepota i udobnost bila u odnosu na ostala tadasnja vozila. Naucio da vozim... 

Od svih automobila koje sam imao uvek se sa radoscu setim Confort-a i jedne Prisme... ali to je vec duuuga prica. :D

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ja jednom sipao patoku da mi ne smrzne na stojadinu. Ko za inat zaustavi me vlast. A oko kola na 10 metara se oseti rakija. Duvao tri puta i ništa. Jedva sam objasnio panduru o čemu je reč. :D


 

Share this post


Link to post
Share on other sites

posedovala moja familija z 101 76 godiste, naravno fiatov motor. bio je to solidan autic. samo mi je zao sto nije napravljeno vise 101 special, to je bio auto.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Bilo bi dobro kada bi mogli danas da kazemo e idem da kupim auto i odes i kupis nov ,eee kamo lepe puste srece :)

Edited by boleabarth

Share this post


Link to post
Share on other sites

Vlasnik je moj prijatelj, inace veliki zaljubljenik u oldtajmere i Zastavina vozila. Kod mene stoji njegov BMW 316 iz '76 godine. Kad bi vas neko postavio sa povezom u ovog keca i provozao nikad ne bi rekli da je Zastava u pitanju. Takvu tisinu, udobnost i ocuvanost niste ni u jednom stojadinu osetili. Evo jos jedan njegov auto:

 

Share this post


Link to post
Share on other sites
Ekspedicija Kragujevac – Kilimandžaro
 
kod%20piramida2.jpg
 
Koliko vozača Zastave 101 i ljubitelja automobilizma uopšte zna šta je Ekspedicija ''ZASTAVA 101— Kragujevac – Kilimandžaro''?
Odgovor je malo.
 
Nakon 30 godina od Ekspedicije Zastava 101 – Kragujevac Kilimandžaro, javnost je u potpunosti zaboravila na ovu, u svoje vreme, neverovatnu avanturu. Sve je počelo 2004. godine kada je jednostavnim ukucavanjem: '''Ekspedicija Kragujevac – Kilimandžaro''' na internet pretraživačima rezultat bio negativan. Novica Marković, jedan od osnivača Zastava 101 Kluba je i pored suzdržanosti zvaničnika fabrike Zastava automobili, otpočeo opširno istraživanje o KK ekspediciji. Prvi tragovi da je ekspedicija zaista postojala su bili reklamna značka i blokčić, a  nakon nekoliko godina istraživanja, 2006. zahvaljujući tadašnjem uredniku Zastava Info, gospodinu Radojeviću utvrđen je tačan naziv knjige: ’''Džambo Afriko'' Bogdana Šeklera. Prvi članak Novice Markovića je potpuno osvojio internet forume i uključen je u monografiju ''Zastava – Priča o jednom brendu'' Danijela Kadarjana. Konačne informacije o KK ekspediciji su obezbedili ljudi koji su odigrali ključne uloge na KK ekspediciji na osnovu čijih je svedočenja nastao ovaj članak, prof. dr Milan Rakočević-idejni tvorac ekspedicije, Branko Baletić- režiser filma ''Kragujevac – Kilimandžaro'' i Miodrag Barlov – mehaničar Zastave.
 
102102-31.jpg
 
Prof. dr Milan Rakočević je u svojoj mladosti bio veliki automobilista. Više je voleo da bude suvozač nego vozač u reli sportu. Bio je stalni suvozač asa jugoslovenskog auto-moto sporta Bate Nađa. Te 1975. odlučio je da Crvenoj Zastavi predloži maestralan poduhvat: Ekspediciju Kragujevac – Kilimandžaro koju je osmislio dok je pešačio pustinjama Afrike, a u tehničkoj pripremi mu je pomogao Branimir Perić – Džo, naš šampion reli sporta. Kada je Zastava prihvatila izazov, pravi posao je bio naći sponzore. Međutim poziv su odmah prihvatili ''Modriča'', ''Tigar'', fabrika konzervirane hrane iz Sombora i mnoge druge male fabrike.
 
62..jpg
 
Dragan Drakulić, tadašnji direktor Komercijale Crvene Zastave uvideo je da je predlog o ekspediciji idealna prilika za promociju najboljeg modela jugoslovneske auto-industrije, ali i šansu da se Stojadin isproba u eksploataciji pod nenormalnim uslovima. Ekspediciju je podržao i tadašnji direktor Zavoda Crvena Zastava, gvozdeni Prvoslav Raković.
 
85..jpg
 
Nakon prigodne svečanosti, ekspedicija je 14. februara 1975. krenula na put od Kragujevca do Kilimandžara, dužine preko 11.000 kilometara i to kroz bespuća Nubijske pustinje, savana, kamenjara, trnovitih predela i močvara. 
Kada KK ekspediciju posmatramo iz ugla istorijskog poduhvata, zaključak je da je to bio poduhvat koji je nemoguće ponoviti jer je 1975. godina bila jedina godina relativno stabilne političke i bezbednosne situacije na Afričkom kontinentu. Osnovni adut koji je članove ekspedicije izvukao iz različitih nezgodnih situacija je bio postojanje saveza Nesvrstanih, a Jugoslovenski pasoš je otvarao različita vrata i omekšavao stavove lokalnih vlasti, pa su naši ispraćani uz pozdrave Titu. Takođe Energoprojekt i druge jugoslovenske firme su izvodile radove širom Afrike, tako da se ekspedicija mogla obratiti za pomoć i našim ljudima stacioniranim u Africi. Posmatranjem celokupne ekspedicije sa aspekta modernog vremena, slobodno možemo zaključiti da sve činjenice podsećaju više na bajku nego na realan istorijski događaj.
 
gradovi.jpg
 
Ako KK ekspediciju posmatramo iz ugla medija, ovaj događaj je bio izuzetno važan i široko zastupljen. Jugoslovenski listovi koji su imali ekskluzivno pravo objavljivanja članaka i fotografija su bili: Ilustrovana Politika, Novosti, Borba, Vijesnik, a mnogi drugi su to pravo otkupljivali, a glavni medij je bio TANJUG. To je bilo vreme kada su se informacije prenosile telefonskim putem ili teleksom, a fotografije su se slale avionskom poštom. KK ekspediciju su pratili i inostrani mediji Evrope, a naročitu pažnju su posvetili mediji zemalja kroz koje je ekspedicija prolazila. Naslovi koji su bili zanimljivi su bili: ''Avantura 11 Jugoslovena'', ''Kroz pustinju i prašumu''.
 
bespuce1.jpg
 
Ako KK ekspediciju posmatramo iz ugla književne, fotografije i filmske umetnosti, Kk ekspedicija je izuzetno značajan poduhvat jer su napisane dve knjige: ''Džambo Afriko'' Bogdana Šeklera i ''Pukokaz za jug'' Dušana Sekulića.
 
naslovna%20korica%201.jpg
 
U režiji Branka Baletića, kroz kameru Bratislava Grbića, uz scenario Ginke Milinković i muziku Zorana Simjanovića, nastao je dokumentarni film ''Ekspedicija Kragujevac – Kilimandžaro'', koji je bio nepovratno izgubljen dugi niz godina, ali upornost Novice Markovića, uz saradnju Zorana Simjanovića i Branka Baletića, ali i brižljivo čuvanje od strane Milana Rakočevića je rezultiralo da se kopija ovog filma nalazi pod zaštitom Jugoslovenske kinoteke, kao i Kinoteke Crne Gore. Veliki broj fotografija je načinio Mioljub Jelesijević, koje je Zastava kasnije koristila u svim reklamnim kampanjama. U Tanzaniji je organizovano fotografisanje automobila uz poziranje manekenke Vini Kibuja koje su i za današnje pojmove svojevran primer umetničke fotografije. Fotografije Mioljuba Jelesijevića su predstavljene u jubilarnim izdanjima Ilustrovane Politike kao fotografije koje su obeležile 1975. godinu. Takođe, za malo koji evropski automobil se može reći da je zagazio u siromašne, zabačene delove Afrike gde su ljudi 1975. još uvek išli nagi i da nikada nisu videli putnički automobil.
 
Zastava101%20Safari.jpg
 
Iz ugla automobilizma, KK ekspedicija je otvorila vrata tržišta severne Afrike za Zastavu 101, ali i za Fiat 128. Naročita histerija za kupovinu Fiata 128 je nastala u Egiptu gde se ovaj model sklapao od delova iz Kragujevca do 2009, a i danas je taj automobil među omiljenima u Kairu. Zanimljivost je da je KK ekspedicija u pojedinim mestima dočekana kao takmičarska ekipa ''East African rally'' jer je ruta ekspedicija zahvatila deo itinerera ovog takmičenja.
 
kroz%20pustinju%201.jpg
 
Za samu Zastavu 101, ova ekspedicija je dokaz i svedočenje o kvalitetu i izdržljivosti Jugoslovenskog četvorotočkaša - preko 11.000 kilometara je prevaljeno, kroz bespuća uz minimum kvarova: zbog skokova sa peščanih dina u pustinji pukao je jedan gibanj i dve viljuške zadnjeg trapa, zbog preletanja suvih rečnih korita sa šiljatim kamenjem na obalama, jedan karter nije izdržao, a oštro trnje je na deonici nakon putinje izazvalo veliki broj pucanja guma na relativno kratkom putu, ali nijedan kvar nije ozbiljno zaustavio ekspediciju. Visoke temperature nisu bile problem za Stojadina, ali kasetofoni Ei Niš – Tesla su se gotovo istopili.
 
kroz%20savanu%201.jpg
 
Zastave 101 koje su krenule na ekspediciju su bile potpuno nove, sa linije za Francusko tržište što znači da su višestruko provereni pre silaska sa same proizvodne trake. Sedišta su bila specijalno tapacirana u kombinaciji vinil – štof na sedalnom delu kako bi se umanjile nelagodnosti vrelih sedišta na viskom, pustinjskim temperaturama. Primenjeni su eksperimentalni delovi kao što su uljni pred-filter vazduha, utege prednjeg trapa – poznate pod nazivom ''sanke''.
 
KROZN~1C.jpg
 
Vešti automehaničari Zastave Nikolić i Barlov su tokom cele ekspedicije vodili računa o dobrom stanju Stojadina uz krajnji zaključak da je Zastava 101 zaista, za svoje vreme, bio izdržljiv i pouzdan automobil. Preventiva koja je urađena na motoru, kada su temperature prešle 50 stepeni na pustinjskom suncu, izvađeni su termostati motora a ventilatori hladnjaka stavljeni u neprestani rad, što se pokazalo korisnim jer se ni jedan Stojadin nije pregrejao bez obzira na visoku turažu pod kojom su voženi po pesku (ako brzina padne ispod 120 km/h, Zastave 101 su se znale ukopati u pesak do patosa). Eksperimentalno su testirane posebne ''pustinjske gume'' iz Tigra – vrsta krampon  gume sa povećanom izdržljivošću na jake udare i visoke temperature.
 
KROZN~22.jpg
 
Celokupna ekipa ekspedicije je imala veliko iskustvo za volanom, ali veliki napor je bio potreban da se pobedi Nubijska pustinja. Kada su automobili propadali u pesak, svi su morali složno da otkopavaju i da guraju Stojadine. Pustinjska oluja Habub je bila stalna pretnja koju su naši pobedili odlučnom vožnjom.
 
kod%20kilimandzara.jpg
 
Epilog:
 
Ekspedicija je uspešno okončana planinarenjem i osvajenjam vrha Kilimandžara, Džilmans pointa. Članovi ekspedicije su se vratili za Beograd avionom, zahvaljujući sponzorstvu Al-Italie.
Svih 5 Zastava 101 je u voznom stanju ukrcano na teretni brod u Tanzaniji i poslato za Atinu, gde su ih ponovo preuzeli članovi ekspedicije i dovezli ih za Kragujevac. Jedan od KK Stojadina je bio izložen na sajmu automobila u Beogradu 1975. gde su bili prisuti i svi članovi ekspedicije koje je publika pozdravila gromoglasnim aplauzom. Automobili su zatim razdeljeni po filijalama Zastave gde su dočekali kraj svog radnog veka. Međutim, prototip Zastave 101 iz 1969. je u nekom trenutku stilizovan kao Stojadin sa ekspedicije i kao takav se nalazi pod zaštitom države u hangaru u Kragujevcu. Neproverene informacije govore da je svih 5 motora iz KK Stojadina sačuvano u prostorijama nekadašnjeg Zastava sporta.
Više detalja o ''Ekspediciji Zastava 101, Kragujevac – Kilimandžaro'' možete pročitati  na stranici Zastava 101 Kluba (www.zastava101.serbianforum.info). Članovi Zastava 101 Kluba su dali svečano obećanje učesnicima ekspedicije da će čuvati sećanje na ovaj događaj.
 
 

  

 

  

 

  

 

  

 

Share this post


Link to post
Share on other sites
Zastava 101 osvojila vrh Ararata

 

Ararat.jpg

 

Ponos jugoslovenske auto-industrije, u svoje vreme najmoderniji automobil svoje klase, Zastava 101, ima bogatu istoriju. Kada je bio najavljen 1969, ovaj automobil je izazvao veliku pažnju jugoslovenskih medija. Liste kupaca su se formirale još 1970te, i čim se pojavio na tržištu uvršten je u reli sport i postao šampion. Afirmaciju ovog modela su pratili razni testovi izdržljivosti, od malih, novinarskih testova kako u zemlji, tako i u inostranstvu, do velikih, ozbiljnih testova koje je sprovodila Zastava. Od novinarskih testova najiscrpnije testove je sproveo tim Ljubljanskog ''Avto – magazina'' 1973, ali i 1979, kada su testirali Zastavu 101 Special. Ovi testovi su obuhvatili detaljno testiranje performansi Zastave 101, kao i uporedne testove sa konkurntnim modelima iz klase. Kraj testa je bio nakon napornih 40.000 kilometara kada je test Stojadin u potpunosti rastavljen u Zastavi, a svaki deo je premeren i rezultati su bili pozitivni, a mali broj mana koje su se pojavile su bile detaljno prikazane, a njihov uzrok ispitan. Od inostranih auto – časopisa, najpreciznije testove je objavio češki ''Svet motora’'', 21 od 1977.

 

Rothon%20pass.jpg

 

Velike ekspedicije Zastave 101 su odavno zaboravljene, ali članovi Zastava 101 Kluba (www.zastava101.serbianforum.info) čuvaju sećanje na ove velike događaje. Pored Ekspedicije Kragujevac – Kilimandžaro kojoj  je posvećena posebna pažnja, postojale su još dve značajne test ekspedicije iz 1977. koje su obeležile testiranje nove generacije motora. Beogradski Dvadesetprvi maj (DMB) je krajem 1976. u potpunosti osvojio proizvodnju motora za Zastavu 101 (1116 kubika) i po prvi put se na bloku motora umesto oznake FIAT našla oznaka DMB. Najveća izmena ovog motora je prelazak na stepen kompresije 9.2 i ugradnja potpuno novog modela bregaste osovine sa širinom brega 21mm (starije generacije su imale 14mm).

 

102821-sport.jpg

 

Prva od pomenutih je bila ekspedicija Ararat, čiji je krajnji cilj bio osvajanje najvišeg vrha Ararata – postići što veću nadmorsku visinu kolima. Članovi ekspedicije nisu poznati, a sponzori ekspedicije su bili: Zavodi Crvena Zastava - Kragujevac Vesna akumulatori – Slovenija, Tigar – Pirot, Saturnus – Ljubljana, Fadip – Bečej i mnogi drugi. Stojadin je izdržao reli vožnju po planinskim stazama bez mehaničkih problema i većih oštećenja. Sa automobila su letele ratkapne, sijalice i osigurači su izletali iz ležišta, svetla za maglu su se odvalila sa branika, ali mehanika Stojadina je izdržala i visina od 12.000 stopa (3.657 metara) je osvojena.

Druga zaboravljena ekspedicija je bila testiranje Zastave 101 i Zastave 101 Lux na Roton pasu (Rothang pass) – stazi za testiranje terenskih vozila koja se nalazi na 3.978 metara nadmorske visine, na Himalajima. Nakon pustinjskog testa, klasičnog planinskog testa na Araratu, ovo je bio dokaz da je Zastavu 101 zaista moguće voziti u najrazličitijim uslovima. Roton pas je u to vreme bila poznata staza za  testiranje sa velikom količinom blata, oštrim krivinama i dubokim lokvama. Elegantni Lux  je tom prilikom ostvario trijumf i pobedio sve prepreke bez većih poteškoća, i bez oštećenja elegantnije, osetljivije opreme. Tada je Zastava 101 bila jedini evropski, putnički automobil koji je prošao testove svojstvene za terenska vozila.

Nakon gotovo 40 godina, ove uspehe, nekadašnjeg top modela naše auto-industrije, spominje svega mali broj entuzijasta, a materijali sa ekspedicija su izuzetno ograničeni. U svoje vreme Ekspedicije Zastave 101 su bile zaista senzacionalne i Zavodi Crvena Zastava su ih koristili u reklamnim kampanjama, a javnost rado govorila o njima. Nažalost naša javnost je, nekako tradicionalno, zauzela stav da su tuđi proizvodi i avanture slađe od naših, pa se naši poduhvati postepeno potiskuju i zaboravljaju.

 

Koliko automobilista Srbije zna koje su to automobilske ekspedicije koje su deo naše istorije, a da nisu vezane za Zastavu 101?

Kao odgovor evo novog pitanja: Da li ste čuli za TAS – Golf 1 ekspediciju Ognjena zemlja – Aljaska, IDA Opel Kadet ekspediciju Siribijaki, FAP ekspediciju po mongoliji, Ekspediciju sa terenskim vozilima Zastava AR, Ford Tranzit ekspediciju ''Hogar u pustinji'' u kojoj su učestvovali članovi ekspedicije Kragujevac – Kilimandžaro?  Ako ste pomislili da su to sve ekspedicije, pogrešili ste, ako želite više informacija o Jugoslovenskim ekspedicijama, posetite sajt www.putevimasveta.blogspot.com

Zastavu 101 možemo voleti, a možemo i osporavati, ali uspehe ekspedicija gde je Stojadin stigao na svoje odredište i hrabre ljude za volanima nikada i niko ne može osporiti i negirati

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Rallye Monte-Carlo Historique: Zastava 101 i dalje živi u Evropi

 

130659-zastava%20101%201.jpg

 
Zahvaljujući ljubiteljima starovremenskih vozila i relija iz Poljske, Zastava 101 i dalje živi u Evropi, pa čak i učestvuje na nekim od najpoznatijih takmičenja.
Ovogodišnji reli oldtajmera u Monte Karlu, okupio je veliki broj starovremenskih vozila i njihovih vlasnika željnih avanture i evociranja uspomena na sve ono što su njihovi automobili predstavljali. Mogli su se videti automobili od Peglice, Bube i Vartburga, pa sve do sportskih legendi kao što su Renault 8 i Renault 12 Gordini, Fiat 124 Abarth...
 

130660-zastava%20101%2011.jpg

 
Među svima njima našao se i jedan ''stojadin'', i to originalni ''specijal'' iz 1979. godine sa motorom zapremine 1.300 kubika od 73 konja. Posadu su činili Stanislav i Ana Postavka (Postawka Stanisław i Anna). Osvojili su 90. mesto u ukupnom plasmanu od ukupno 317 učesnika, a prva tri mesta su zauzele posade sa u Golfu 1 GTI, Kadetu GTE i dvotaktnom DKW-u F12.
 
preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ljubav bez granica: ''Stojadina'' parkira u sobi, voli ga više od žene jer ''manje troši''

 

151369-zastava%20101.jpg

 

Zastavu 101 iz 1979. godine Banjalučanin Anto Vidović (86) drži u sobi, automobil održava i redovno registruje, ali nikome ne dozvoljava da ga vozi. ''Prvi sam vlasnik ovog ''stojadina'' i jedni koji ga je vozio. Nikada ga nisam farbao, ni menjao unutrašnost. Sve je staro, a izgleda kao novo. Volim ga toliko da sam mu napravio posebnu sobu, jer da je vani od njega bi do sada ostalo samo staro željezo'', priča Anto, sa nežnošću kao da priča o unučićima. Živi u banjalučkom naselju Kočićev vijenac, sa suprugom Mirom i svojim belim ljubimcem na četiri točka, koga je dovezao iz Kragujevca pre 37 godina. Iako je od tada promenio nekoliko automobila, ostajao je veran svom ''stojadinu''. Jedino što je od tada na njemu promenio je radio.

 

ec8dc48eca6b00cb4659444ea310e6f9.jpeg

 

Anto je, kaže, od mladosti zaljubljenik u automobile, položio je sve kategorije vožnje, a po struci je automehaničar. Pritužbe supruge Mire da automobil voli više od nje ne poriče i kaže da ''žena ipak više troši''. O Antinoj ljubavi prema ''stojadinu'' govori i činjenica da je, po njegovom proračunu, od novca potrošenog na njegovo održavanje do sada mogao kupiti novi Mercedes. ''Najviše me košta prostor koji zauzima. Mogao sam za 37 godina, koliko ga imam, srediti garsonjenu i iznajmljivati, umesto što mi on tu ''leži'' - kaže Anto, ali ne krije sreću i ponos što ima tako izuzetnog ''podstanara''.

 

82e18a039d3e4b33980c72af01b337ad.jpeg

 

Kaže da bi trebala teška muka da ga snađe da istera ''stojadina'' i njegovu sobu izda pod kiriju. S obzirom na to da su mu automobili specijalnost, Anto ih je imao mnogo, a ''stojadina'' je, kaže, vozio samo na more, dok je ostale automobile koristio za druge svrhe. Do prošle godine održavao je automobile drugim ljudima, ali sada je došlo vreme da se u potpunosti posveti svom ljubimcu. ''Svaki dan ga perem posebnim šamponom za auta. Pazim na svaki detalj, ništa mu ne fali. I nakon toliko godina izgleda kao da je sad iz fabrike izašao'', dodaje on.

 

Prodaja oldtajmera moguća, ali pod određenim uslovima

 

U oldtajmeru ovog neobičnog Banjalučanina imaju priliku da uživaju i sugrađani, jer Anto svake godine ''stojadina'' odovozi na izložbu oldtajmera. Kaže da je za njega do sada čuo samo reči hvale. Ipak, pored tolike ljubavi prema svom mezimcu, Anto kaže da bi ipak bio spreman da ga proda ''pod određenim uslovima''. Na žalost, ali i na Antinu sreću, još se nije našla mušterija koja bi bila spreman da plati cenu koju je svom oldtajmeru odredio ponosni vlasnik. Anto kaže da je bilo ponuda, ali nijedna dovoljno dobra da bi se odrekao svog ''stojadina''. ''Ovo je ipak poseban automobil, očuvan kao da je nov. Uz poseban auto ide i posebna cena, veća nego inče'', kaže Ante, ne otkrivajući cifru. Kaže samo da bi ga dao za ''nekoliko hiljada maraka'', odnosno za iznos dovoljan da sredi i opremi sprat svoje kuće.

 

preuzeto sa - blic.rs

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ovo je prototip Fiata 128 B1 iz kojeg je nastala Zastava 101

 

fiat%20128%20b1.jpg

 

Oduvek su govorili i tvrdili da je Zastava 101 samostalno napravljeni automobil, bar što se tiče izgleda zadnjeg dela i da je rezultat pameti i veštine stručnjaka iz Kragujevca, ali malo se zna da je Zastava 101, koja jeste derivat Fiata 128, svoj rep dobila od prototipa Fiat 128 B1, odnosno Fiat 128 u hatchback varijanti (pet vrata). Na fotografiji možete videti Fiatov prototip iz 1968. godine koji je Fiat ustupio Zastavi na čijoj bazi je 1971. godine nastala Zastava 101.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Stojadinov kuvar, autor: Novica Marković - (PDF)

 

147881-zastava%20101.jpg

 

U maniru starih dobrih uputstava koja su dolazila uz nekadašnje nove automobile, naš prijatelj i saradnik Novica Marković iz Zastava 101 kluba pripremio je za sve ljubitelje Stojadina detaljno uputstvo o održavanju automobila. Za razliku od pomenutih fabričkih knjižica koje su novopečenim vlasnicima delimično objašnjavale šta je i kada potrebno da urade na održavanju svog ljubimca, Novica je prionuo na pisanje Stojadinovog kuvara na osnovu sopstvenog i kolektivnog višedecenijskog iskustva pošto je i sam vlasnik jedne klasične Zastave 101.

 

Super%20spojasnjost.jpg

 

Rezultat je stao u 50 stranica gusto kucanog teksta koji je vlasnicima Stojadina poklonjen iz čiste ljubavi prema ovom modelu i uz nadu da će čitanjem kuvara svaki budući problem postati zabavno i lako rešenje.

Stojadinov kuvar, autora Novice Markovića možete besplatno preuzeti klikom OVDE.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Moracu Novici poslati dopunu :D Gibanj se ni slucajno ne zagreva nego se na hladno kuje na odgovarajucu meru jer u suprotnom se materijal kali, gubi svoju elasticnost i samim tim sem sto ima losije vozne karateristike, cesto dolazi do pucanja istog na duze staze. Pravi kovaci gibanj greju samo kod izvedbi koje imaju "usice" ali sam usice nisu u deformabilnoj zoni gibnja pa nece doci do zamora materijala ;)

Share this post


Link to post
Share on other sites

Da, kod mene je bio pojačan gibanj, tako da je zadnji kraj bio malo viši od serijskog. Stojadin je za mene auto uspomena, na njemu sam naučio da vozim.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Stojadin: Simbol starih vremena i novih prijateljstava

 

171613-zastava%20101.jpg

 

15.10.1971. godine počela je serijska proizvodnja jugoslovenskog automobila Zastava 101. Novica Marković iz Beograda, Sebastijan Galičić iz Valpova kod Osijeka, Damir Horvat iz Ljubljane, Filip Senih iz Skoplja, Sarajlija iz Dizeldorfa Damir Josipović i Beograđanin sa adresom u Podgorici Mladen Rolović verovatno se nikada ne bi sreli, a kamoli postali prijatelji, da nemaju jednog zajedničkog prijatelja, doduše metalnog, ali veoma dragog... Oni su, kao još mnogi u regiji, ljubitelji i vlasnici vozila Zastava 101, legendarnog Stojadina, koji se proizvodio u nekadašnjoj Jugoslaviji. Od tada do 20. novembra 2008. godine proizvođen je ovaj četvorotočkaš u kragujevačkoj fabrici Zastava, a proizveden je u više od milion primeraka.

 

novica_markovic_stojadin-670x503.jpg

 

Doživeo je mnoge promene, pravljene su razne varijante, milioniti je sa proizvodne trake sišao 1991. godine, a rekordna godišnja proizvodnja bila je 1979. kada je ukupno napravljeno 88.918 primeraka vozila. Istina, nije doživeo slavu kao brat mu Fića (Zastava 750), ali je i dalje dosta popularan. Uprkos kvarljivom limu, entuzijasti poput navedenih ga održavaju u životu, druže se, pomažu u pronalasku delova…

 

Kragujevac - Kilimandžaro
Beograđanin Marković, 30-godišnji pravnik, osnivač je Zastava 101 Kluba, autor velikog broja tekstova o ovom vozilu u 21. vijeku i glavni ''krivac'' za vraćanje Ekspedicije Kragujevac-Kilimandžaro u istoriju automobilizma bivše Jugoslavije. ''Vlasnik sam najpoznatije Zastave 101 u Srbiji. Iako sam svoj porodični automobil restaurirao za sebe, već 2008. je postao zvezda u medijima'', govori on za Al Jazeeru. Markovići dugo u svojoj porodičnoj istoriji imaju neki primerak ovog vozila. ''Zastava 101 je sastavni deo mog života od kada pamtim za sebe. Deda i otac su ga kupili novog 1979., a ja sam ga nasledio. Drugi deda je bio automehaničar, od njega sam nasledio pasiju prema automobilima, ali i veštinu zanata. Od svojih deset godina sam se našao u radionici, radeći prve popravke'', govori naš sagovornik. Dodaje kako je Stojadin za njega porodična uspomena. ''Zastava 101 je za mene i simbol drugačijeg vremena kada su mladi ljudi imali veću perspektivu nego danas. Vremena kada je automobil bio član porodice a ne običan, monotoni, kućni aparat. Mladi ljudi prepoznaju simboliku Zastave 101, kao i njegove kvalitete. Pa, tako Zastava 101 Klub broji preko 500 članova, a godišnja okupljanja su redovna. Zastava Fan Club okuplja ljubitelje svih modela i ima preko 11.000 članova'', navodi Marković.

 

Električari sa Kecom
Elektrotehničar Galičić iz mesta Valpovo kod Osijeka ima 33 godine i takođe se dugo druži sa Zastavom 101. U njegovu porodicu je prvi Stojadin došao pre 41 godinu, a kupio ga je njegov otac, električar u penziji.

 

sebastijan_galicic_stojadin-670x475.jpg

 

''Ti automobili su kod nas od 1976. godine kada je moj otac kupio novu, naranžastu ''Zastavu 101 Standard'' koju je vozio do 1989. godine i prešao njom 350.000 kilometara. Te godine je kupio drugu, takođe novu ''Zastavu 101 Skala'' koju smo vozili do 2010. godine'', govori za Al Jazeeru. Ta nova Skala prešla je 195.000 kilometara… ''Još je kod nas, trenutno je ne vozimo treba da se sredi limarija. Imamo još jednu ''Zastavu 101 Lux'' iz 1978 godine. Drugi smo vlasnik i ona je u dobrom stanju, pa je vozimo je kao oldtimera.'' Naš sagovornik iz Valpova govori kako zbog ljubavi prema automobilima iz Kragujevca obilazi regiju. ''Idemo po Zastava i oldtimer skupovima sa vozilima, druženja su odlična i stvaraju se nova poznanstva.''

 

Ljubica i Marina
Nešto južnije, u Skoplju živi Senih, koga mnogi zovu Života Govedarević po glavnom liku iz antologijskog filma Šesta brzina (1981.). Ovaj 24-godišnjak kaže kako ga je Zastava 101 oduvek privlačila iako ne može opisati ''taj osećaj koji traje do dan danas. Volim taj prednji ''OzO'' kraj. Dosta dugo sam tražio koliko-toliko sačuvan primerak iz prvih serija, ali bezuspešno jer su godine, a i nepažnja vlasnika, obavili svoje. Desilo se 2013. godine da me nazvao bivši prijatelj i rekao mi je da zna jednog Stojadina iz 1972. godine koji je u oglasima. Ja sam mu rekao da sam već zvao vlasnika i da mi je rekao da je auto prodat, na što me ovaj uporno ubeđivao suprotno. Rekoh - 'ajde da idemo da ga pogledamo'', priča naš sagovornik.

 

senih_govedarevic_stojadin-670x670.jpg

 

Dodaje kako se, kada su otišli pogledati vozilo, ''desila ljubav na prvi pogled''. ''Toliko sam bio očaran da sam odmah prišao autu i zaboravio da se rukujem sa tadašnjim vlasnikom. Dogovorili smo se, preuzeo sam auto i tada je sve počelo ozbiljnije s ovim autom koje je dobilo ime Ljubica. Imao je tragove vremena i korišćenja kao i svaki drugi auto, a svi znamo da je Zastava jedna velika katastrofa sto se tiče limarije.'' Njegova vozilica je bila u originalnom stanju, ali je imala je nekoliko nedostataka i dijelova koji su trebali biti zamijenjeni. On je polako radio na automobilu, dograđivao… ''Tako je naša veza postala sve jača i jača. Nekoliko ljudi mi je ponudilo solidnu svotu novca zbog godišta auta, ali nisu uspeli da me ubede. Još kada sam kupio Ljubicu rekao sam da nas niko neće rastaviti do kraj naših života i tome se držim. Proputovao sam celi Balkan s njom i nikada, ama baš nikada, nisam imao nikakav problem.'' Na pitanje odakle ljubav prema ovom automobilu, odgovara: ''To je isti osećaj zaljubljenosti kada nađete ženu svog života (lažem, bolji je osećaj) i od svih žena ovoga sveta, vi volite samo tu jednu. Ona mi je jedna od najboljih stvari koji su mi se desile u životu. Kada me ljudi pitaju zašto ne kupim noviji auto i uživam u luksuzu koji nudi, ja odgovorim da mi jednostavno fali komfor i ljubav, a ne luksuz. Ljubicu sam ''penzionisao'' 2015. godine zbog stanje njene karoserije. Parkirana je u garaži i čeka svoje bolje dane. U međuvremenu sam kupio njenu ''mlađu sestru'' Marinu, 1974. godište, zbog koje mi je otpala kosa sa glave i dobio sam čir na želucu, ali o tome drugi put.''

 

Sarajevo, Novi Travnik, Dizeldorf
Nešto malo dalje od brdovitog Balkana živi Damir Josipović, rođen u Sarajevu pre skoro 42 godine, a odrastao u Novom Travniku. Poslednjih 15 godina žitelj je nemačkog grada Dizeldorfa, a sa njim je i njegov ''metalni ljubimac''.

 

damir_josipovic_stojadin-670x377.jpg

 

Nije mu dovoljno što ima Zastavu 101 u ''prirodnoj'' veličini već ima i umanjenu repliku i svog i očevog Stojadina. Naime, on je kolekcionar i auto minijatura... ''Ljubav prema Zastavi 101 je tu otkako znam za sebe. Moj otac je kupio novog Stojadina 1977. pa 1981. je opet odlučio kupiti novog Conforta. Znači - odrastao sam u Stojadinu'', govori, dodajući kako je njegov Stojadin ''sigurno najoriginalniji i jedan od najboljih na planeti''. ''Inače sam ljubitelj oldtimera, posebno BMW-a, pa sam odlučio pre sedam-osam godina kupiti i jednog Stojadina. Ovog sam kupio pre pet godina u Sarajevu sa originalnih 3.100 pređenih kilometara. Znači, skoro potpuno nov auto iz 1973. godine.''

 

damir_josipovic_stojadin_maketa-670x440.

 

Iako živi u Dizeldorfu, druži se i viđa sa ljubiteljima ovog Zastavinog automobila kad god to može. ''Ovde je većini (Stojadin) nepoznanica, ali reakcije su uvek pozitivne, pogotovo budi nostalgiju kod ljudi sa brdovitog Balkana'', navodi naš sagovornik.

 

Radosni osmijeh u Sloveniji
Josipovićev imenjak Damir Horvat je 38-godišnji automehaničar iz slovenske prestonice Ljubljane. Poput svih naših sagovornika, sa Zastavom 101, Stojadinom, Kecom - u kontaktu je ''od malena''…

''Moj otac je imao taj automobil, a imao je i 128-icu'', govori za Al Jazeeru i dodaje kako je sada u jednu ruku i kolekcionar Zastavinih starih vozila. ''Imam ih nekoliko: Zastavu 101 mediteran, 125p, 600d i Fiata 1300. Upravo je moj prvi auto 1300-tka koju sam kupio sa 14 godina.''

 

damir_horvat_stojadin-670x377.jpg

 

Horvat je i predsjednik Zastava kluba Slovenije koga su pokrenuli ove godine. ''Svake godine sam učesnik nekoliko susreta vlasnika Zastave. Zadnji je bio u Kragujevcu, a uskoro putujemo u Beograd'', kaže i dodaje kako su na ovakvim skupovima veoma lepa druženja jer su svi tamo dobri prijatelji. Za svoj automobil kaže kako u prolazu mami razne emocije prolaznika.

 

damir_horvat_stojadin_mini-670x446.jpg

 

''Ljudi, kada ga vide, u velikoj većini se radosno nasmeše. Podsete se nekih prošlih vremena, da li boljih ili lošijih - neka svako sam zaključi'', ističe Horvat.

 

Beograđanin u Podgorici
Mladen Rolović ima 29 godina, po struci je elektroničar, veliki je ljubitelj starih automobila. Rođeni je Beograđanin i poslednjih sedam godina živi u Podgorici gde je i njegov Stojadin sa BG tablicama. Njegova ljubav prema Zastavinim vozilima nastala je i pre nego što je položio vozački ispit. ''Prvu Zastavu 101 u moju kuću je doterao otac baš iz Crne Gore. Vrlo brzo sam to auto preuzeo u svoje vlasništvo, vozio, sređivao i posećivao razna okupljanja ljubitelja Zastavinih vozila po čitavoj Srbiji, poslednjih godina i po Crnoj Gori. Trenutnu Zastavu 101 mediteran koju vozim sam tražio oko tri godine i potražnja se isplatila'', kaže on za Al Jazeeru. Njegov Stojadin je u manjoj količini pravljen 1980-ih godina i vrlo malo njih je danas u životu, dodaje naš sagovornik. ''Zastava 101 mediteran je jako atraktivan auto bio tih godina iz razloga što je sa troje vrata. Prava retkost je videti Zastavu 101 na ulici u Crnoj Gori, ima ih vrlo malo u nekom osrednjem stanju. Gde god sam se pojavio, izazvao sam jake reakcije, auto je prava pojava na ulicama, ljudi se oduševe i uvek se prisete davnih vremena kad su oni bili za volanom neke Zastave'', kaže Rolović.

 

mladen_rolovic_stojadin-670x442.jpg

 

''Zastava 101 spaja ljude, dosta ljudi sam upoznao upravo vozeći zastavu i zastavu mislim da ću je voziti dokle god bude mogla da se održava.'' Dodaje kako mnogi na putu ne veruju kako se još uvek može videti takav auto star punih 37 godina. Svi sagovornici Al Jazeere ističu kako se raduju svakom novom druženju, te kako će se potruditi da njihovi Stojadini još dugo budu na balkanskim putevima.

 

preuzeto sa - balkans.aljazeera.net

Share this post


Link to post
Share on other sites

Te '79 smo i mi kupili novog keca, oker Confort sa crvenim tapacirunzima i crveno-bež kariranim štofom na sedištima . Prvobitno je bio uplaćen SC, ali se dugo čekala isporuka.
Kao juče da je bilo, a tačno se sećam i ponude modela i opreme:
-101 B (bazno)
-101 Mediteran
-101 Super
-101 SC (super confort)
-101 Confort
-101 Special

S i SC su imali 64 ks, a Special je bio 1.3 sa 73 ks.

Sent from my SM-G930F using Tapatalk

Share this post


Link to post
Share on other sites

Prodaje ''Stojadine'' Nemcima: Jugonostalgičar iz Kelna uvozi Zastavina vozila

 

zastava 101

 

Dino Čolić (40), jugonostalgičar iz Kelna, sakuplja ''stojadine'', sređuje ih i vozi po celoj Nemačkoj na sajmove oldtajmera. Do sada je uvezao preko 50 ''stojadina'', a kaže da to radi jer ga oni podsećaju na srećna vremena dok je živeo u Sarajevu. Ovih dana se sprema da sredi i milicijskog ''stojadina'' sa rotacijom i sirenom. Nekadašnji Sarajlija, Dino Čolić počeo je da se bavi uvozom Zastavinih automobila pre petnaestak godina. Bezbrižno detinjstvo i odrastanje u tadašnjoj Jugoslaviji nisu mogli proći bez Fiće, ''stojadina'', ''tristaća'', pa i Jugića. Međutim, odmah se susreo sa velikim problemom. Kako pronaći dobar auto koji bi mogao da uveze u Nemačku i da ga registruje, jer se većinom radilo o trulim vozilima.

''U početku sam ih nabavljao iz Slovenije, jer su tamo bili dobro očuvani. Posle par godina sam počeo da odlazim za Hrvatsku i Srbiju. Onda sam ih popravljao i ulepšavao, i onda sa njima išao na sajmove oldtajmera po Nemačkoj. Ali, većina Nemaca ne zna o kakvim automobilima je reč. Ali, zato kada ih ljudi sa prostora bivše SFRJ vide, odmah počinju da se javljaju simpatije. Prilaze mi, čestitaju i slikaju se sa mnom'' - priča Dino, dodajući da mu se dešavalo da mu Nemci mašu i slikaju ga kad vozi kroz grad.

 

MjHktkqTURBXy8zMzI3NzNjMzM0NTc4NWIyMzUwMTEyMDBhM2I1ZTcwYi5qcGVnk5UCzQMUAMLDlQLNAdYAwsOVB9kyL3B1bHNjbXMvTURBXy8xZDc0Y2I0MTcwNTk1MDQzNjYyOWNhYmQ2MDZmNTBmNi5wbmcHwgA.jpggXjktkqTURBXy8wZmIwZjQ5MGMxNTRiYjkzMDM5YzFlMzliOGVkMGE4Ni5qcGVnk5UCzQMUAMLDlQLNAdYAwsOVB9kyL3B1bHNjbXMvTURBXy8xZDc0Y2I0MTcwNTk1MDQzNjYyOWNhYmQ2MDZmNTBmNi5wbmcHwgA.jpg

 

U poslednjih desetak godina, Dino je uvezao i prodao preko pedeset ''stojadina'', ali i Fića i Tristaća. Kaže da trenutno ima samo sedam auta, dok je pre samo godinu dana imao duplo više. Rekao nam je da njihovo održavanje traži puno posla, jer se kvare kad stoje, a on nema toliko vremena da ih sve vozi. Međutim, ta jugonostalgija, koja se pojavila kod njega u obliku tadašnjih automobila, prelila se i na druge. ''Postoje stotine pozitivnih doživljaja sa sajmova oldtajmera, kada se naši Balkanci spoje u Jugoslovene i počnu da pričaju o starim boljim vremena. Meni je drago kad vidim ljude bez mržnje i pune radosti. Meni je sve ovo hobi, a ne biznis. Štedim na svim stranama. Tamo gde drugi uživaju. Ne pijem, ne pušim, ne izlazim uveče. Ne idem ni u bioskope ili na koncerte. Samo ulažem u Zastavine automobile'' - objasnio nam je ovaj Sarajlija.

Dino nam je rekao da sve automobile čuva isključivo u garažama i da se često dešava da pokupi prijatelje kako bi se vozili. Na Zastavinim oldtajmerima, kako ističe Čolić, u Nemačkoj se ne može zaraditi novac. ''Njihove cene, u zavisnosti od stanja u kome se auto nalazi, kreću se od 3.000 do 5.000 evra. Iako to zvuči primamljivo, dok uvezete automobile, sredite sve neophodne papire i poplaćate takse, potrebno vam je najmanje 1.000 evra, a potom treba platiti i transport. Sada imam i dvojicu majstora i trenutno pravim od jednog ''stojadina'' stari milicijski auto. Nabavio sam original galeriju sa rotacijom, ali će tek na leto biti gotov'' - kaže Dino.

Većinu svojih auta Dino je prodao stanovnicima nekadašnjeg DDR-a za koje ''stojadin'' takođe ima emotivnu vrednost. Zanimljivo je da je u DDR iz SFRJ uvezeno 10.000 ovih automobila, koji su i tamo predstavljali simbol luksuza i prestiž.

 

preuzeto sa - blic.rs

Share this post


Link to post
Share on other sites

Naš prvi auto Stojadin De Lux sa talijanskim motorom,1977-o godište...,eh sjećam se kako ga je stari pržio..,lamele su kupovane strogo u Trstu,u orginalu došao bjeli,al stari ga lakirao u slonovu kost,ili ti prljavo bjelu,puno mu je bolje stojala ta boja.., za auto se moralo imati para,neka se ne jede ništa!! Takav je stari bio!! Mislim da je dva puta obrnuo sat.  Kad smo ga prodali plakali smo kao da nam je umro najbliži član porodice!!  Čitava Juga je osjetila tu Stojku..,nema gdje nas nije bilo sa njom.   Kakva su to vremena bila....

Share this post


Link to post
Share on other sites

Meni je najveca fora sto mozes da ih uvezes u Nemacku, ali ne mozes iz bivsih SFRJ drzava da uvezes nazad u Srbiju...

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


 

 



Info

FLCS Forum koristi tzv. kolačiće (cookies), kako bi korisnicima osigurao funkcionalnost i jednostavnost korišćenja. Daljim pregledom ovog Foruma dajete svoj pristanak za korišćenje "kolačića".

×
×
  • Create New...