Jump to content
FAS Goran
MilanM

Kako zaštiti auto koji nije garažiran

Recommended Posts

Kao što naslov kaže zanima me kako zaštiti auto koji se nalazi na otvorenom. Pošto trenutno ne mogu da izgradim garažu predstavljalo bi vecu investiciju ,a trenutna garaža koju imam u dvorištu je u stvari drvena šupa napravljena privremeno pre 15ak godina i u njoj je stajala lada riva i freza. Brava u toj garaži ne može da stane a da pritom vozač izadje iz auta a da ne udari vratima, razmišljam da kupim plavu mušemu dimenzije 3x5 i da ga pokrivam. Razmišljao sam da kupim i veću mušemu i da pokrijem ceo auto tj. da spustim mušemu do zemlje, tu se javlja problem kondenzacije koja nastaje kad krene zemlja da se susi i automatski sva vlaga bi isla u motor i u podu auta.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Nikako pod ciradu definitivno je bolje da auto stoji ne pokriven jer je manja steta nego kad je pokriven bas zbog vlage...

Share this post


Link to post
Share on other sites

Iako je samo deo auta pokriven, krov soferka i zadnji deo opet postoji opasost od zadrzavanja vlage?

Share this post


Link to post
Share on other sites

Na mestu gde udaraš vratima, postavi neku oblogu - karton, stiropor, sunđer. Nikako ciradu. Ja sam probao i batalio. Sa kolima nije ništa, nego sam stalno bio prljav. :turned:

Share this post


Link to post
Share on other sites

Upravu je Gusar, te mušeme i najloni nisu uopšte dobra rešenja.. Finansijski jeste skupo izgraditi odjednom garažu, za moj pojam najjeftinije rešenje jeste da podigneš 6 stubova i pokriješ ondulinama, a onda kada bude viška para da se to u krug prekuje daskama i izbetonira pod

cvv402.jpg

Share this post


Link to post
Share on other sites

@SikterBre razmisljao sam o tome sto si napisao ali problem je sto je taj deo dvorista (gde se nalazai garaza a i gde parkiram kola) nizi u odnosu na deo gde se nalazi kuca i tu se zadrzava voda tj.kad krene sneg da se otapa napravi se blato. Tu nastaje problem izaska i ulaska u tom delu dvorista garantovano bi se glavio.

Sama nadstresnica sa 6 stuba i ondulinama bi bila na suvom delu ali do nje doci tih nekoliko metara bio bi problem. Zato sam i razmislajo o pokrivanju, mislio sam da stavim prvo platno na auto pa onda musemu preko da se ne lepi musema ali koliko vidim bice na otvorenom i kad padne sneg ciscenje istog.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Malo gimnastike i kroz peta vrata, dok se ne skrpiš i proširiš garažu. Ili kako SikterBre kaže.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ja imam jednog prijatelja elktroinžinjer je, vozi golfa mk2 i ima garažu. Ali čovek ne ume da baci ništa i još skuplja tako stare rado uređje, televizore, kablove i natrpao je tu garažu da gollf može stati knap bez otvaranja vrati. On to lepo parkira ispred garaže upravi točkove sklopi retrovizore i ugura ga u garažu, postavi drveni klocn i zaključa garažu. Kad ga uzima otvori vrata garže lati ga rukom za kuku i izvuče ispred ispravi retrovizore pali i vozi.

Ja kada sam pravio tako garažu od daske pravio je za juga, kupio tipa i ne mogu vrata da se zatvoru, dodao sam još 1m daskica i izmakao vrata, tako da eto još jedna varijanta ako imaš mogućnost proširenja. Vredi muke i novca.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Koja oprema najbolje štiti od sunca i vrućine u enterijeru automobila?

 

217100-zastita.jpg

 

Postoje različite metode koje se mogu koristiti za sprečavanje preteranog zagrevanja unutrašnjosti automobila od sunčeve svetlosti. Nemački autoklub ADAC je sada praktično testirao sedam identičnih Dacia Duster. Osim referentnog vozila bez dodatne opreme, pripremljeno je nekoliko automobila sa opremom za zaštitu od sunca, pa je paralelno dodato vozilo sa zatamnjenim staklima, i jedno sa belom i jedno sa crnom bojom karoserije. Nakon više od četiri sata na žarkom Suncu izmerene su temperature enterijera.

 

U vozilu bez dodatne opreme, odnosno zatamnjenja, bilo je 53 stepeni na vozačevom mestu. Deset stepeni manje i zato najhladnije je bilo u vozilu prekrivenom ceradom. Sa 45 stepeni vozilo sa spoljašnjom zaštitnom folijom je takođe bilo znatno hladnije. Reflektujući štitnik za sunce iznutra (49 stepeni) i bela tkanina na nadzornoj ploči (50 stepeni) su bili manje efikasni. Zatamnjenje zadnjih stakala je takođe rezultiralo smanjenjem od samo dva stepena. Međutim, ovde je izmereno samo 48 stepeni na zadnjim sedištima, umesto 57 stepeni koliko je bilo u vozilu bez dodatne opreme.

 

ADAC preporučuje upotrebu zaštite od Sunca jer to može pomoći u smanjenju unutrašnje temperature površina. Tokom ispitivanja, upravljači i nadzorne ploče su dostigli temperature i do 70 stepeni. Kada su upoređivali vozila sa crnom ili belom spoljašnjom bojom, bile su jasne temperaturne razlike na površini - od 65 stepeni kod tamnog i 44 stepeni kod svetlog vozila, dok se unutra crni Duster zagrejao za bar 5 stepeni više od automobila ofarbanog u belo.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Pa kako sad ima razlike između svetlijih i tamnijih boja na automobilima kad je "išao" nedavno tekst o istraživanjima koja su dokazala da nema "bitne" razlike u temperaturama i uticaju Sunca.

Ne mogu sad da tražim tekst.

Tu je neđe. :D

E'o ga.

 

Edited by Mijailović P.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


 

 



Info

FLCS Forum koristi tzv. kolačiće (cookies), kako bi korisnicima osigurao funkcionalnost i jednostavnost korišćenja. Daljim pregledom ovog Foruma dajete svoj pristanak za korišćenje "kolačića".

×
×
  • Create New...