Jump to content
FAS Goran
SikterBre

Kuda ide ovaj svet?

Recommended Posts

Nacrt novog Zakona predviđa cenzuru i isključivanje komentara na sajtovima

 


srbija-stampa-novine-vesti.jpg

 

 

USKORO TOTALNI MRAK: Nacrt novog Zakona predviđa isključivanje komentara internet korisnika na veb sajtovima.

 

Share Defense: Iz Zakona o elektronskim medijima potpuno isključiti Internet izdanja Cenzura će nadvladati: bilo neposredno, tako što se određeni sadržaj zabranjuje uticajem državnih organa ili nezavisnih regulatornih tela ili posredno, preko tzv. auto-cenzure, jer će se Internet portali uzdržavati od objavljivanja informacija (poput komentara korisnika). U takvoj atmosferi nije teško zamisliti regulatora koji će pod izgovorom „neprimerenosti sadržaja“ građanima ograničiti pristup društvenim mrežama, što se nedavno dešavalo u pojedinim azijskim državama.

Share Defense izražava zabrinutost zbog novih rešenja Nacrta zakona o elektronskim medijima, koji je objavljen na Internet prezentaciji Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije 7. avgusta 2013. godine. Smatramo da Nacrt zakona znatno ograničava pravo na slobodu izražavanja na Internetu i menja uslove u kojima su do sada radili Internet portali.

Sporni Nacrt zakona u članu 24. stav 3. predviđa da će nezavisni regulator za medije sprovoditi kontrolu nad elektronskim izdanjima koja zapravo predstavljaju onlajn izdanja elektronskih medija. Sa druge strane, kada je reč o elektronskim izdanjima štampanih medija i samostalnim elektronskim izdanjima, nadzor vrši ministarstvo nadležno za poslove informisanja. Ovo znači da kontrolu poštovanja obaveza iz Zakona o elektronskim medijima (zaštita maloletnika, zabrana govora mržnje i slično) na Internet stranicama radio i televizijskih emitera sprovodi Republička radiodifuzna agencija (RRA), dok sličnu kontrolu nad samostalnim elektronskim izdanjima i onlajn verzijama štampanih javnih glasila vrši ministarstvo.

Interesi poput zaštite maloletnika, zabrane govora mržnje i ostvarivanja najviših standarda u izveštavanju se moraju štititi, ali je ova nadležnost sporna jer u potpunosti zanemaruje činjenicu da se regulacija štampanih medija, u smislu sadržaja koji oni objavljuju bez obzira na platformu, zasniva na principima samoregulacije – za koje već postoji nadležnost Saveta za štampu. Kada se to uzme u obzir, na koji način Ministarstvo kulture i informisanja može da vrši nadzor nad ostvarivanjem obaveza iz Zakona o elektronskim medijima nad onlajn verzijama štampanih medija, ako to ovlašćenje nema prema štampanim verzijama?

 

Podsetićemo da je Savet za štampu nedavno izmenio statut i proširio nadležnost i na informativne veb portale. Takođe je sporno i ovlašćenje RRA nad sajtovima radio i TV emitera, jer je priroda Internet portala potpuno drugačija od prirode televizije i radija i nemoguće je povlačiti paralele. Vebsajtovi emitera su gotovo identični sajtovima štampanih medija i samostalnim Internet izdanjima. Naime, svi oni imaju vesti, video-linkove i druge audio-vizuelne sadržaje, komentare posetilaca i slično. Sa ovako širokim ovlašćenjima, RRA može pod izgovorom „zaštite maloletnika“ ili zabranjivanjem navodnog „govora mržnje“ zapravo da uvede mehanizme cenzure i auto-cenzure, što je veoma opasno, posebno imajući u vidu rasprostranjenost Interneta i popularnost pojedinih onlajn medija.

Važno je napomenuti da su ovakva ovlašćenja regulatora predmet debate i u Evropi. Evropska komisija je kritikovala Mađarsku zbog njenog kontroverznog zakona o medijima, koji uvodi integrisani sistem kontrole nad svim medijima (štampa, emiteri i onlajn mediji). Pritom, Nacrt zakona potpuno zanemaruje da Internet portali elektronskih i štampanih medija funkcionišu već više od deset godina, da su registrovani i da postoji sudska zaštita ako su objavljivanjem informacija povređena nečija prava ili interesi. Zato se postavlja pitanje da li je ta nadležnost zaista neophodna, ako postoje mehanizmi samoregulacije i sudske zaštite. Zasnivanje nadležnosti ministarstva ili RRA nad onlajn izdanjima može da ima negativne posledice po pravo na slobodu izražavanja na Internetu i to bez opravdanog razloga.

Podsetićemo da se pravo na slobodu izražavanja može ograničavati samo ako je propisano zakonom, neophodno u demokratskom društvu, a radi zaštite najvažnijih interesa tog društva (nacionalna bezbednost, javno zdravlje, prava i slobode drugih itd) uz obavezno postojanje srazmernosti između mere ograničenja i cilja koji treba da se postigne (legitimnost), što su standardi koje je i Republika Srbija prihvatila potpisivanjem Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i članstvom u Savetu Evrope.

Share Defense tim predlaže da se iz opsega primene Zakona o elektronskim medijima potpuno isključe Internet izdanja, bez obzira da li se radi o samostalnim Internet izdanjima ili elektronskim verzijama tradicionalnih medija. Smatramo da je dovoljna zaštita koju predviđa Zakon o javnom informisanju, uz promovisanje koncepta samoregulacije i u oblasti Interneta. Svako drugo rešenje je nesrazmerni udar na pravo na slobodu izražavanja, naročito na Internetu, na kome se komunikacija inače u velikoj meri zasniva na sadržaju koji kreiraju sami korisnici (user-generated content).

Kada se jednom otvori ova „Pandorina kutija“, neće biti povratka nazad. Jednostavno, cenzura će nadvladati: bilo neposredno, tako što se određeni sadržaj zabranjuje uticajem državnih organa ili nezavisnih regulatornih tela ili posredno, preko tzv. auto-cenzure, jer će se Internet portali uzdržavati od objavljivanja informacija (poput komentara korisnika). U takvoj atmosferi nije teško zamisliti regulatora koji će pod izgovorom „neprimerenosti sadržaja“ građanima ograničiti pristup društvenim mrežama, što se nedavno dešavalo u pojedinim azijskim državama.

Share Defense će aktivnim učešćem u javnoj raspravi i drugim aktivnostima u narednom periodu pokušati da utiče na tekst Nacrta zakona, kako bi zakonska rešenja bila u skladu sa principima Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i drugim međunarodnim dokumentima.

 

 

(B92)

Edited by kičerica

Share this post


Link to post
Share on other sites

FBI špijunirao Teslu i opljačkao njegovu dokumentaciju

 

15-Scena-iz-filma---Tesla-u-dv_620x0.jpgTeslina „tvrđava za narod“. Bila je srušena jer se smatralo da je opasna po bezbednost SAD

Američki režiser Džozef Sikorski radeći na novom filmu o našem geniju otkrio nepoznate detalje. Obišli smo i snimili objekte u Kolorado Springsu i na Long Ajlednu gde je Nikola Tesla imao svoje laboratorije. Napravili smo prvi kratki spot o filmu „Čestice sa Olimpa – Teslina vizija“, sa kojim smo ušli u polufinale Međunarodnog trejler festivala.

Kvalifikovali smo se i za Američko takmičenje scenografa. Na ovaj način prezentiramo naš film Amerikancima i svetu, ne bi li smo što pre obezbedili sredstva i počeli sa snimanjem – javio nam je američki scenarista i režiser Džozef Sikorski iz Njujorka, gde trenutno obilazi Teslinu laboratoriju.

U trejleru za igrani film „Čestice sa Olimpa – Teslina vizija“ Sikorski je angažovao glumce Majkla Lenrera i Leoa Rosija, glumicu Šin Jang, kao i scenografa Hauarda Smita, koji je radio „Hari Potera“. Čim prikupi prvi milion dolara Sikorski će početi snimanje filma u Teslinoj laboratoriji na ostrvu Long Ajland, koja je za njega prava inspiracija.

- Već trinaest godina istražujem život Tesle u Americi, posebno njegov rad u laboratoriji „Vodenklif“ u Njujorku. Trenutno radim na dva projekta. Jedan je igrani film „Čestice sa Olimpa – Teslina vizija“, o tome kako je FBI špijunirao i opljačkao Nikolu Teslu, a drugi je dokumentarac o Teslinoj kuli u Njujorku, koja je nazvana „tvrđava za narod“. Bila je srušena jer se smatralo da je opasna po bezbednost SAD. Vreme je da se otkrije istina o ovom naučniku, kojeg je FBI špijunirao i kome su posle smrti agenti FBI pretresli sobu u hotelu „Njujorker“, pokupili i odneli sva dokumenta o tajanstvenom projektu koji se zvao „zrak smrti“. Danas se o tom projektu ništa ne zna – otkriva ovaj mladi režiser.

 

945613_586512398049757_1930891503_n.jpg

    Sikorski dolazi u Srbiju


    Sikorski je samo jedan od stotine Amerikanaca koji se interesuju za rad i sudbinu Nikole Tesle. Bavi se i istraživanjem nestalih izuma i projekata Nikole Tesle.

    Sikorski se sprema da poseti Srbiju i snimi Tesline uređaje u muzeju, kao i stare srpske hidrocentrale – kaže Nikola Lončar, predsednik Tesline naučne fondacije iz Filadelfije.


Sikorski je zahvaljujući zakonu o slobodi informacija uspeo da prikupi oko 200 veoma zanimljivih dokumenata na osnovu kojih su Majkl Kalomin i on napisali biografiju Nikole Tesle. U filmu Sikorski prikazuje Teslu kroz istragu Federalnog istražnog biroa o njegovom izumu – „zraku smrti“. Sikorski je pre dve godine za scenario ovog filma dobio američku nagradu, a potom se uključio u kampanju sakupljanja novca i donacija za obnavljenje laboratorije „Vodenklif“ i otvaranja Muzeja Nikola Tesla u Njujorku.


- Tesla je zbog FBI i stava SAD da su neki njegovi izumi, pa čak i Teslin toranj, opasni, dugo bio nepoznat Amerikancima. U školi o njemu nisam ništa učio. Sada je vreme da ispravim nepravdu. Naš film je delo nezavisne produkcije, čiji je cilj da prikaže integralnu biografiju i priču o Nikoli Tesli i njegovoj naučnoj i životnoj misiji u SAD – kaže režiser.


Filmom će dominirati tajanstvena strana Teslinog života, „oživeće“ u njemu likovi njegovih prijatelja i neprijatelja, mističnih žena i tajnih simpatizerki. Sikorski se nada da će Teslu igrati glumac Ralf Fajns, a Saru Bernar glumica Sara Džesika Parker, dok bi Džej Pi Morgana mogao da igra Šon Koneri. Pregovori oko njihovih angažmana su u toku.


Zrak smrti – moćno oružje

 

tesla_nikola.png Svoj izum „zrak smrti“ Tesla je stvarao od 1930. godine kao moćno oružje koje može u vazduhu, na daljinu, da uništava neprijateljske letilice. Prodao ga je Rusima za 32.000 dolara, jer Amerikanci nisu hteli da ga kupe.

- Čovek je bio pravi genije. Moramo da uzmemo Teslu kao uzor i napravimo još filmova o ljudima kao što je on, koji su stvorili našu budućnost – kaže glumac Leo Rosi, koji će u filmu igrati Persija Foksvorta, agenta FBI.

 

Izvor: Novosti

 

http://www.magacin.org/2013/08/fbi-spijunirao-teslu-i-opljackao-njegovu-dokumentaciju/

 

 

Edited by kičerica

Share this post


Link to post
Share on other sites

Obavezno stivo - "Poremecenost sveta" - Amin Maluf

 

 

O knjizi

Na početku XXI veka svet pokazuje mnogobrojne znake poremećenosti. Intelektualnu poremećenost, koju karakteriše razularenost u isticanju identiteta što otežava svaku harmoničnu koegzistenciju i svaku istinsku raspravu. Ekonomsku i finansijsku poremećenost koje odvlače celu planetu u zonu turbulencija sa nepredvidivim posledicama, a koje su i same simptom iskrivljenosti našeg sistema vrednosti. Klimatsku poremećenost, koja proizlazi iz jedne duge prakse neodgovornosti…
Je li čovečanstvo možda dostiglo svoj „prag moralne nekompetentnosti“?

U ovom iscrpnom eseju, autor nastoji da shvati kako smo došli dovde i ima li povratka. Po njegovom mišljenju, poremećenost sveta ne proizlazi toliko iz nekakvog „rata civilizacija“ koliko iz simultane iscrpljenosti svih naših civilizacija, a naročito dveju kulturnih celina na koje se i sam poziva: Zapada i arapskog sveta. Prvi nije dovoljno veran svojim sopstvenim vrednostima, dok je drugi zapao u istorijski ćorsokak.
Zabrinjavajuća dijagnoza koja se ipak završava tračkom nade: buran period u koji ulazimo mogao bi nas dovesti do toga da izgradimo jednu konačno zrelu viziju naših pripadnosti, verovanja, različitosti, i sudbine planete koju delimo.

 

 

Takodje preporucujem sve knjige ovog pisca, a posebno eseje (pored ovog gore navedenog i "Krstaški ratovi u očima Arapa")

Kada procitate ove dve knjige, mnoge stvari ce vam biti malo jasnije.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Da ne citiram iznad celu poruku, u vezi cenzure na internetu, to vec postoji... Npr ja sam prestao da gledam SAT Plus emisiju posle cenzure na RTS sajtu... Na njihovom sajtu je bila postavljena epizoda u kojoj je bila neka sudija koja je pricala o nacinu funkcionisanja sudstva i tu je ona izjavila da kad odete kod sudije zbog prekrisaja, ako vi kazete da niste krivi, oni moraju da dokazu pa sam ja napisao komentar da tako nesto uopste nije istina i da ovi u emisiji treba da potraze iskustva naroda jer sam ja nekoliko puta tvrdio da nisam kriv i imao svedoke i trazio suocavanje sa policajcima i da sam i dalje o kratkom uvek dobio kaznu i taj komentar nije nikad objavljen iako sam par dana posecivao sajt i vidjao da dolaze novi komentari koji su bili u fazonu jao kako je super ovo ili ono u epizodi...

Share this post


Link to post
Share on other sites

Sećam se pre 10tak godina u centru Budimpešte žena šeta psa, pas se po*ere na sred ulice, ona izvadi kesu iz torbe, pokupi i ubaci u kantu, malo sutra bi smela da iskulira na tako nešto... A pre par dana sam i sam bio svedok kada je isto klinac u centru Ts-a čučnuo da šora iza klupe, posmatrao sam ga jedno 2-3 minuta kako je bio nervozan i prvo hoćeu fontanu, ali taman da otkopča šlic, neko naiđe i kad se na kraju sagnuo iza klupe i izvadio ga, ja dreknem šta radiš to, a on se uplašio, pa ga vratio nazad :rolleyes:

Share this post


Link to post
Share on other sites

Rezolucija po Nušiću

 

Kako bi, po Nušiću, izgledao „miting“ sazvan u Orašcu vek kasnije i šta bi Karađorđe uradio sa usvojenom Rezolucijom.

 

20802_4_branislav-nusic-markica.jpg

Posle mitinga

Biće nešto više od dve hiljade godina kako ja posećujem razne mitinge i zborove. Bio sam na onome poznatome mitingu na kome smo doneli rezoluciju i osudili izdajničko držanje Isusa Nazarećanina; bio sam na onome mitingu kad smo popeli Petra Aminejskog na magarca, a posle na onome mitingu kad su popeli mene na belog konja, kao i na svima ostalim mitinzima staroga, srednjega i novoga veka. I, ako hoćete da vam se ispovedim, povodom mitinga i rezolucija ja sam izrekao onu poznatu moju reč: „Sve je to već jednom bilo!“

Pa ipak, ima neke razlike između nekadašnjih i današnjih mitinga, i ta razlika, po svoj prilici, potiče od pismenosti. Pre, dok smo bili nepismeni, mi smo rezoluciju koju bismo doneli na mitingu, da je ne bismo zaboravili, odmah izvršavali; sad otkako smo pismeni, te možemo napisati šta želimo i šta hoćemo, sad nam je već lako. Desi nam se kakva nepravda ili nevolja, a mi se zberemo na miting, izrazimo gnušanje, napišemo to na papiru i onda metnemo lepo u arhivu, uvereni da se to ne može ni izbrisati ni zaboraviti.

A, najzad, i pravo je da bude neke razlike između nekadašnjih i sadašnjih mitinga i rezolucija. Jer zamislite kako bi to izgledalo da se na onome mitingu na Orašcu, 1804. godine, radilo kao danas? Ako tu sliku ne umete sebi da predstavite, evo ću vam je izneti.

Zamislite, dakle, miting sazvan na Orašcu na dan 20. januara 1805. godine. Otvara ga g. Stanoje Glavaš lepim i prigodnim govorom i predlaže da se g. Đorđe Petrović, zvani Crni, izabere za predsednika mitinga.

G. Karađorđe zauzima predsedničko mesto i, blagodareći zboru na poverenju, daje reč jednome od sazivača, gospodinu Stanoju Glavašu.

G. Stanoje Glavaš: Braćo. Stanje naše braće postalo je do krajnosti nesnošljivo, i mi smo pozvani da razmislimo o merama koje treba preduzeti da bi se našoj porobljenoj i namučenoj braći pomoglo. Doduše, mi sa puno pouzdanja i poverenja možemo gledati u Evropu, utoliko pre što nas je ona, u plemenitoj težnji da održi mir na Balkanu, preko svojih predstavnika ubedila da time što nas Turci ubijaju i natiču na kočeve nisu nikakva naša nacionalna prava povređena. (Tako je!) Stoga ja, braćo, predlažem da se donese jedna rezolucija u kojoj bi se izjavilo gnušanje prema zverstvima koja se čine prema nama i da se pozove vlada da preduzme energičnije mere za zaštitu srpskoga življa! (Dugotrajno: Tako je!)

Gospodin Karađorđe: Kojekude, ima reč gospodin Đuša Vulićević.

G. Đuša Vulićević: Ja se, uglavnome, slažem sa mislima koje vam je izneo moj poštovani predgovornik, gospodin Stanoje Glavaš, i imao bih samo da učinim jednu dopunu njegovom predlogu. Nâs kolju, taj fakt stoji, ali mi ne možemo, za ljubav jedne takve sitnice što će nas pet – šest hiljada nataći na kočeve, remetiti mir na Balkanu, koji Evropa želi da očuva. Stoga sam ja da naša rezolucija ne bude napisana raspaljivim tonom, već ozbiljno i dostojanstveno, kako bi sobom kazivala da je izraz ljudi koji rado pristaju da sede na kočevima i da vise obešeni o kruške za ljubav mira koji Evropa želi. (Tako je! Tako je!)

G. Karađorđe: Gospodo, pozivam gospodina Janićija Đurića da pročita nacrt rezolucije. Izvolite, gospodine Janićije, po duši Vas, pročitati!

G. Janićije Đurić (čita nacrt rezolucije, koja glasi):
Građani svih redova, sakupljeni na današnjem mitingu na Orašcu, a po saslušanju svih govornika, jednoglasno konstatuju:
1. da je usled anarhije, koja je ovladala u Turskoj imperiji, doveden u pitanje opstanak naš;
2. da je poslednji pokolj, koji je izvršio dahija Aganlija u beogradskom okrugu, u kome je sa svoga ognjišta rasterana nezaštićena srpska sirotinja, izazvao silno uzbuđenje kod nas sviju;
3. građani srpski, okupljeni na mitingu, najodlučnije dižu svoj glas protivu nasilnog i stalnog, sistematskog istrebljenja srpskog življa u Turskoj;
4. poziva se ceo narod da, bez obzira na veličinu žrtava koje će podneti, preduzme sve i najenergičnije mere za brzu zaštitu našega življa u Turskoj imperiji.

G. Karađorđe (po pročitaniju): Prima li se ova rezolucija?
(Svi jednoglasno: Prima se!)

G. Karađorđe: E, sad, kojekude, pozivam vas da se mirno i dostojanstveno raziđete svojim kućama, a mi ćemo ovu rezoluciju staviti u arhivu manastira Blagoveštenja, kako bi bila sačuvana za potomstvo. (Dugotrajno odobravanje.)
Eto, tako bi taj miting izgledao da je tada rađeno kao danas. A kako bismo mi danas izgledali da je takav miting bio tada?

Branislav Nušić, „Zvezda“, 1912.

 

 

http://facebookreportermonitor.wordpress.com/2013/08/27/%D1%80%D0%B5%D0%B7%D0%BE%D0%BB%D1%83%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B0-%D0%BF%D0%BE-%D0%BD%D1%83%D1%88%D0%B8%D1%9B%D1%83/

Share this post


Link to post
Share on other sites

Posle kazu oteli ... nisu oteli nego su slepci sami prodali ... 

 

http://www.kurir-info.rs/ne-menjaju-taktiku-albanci-masovno-kupuju-stanove-u-nisu-clanak-969401



Samo da dodamo :D pa vise su para potrosili na gorivo sto su dolazili i hranu nego na tih 3,7 km desne strane auto-puta ... 

 

http://www.naslovi.net/2013-09-04/mondo/ministar-antic-otvorio-svoj-prvi-autoput/6989637

Share this post


Link to post
Share on other sites

To je ko onaj vic kad Albanac nudi kilu zlata Srbinu za kucu i Srbin se slozi, sad mogu da se odselim u BG a Albanac mu kaze evo ja cu ti dati 2 kile, pita Srbin a sto dve kile? Albanac mu odgovara, pa idi odmah u Rusiju da te ne selim dva puta...

Share this post


Link to post
Share on other sites

To je masovna pojava na jugu zemlje zadnjih 10god barem, ovo sto pisu nije nista novo i nepoznato,a i cifra je veca garantujem.

Share this post


Link to post
Share on other sites

To je bilo po Merosini i Prokuplju. Sta da radimo, oni su jos pre 100god zacrtali da granica njihove drzave bude Juzna Morava a kakvi su uporni ima vecno da pokusavaju to da ostvare..

Nego da se vratimo na onu "trku" :D

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ko bi ga znao, poludeo narod, kažem ja.. Pre dve nedelje u Ts-u skočio lik sa 14tog sprata u sred centra, burazer se našao tu, kaže prizor je bio katastrofičan, ceo dan nije mogao da se opasulji posle.. 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


 

 



Info

FLCS Forum koristi tzv. kolačiće (cookies), kako bi korisnicima osigurao funkcionalnost i jednostavnost korišćenja. Daljim pregledom ovog Foruma dajete svoj pristanak za korišćenje "kolačića".

×
×
  • Create New...