Jump to content
FAS Goran
igorjan

Grejanje motora u mestu? / Hladan start motora

Recommended Posts

Zagrevanje u mestu uništava motor automobila?

 

motor%20z.jpg

 

Ako je napolju minus 20, da li treba da čekam 10 minuta kako bi se motor mog automobila zagrejao ili mogu odmah da krenem, kako savetuju neki ''savremeni'' stručnjaci? Teško da postoji bilo šta gore od vožnje automobila u zimskim uslovima. Tu su niske temperature koje ''zgušnjavaju'' ulje (tj. utiču na viskozitet), stežu metal, otimaju snagu akumulatoru, lede brave… Jednostavno, koliko god se mi ne osećamo prijatno na 15 stepeni ispod nule, našem vozilu je još gore… Zato su gotovo svi vozači već decenijama i generacijama ubeđeni da auto zimi treba da radi u mestu bar 10-15 minuta pre nego što krene. Tako su nas učili, nismo mi krivi, zar ne? Iznenada, šok! Stručnjaci su otkrili da automobili ne treba da se zagrevaju u mestu! Ko je sad u pravu - ovi ''sadašnji'' stručnjaci ili oni od ranije i zašto?

 

Konačan odgovor je…

Svi stručnjaci se slažu da nema smisla grejati auto u mestu duže od jednog minuta, bez obzira na doba godine ili temperaturu. Međutim, kada krenete - ne forsirajte motor. Vozite u što nižim obrtajima, što sporije i bez oštrih ubrzavanja.

Da li su nas stručnjaci ranije lagali? Nisu, zato što su i oni sami mislili da tako treba, a neki su i dalje uvereni da tako treba. Problem je u tome što su ranija istraživanja obavljana na motorima starijih generacija, dok za motore novijih generacija, uz uslov da koriste odgovarajuće ulje, važe malo drugačija pravila. Pritom, čak i u nešto starijim uputstvima za korišćenje automobila teško ćete naći savet da treba ostaviti auto da radi u mestu 10-15 minuta, tako da je nepravedno reći da je ovo ''nova priča''. Dakle, situacija nije baš crno-bela...

Starije motore sa karburatorom (i mineralnim uljem, mada je to potpuno druga priča i ne mora ništa da znači), ima smisla zagrevati nešto duže zato što imaju ''primitivan'' sistem za određivanje smeše vazduha i goriva, pa tu dolazi do ''trokiranja'' prilikom kretanja ili suviše jakog ler gasa... Ukoliko ste imali Yugića ili ''keca'', dobro znate o čemu govorimo, mada sve zavisi i od toga kako ste koristili ''saug'', od stanja motora i pratećih delova... Isto važi i za starije dizelaše.

Ipak, ni te automobile nema nikakvog smisla ostavljati da rade u mestu 10 ili 15 minuta, dok vi skuvate i popijete kafu.

 

Zašto?

Zato što će svaki motor neuporedivo brže postići radnu temperaturu ako je automobil u pokretu, što znači da će manje raditi na temperaturi ispod radne temperature. Dok auto stoji u mestu npr. 15 minuta, neće moći da postigne radnu temperaturu i sve vreme će biti podmazivan hladnim uljem, pri čemu će i drugi elementi i sklopovi biti hladniji nego što bi trebalo da budu.

 

Kako zagrevanje u mestu uništava motor?

Ne uništava ga u bukvalnom smislu, ali mu skraćuje životni vek. Kao što smo gore već objasnili, motor će duže raditi na temperaturi nižoj od radne temperature, što nikako nije dobro za njega. Tu je i spiranje ulja sa zidova cilindara. Motor radi tako što sagoreva smešu vazduha i goriva. Kada ova smeša uđe u cilindar, klip je kompresuje, svećica je zapali i upravo ta eksplozija koja nastane pokreće točkove vašeg automobila. Kada je napolju veoma hladno, veoma je hladan i motor, pa benzin isparava osetno slabije nego pri višim temperaturama. Kako motor reaguje na ovu pojavu? Ubrizgava više goriva da bi odnos benzin-vazduh bio u skladu sa potrebama motora. Međutim, taj višak goriva spira ulje sa zidova cilindara, a dolazi i do drugih negativnih efekata zbog nepravilnog sagorevanja, kao što je npr. degradacija samog motornog ulja. Stručnjaci kažu da dolazi i do mnogo drugih loših uticaja na motor, ali da to zavisi od vrste goriva, tipa motora, itd, pa nećemo ulaziti u detalje.

 

Zaključak

Sedite u auto, startujte motor i u zavisnosti od temperature, sačekajte od 30 do 60 sekundi i možete da krenete. U letnjim uslovima nećete mnogo pogrešiti ako sačekate i manje od 30 sekundi. Međutim, veoma je važno da ne forsirate motor dok se ne zagreje! Držite ga na niskim obrtajima, vozite lagano i bez oštrih ubrzanja.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ima tu jedna stvar s kojom se baš ne slažem. Držanje na što nižim obrtajima bi značilo da je baš super da potpuno hladan motor vozite na 1000 obrtaja (dizel) ili 1500 (benzin). Nikad to ne bih radio. Po meni je bolje da auto ima obrtaje što bliže nivou na kom je najveći obrtni moment. Tad je najveći stepen iskorišćenja, a i grejanje će vam bolje raditi. Kod dizela je to zavisno od modela najčešće 1500 - 2000 obrtaja. Obavezno izbegavam snažna ubrzanja. Kad je motor hladan dižem obrtaje polako, tako da spolja gledano deluje kao da vozim kamion. Doduše, nekad sam stvarno i vozio.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Kada je ulje gusto (mraz), treba voziti na što manjim obrtajima dok se ne zagreje i dobije normalno svojstvo podmazivanja. Naročito bitno za podmazivanje turbine koja se vrti i preko 100 hiljada O/min.
 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

I ja krećem odmah, tako sam uvek radio osim kad sam imao automobile koji nisu hteli hladni da vuku nikako ili veoma slabo.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Da li i dalje zimi zagrevate motor automobila u mestu?

 

motor%20z.jpg

 

Zimsko zagrevanje automobila pre kretanja uobičajen je ritual za mnoge vozače, ali je sa tehničkog aspekta kod većine savremenih vozila - nepotrebno. I ne samo to, zagravanje motora u mestu kada su temperature vazduha veoma niske može čak i da šteti vašem automobilu. Kada se temperature spuste ispod nule, kao što je to slučaj poslednjih dana u Srbiji, često ćemo u jutranjim časovima čuti buku koja dolazi od automobila čiji motori rade u leru. Stručnjaci navode da je u pitanju je stara navika koja datira iz vremena kada su svi automobili imali motore sa karburatorima. Tada je zagrevanje motora na niskim temperaturama vazduha pre pokretanja vozila imalo smisla. Danas svi noviji modeli imaju elektronsko ubrizgavanja goriva. Senzori mere spoljašnju temperaturu i sistem prilagođava rad motora pa se smatra da je dovoljno da motor radi samo 30-60 sekundi pre polaska. Nakon toga može se započeti sa vožnjom jer će motor brže dostići radnu temperaturu ako je auto u pokretu, nego kada motor i dalje radi u leru. Kada zagrevate motor u leru tokom hladnih dana, ne samo što bez potrebe trošite gorivo, već se sa određenih komponenti motora spira ulje koje podmazuje pokretne delove i sprečava njihovo oštećenje. Naime, benzinske motore pokreće mešavina vazduha i raspršenih čestica goriva koje isparava. Zbog niskih temperatura tokom zime, benzin sporije isparava, pa automobil automatski kompenzuje njegov manjak ubrizgavajući više goriva u mešavinu. Jedna od karakteristika benzina je da je dobar rastvarač, što dovodi do toga da spira motorno ulje sa zidova cilindara motora, ako automobil zimi zagrevate tokom dužeg perioda.

 

Navika da zagrevamo motor automobila u mestu datira iz vremena pre osamdesetih godina 20. veka, i upotrebe karburatora. Nakon toga, umesto karburatora, počeli su da se koriste sistemi elektronskog ubrizgavanja goriva, tako da je zagrevanje postalo izlišno, pa čak i štetno. Inače, pored buke koju proizvodi rad motora u leru, a koja će uznemiriti vaše komšije, za životnu sredinu mnogo su opasniji izduvni gasovi koje automobil ispušta tokom produženog rada motora u mestu. Postoji još jedan važan razlog zašto zagrevamo automobil pre polaska. Tokom zime prijatnije nam je da sednemo u toplu kabinu nego da se smrzavamo u vožnji dok se auto ne zagreje. Iako je period potreban za zagrevanje putničke kabine kod savremenih vozila kraći nego pre, a neki modeli imaju i grejače u sedištima, mnogi od nas i dalje voze starije automobile koji se sporije greju. Ipak, imajte na umu da bespotreban rad vašeg automobila u leru direktno utiče na kvalitet vazduha koji udišete i da je bolje istrpeti malo hladnoće nego dodatno zagađivati vazduh koji je ionako lošeg kvaliteta. Što se tiče zamagljenih i zaleđenih stakala na vozilu, uvek možete najpre da upotrebite magičnu krpu i strugač leda, pre nego što se usput vazduh iz ventilacionih otvora dovoljno zagreje i dovrši posao.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Termalna kamera: kako pali smrznuti motor?

 

160738-kamera.jpg

 

Ovih dana, kad su temperature u našim krajevima u debelom minusu, kruži mnogo priča o tome kako se automobilskim motori ponašaju i pale u ekstremnim uslovima. Mnogi se, naravno, žale da su imali problema s paljenjem, dok se sa druge strane čuju priče da automobil pali ''kao mina'', kao usred leta - za one prve, ova priča je ravna onim pecaroškim…

Jedan inženjer iz SAD se dosetio, pa je paljenje motora u svom automobilu snimio termalnom kamerom, kako bi se jasnije video procesa zagrevanja agregata. Automobil, čiji motor je bio ugašen 24 časa, starovan je na temperaturi od -6 stepeni Celzijusovih. na snimku se vidi kako se postepeno zagreva, tačnije kako se podiže temperatura tečnosti i kako posle pet minuta ona dostiže oko 50 stepeni Celzijusovih, kad polako počinju i da se spuštaju obrtaji motora. na snimku se vide i različite temperature ostalih sklopova u motoru, pa svaki vlasnik automobila može da zaključi kad je najbolje da krene sa vožnjom posle zagrevanja vozila…

 

preuzeto sa - Auto Blog

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Šoferske dileme: Čekati da se motor zagreje na leru, ili krenuti odmah?

 

175045-zima.jpg

 

Sve što ste znali zaboravite! Samo je jedan odgovor tačan, a mnoge će šokirati!

Suprotno uvreženom mišljenju da je dobro nakon paljenja motora zimi ''pustiti ga da se malo zagreje'', takva je praksa potpuno pogrešna jer skraćuje vek motora automobila! Iznenađeni? Ne biste trebali da budete...

 

Naime, premda se taj ritual održao sve do danas kroz generacije vozača, naših očeva i dedova, taj šoferski postulat o zagrevanju motora na mestu pre kretanja danas više ne vredi. Kad ujutro oko nule ili na debelom minusu sedamo u ledeni automobil nema potrebe naš smrznuti motor zagrevati na mestu. Razlog: takva praksa može ukloniti ulje sa zida cilindara što vodi do habanja i uz to, ostaviti motor upaljenim i čekati kako bi se podigla radna temperatura samo troši gorivo. Zagrevanje motora na mestu traje duže nego u vožnji, ulje se intenzivnije degradira i delovi više habaju. U praznom hodu rad motora sagori manje goriva nego u vožnji, oslobađa se manja količina toplotne energije, a rad u leru zbog lošijeg procesa sagorevanja goriva dovodi do toga da se nesagoreno gorivo pretvara u uljni film i završava u karteru.

 

Današnje nove generacije motora imaju senzore koji otkrivaju niske temperature u motoru, pa pumpa goriva radi ''prekovremeno'' kako bi se dosegla barem 4 stepena, a ako se odmah krene, svi delovi motora počinju da se ravnomernije zagrevaju nego u praznom hodu. Tada se i dostizanje radne optimalne temperature tokom ravnomernijeg opterećenja odvija brže jer je i podmazivanje motora efikasnije koje je na kritičnijoj tački baš u tim prvim minutama rada. Ipak i dalje ostaje pitanje, zašto se praksa zagrevanja motora na mestu zimi zadržala do danas? Nije ni to potpuno pogrešno, naprotiv. No, ne za automobile novijih generacija. Kod automobila starih dvadesetak godina i više, uvreženo mišljenje da je dobro nakon paljenja motora zimi ostaviti nekoliko minuta da radi kako bi se zagrejao i dalje vredi. Kod starijih automobila čak je preporučljivo ostaviti ga da se zagreje mirno na mestu, a kada se krene na vožnju poželjno se držati manjih brzina i obrtaja sredine skale, pa kada motor dostigne radnu temperaturu možete početi da vozite u višim obrtajima.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Zašto nije dobro dugo zagrevati motore savremenih automobila zimi?

 

211445-zima.jpg

 

Postoji zabluda među vlasnicima automobila oko korektnog zagrevanja motora tokom zimskog perioda. Većina smatra da je najbolje ostaviti motor da radi u leru dok se ne dostigne radna temperatura, ali takva praksa u realnosti može da donese više štete nego koristi, prenose Vrele Gume.

 

Svi se sećamo naših očeva koji su bili prosto opsednuti zagrevanjem motora ''po propisu'' pre svakog putovanja. Verovatno ste kao deca sedeli u kabini pitajući se ''zašto više ne krećemo?''. Budući da su nekada za ubrizgavanje goriva korišćeni karburatori, zagrevanje u mestu je bio mudar potez, iz prostog razloga što ova komponenta nema senzore već se oslanja na mehanički sistem da bi podesila mešavinu vazduha i goriva i zagrejala motor. Oni koji su posedovali Yugo ili ''Stojadina'' dobro znaju da je kretanje ''smesta'' nakon startovanja motora, bez pružanja vremena karburatoru da odradi svoje, bilo prava egzibicija, što je često rezultiralo gašenjem motora, pa čak i oštećenjem svećica.

 

Moderni pogonski agregati koriste elektronske sisteme ubrizgavanja goriva sa senzorima, koji im pomažu da kompenzuju ''minus'' u temperaturi, tako što isporučuju više benzina u okviru mešavine sve dok se ne dostigne optimalna temperatura. To znači da će ovaj sistem prilagoditi isporuku goriva na način da ne ošteti neku od komponenti prilikom pokretanja vozila. Ostavljanje savremenog automobila da radi u leru duži vremenski period nije dobra ideja, jer će sistem ubrizgavanja goriva nastaviti da pumpa dodatni benzin u komoru za sagorevanje. Deo goriva može da se dođe u kontakt sa zidovima cilindara jer ne sagoreva tako brzo pri niskim temperaturama.

 

Benzin je, kao što znamo, veoma dobar razređivač, a prolongiran rad u mestu može da prouzrokuje spiranje ulja sa zidova cilindara, što značajno povećava trenje i doprinosi pojačanom i preuranjenom habanju ključnih komponenti kao što su prstenovi klipa i košuljice cilindra. Do izvesne mere ovo se takođe odnosi i na automobile pogonjene dizel motorima. Doduše, nafta nije tako dobar razređivač kao benzin, ali ubrizgavanje prevelike količine goriva u motor će na kraju krajeva dovesti do istog krajnjeg efekta spiranja ulja.

 

Pored štete na agregatu, produženi rad u leru takođe rezultira povećanom potrošnjom goriva. Kao što smo spomenuli, da bi se kompenzovao ''minus'' u radnoj temperaturi, više goriva se dodaje mešavini, što doprinosi većoj potrošnji. Ono što je još gore je što rad u mestu uzrokuje najintenzivnije emitovanje štetnih gasova i čađi. Tokom zime gušći hladan vazduh drži smog bliže tlu, gde se on ne rasipa tako brzo kao što bi to bio slučaj leti. Samim tim, ako ne marite za zdravlje motora, razmislite o sopstvenom, odnosno onome što udišete.

 

Najbrži i najbezbedniji način da se zagreje motor tokom hladnog vremena je da se pusti da radi u praznom hodu do 5 minuta, tako da pritisak ulja može da se dovede do željenog nivoa, a zatim pokrenite vozilo. Ukoliko ste nežni na papučici gasa do dostizanja radne temperature, nećete nauditi niti motoru niti životnoj sredini. Ni u kom slučaju nemojte zaboraviti na ostale pokretne komponente u okviru pogonskog sklopa, koje su praktično ''zaleđene'', i kojima je takođe potrebno zagrevanje, poput menjača, diferencijala itd. a to može jedino da se uradi tokom vožnje. Dakle, nikako ne ''glumiti Fanđa'' dokle god se svaka komponenta na automobilu ne zagreje koliko je potrebno.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

U uputstvu za VW bubu iz 1969. koju sam takođe piše da auto ne treba zagrevati jer ima automatski sauh. Koliko je tehnika napredovala od tada ali i dalje znam ljude koji zimi i po 10-15 minuta drze auto u mestu. Bukvalno dok ne dostigne radnu temperaturu.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Koliko se sećam Buba je imala vazdušno hlađenje.

Poslato sa JSN-L21 pomoću Tapatoka

Share this post


Link to post
Share on other sites

:yes

Prica je da je to cak bio i Hitlerov zahtev (jedan od, naravno, a sve na sugestiju Ferdinanda Porsea),

Kako bi se napravio sto jednostavniji i pouzdaniji auto za narodne mase. A opet jeftin, kako bi ga kupilo sto vise ljudi, pokrenula ekonomija, tj. slicno onome sto su Ameri uradili sa Fordom T, dve decenije pre toga.

 

Edited by Ivan

Share this post


Link to post
Share on other sites

Gledao sam neki dokumentarac za ford T, maltene najgori automobil, jedini kvalitet sto je bio jeftin i isticai se nacinom sklapanja.
P.s. sto se tice grejanja u mestu, predstavlja se to previse crno belo, kao da su opcije ili ga grejes sat vremena u leru ili odmah vozis.
A mislim kad je minus da je dobro minut dva tri da procirkulise ulje, podigne temperaturu za 10ak stepeni u odnosu na trenutnu itd.
 

Edited by Ivan
Skinuti visestruki Tapatalk potpisi

Share this post


Link to post
Share on other sites

Kako da lakše prezimite sa svojim automobilom?

 

sneg gume.jpg

 

I kalendarski je počela zima. Zimski uslovi vožnje od vozača zahtevaju dodatne aktivnosti i oprez. Pored snežnih padavina, probleme mogu zadavati i kiša u kombinaciji sa niskim noćnim temperaturama. Predstavljamo vam nekoliko važnih detalja, koji će vam učiniti zimsko korišćenje automobila jednostavnijim

 

1. Zimski pneumatici

Osnova svega je dobar kontakt sa podlogom. Jedine četiri dodirne tačke automobila sa podlogom ostvaruju pneumatici. Dakle, možete imati najskuplji i najbezbedniji automobil na svetu, ali ako nemate zimske pneumatike na njemu, on će biti samo luksuzne sanke i ništa više od toga. Obratite pažnju i na činjenicu, da je minimalna dubina dezena kod zimskih pneumatika 4 milimetra. Važna je i njihova starost. Vremenom zumski pnaumtik postaje sve tvrđi i gubi na efikasnosti. Idealno vreme za kupovinu novih zimskih pneumatika je nakon 4 godine.

 

2. Priprema

Pored pneumatika, važno je redovno menjati brisače na vetrobranskom staklu, kao i na zadnjem staklu, ukoliko ga automobil poseduje. Većina hatchback automobila poseduje i zadnji brisač. Da li ste znali, da brisače treba menjati minimalno jednom godišnje, a neki smatraju da je to idealno učiniti pred zimu i posle zime. Brisači značajno gube na kvalitetu usled kombinacije vlage i mraza, pa ih je dobro zameniti ponovo na proleće. Zbog jutarnjih mrazeva, sve dihtunge na vratima dobro je naprskati silikonskim sprejom i obrisati krpom. Ovim ćete izbeći neprijatno smrzavanje i oštećenje istih ukoliko na silu pokušavate da otvorite vrata.

 

3. Kontrola

Nedajte se iznenaditi. Pre nego što se bilo gde uputite vašim vozilom tokom zimskog perioda, pregledajte detaljno vaš automobil. Najbolje je, ukoliko ste u mogućnosti, da uradite takozvani inspekcijski pregled u servisu. Takva inspekcija uključuje dijagnostikovanje akumulatora, podešavanje svetala, merenje tačke smrzavanja rashladne tečnosti, proveru motornog ulja, kočione tečnosti i funkcije prskalica za brisače.

 

4. Zamagljeni prozori

Zamagljivanje prozora uvek izaziva vlaga u kabini ili nedovoljan protok vazduha. Kada je nešto mokro u enterijeru, čim se upali grejanje, voda počinje da isparava i zbog toga prozori magle. Rešenje: klasične patosnice zamenite gumenim, jer one ne upijaju vodu. Sve vlažne stvari ostavite u prtljažniku automobila. Ukoliko je automobil noviji, nemojte čistiti vetrobransko staklo iznutra, jer ono je već zaštitnim slojem koje onemogućava maglenje. Ukoliko ste upalili klima uređaj i usmerili vazduh da duva u vetrobransko staklo, a ono i dalje magli, onda je potrebno da zamenite filter kabine. Ukoliko nije redovno zamenjen, velika je šansa da će stakla zbog toga magliti.

 

5. Prilagodite vožnju uslovima na putu

Prilagoditi vožnju uslovima kolovoza - to je pravilo svih pravila! Ukoliko je put prekriven snegom ili zaleđen, na uzbrdicama i nizbrdicama koristite prednosti menjača. Uzbrdo koristiti jedan stepen prenosa više nego što je uobičajeno, jer ćete tako pogonski točkovi biti manje osetljivi na dodavanje gasa i točkovi neće proklizavati. Nizbrdo koristite niži stepen prenosa, jer tako koristite ''motorno kočenje''. Možete se samo pomagati kočnicama, jer svako snažnije kočenje može za posledicu imati blokiranje točkova, što automobil čini neupravljivim.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Koliko vremena je potrebno da se kabina električnog auta zagreje na 20 stepeni?

 

bmw ix 01.jpg

 

Nemački ADAC je napravio zanimljivi test s kojim su istražili koliko vremena je potrebno da se zagreje kabina u električnom automobilu. Testirani su modeli Fiat 500e, Renault Zoe, VW e-Up, Hyundai Kona, VW ID.3, Tesla Model Y i BMW iX.

 

Merenja su napravljena dok automobili miruju, pri spoljašnjoj temperaturi od -10 stepeni, a rezultati su pokazali velike razlike. Temperatura od 20 stepeni u kabini u modelu BMX iX je ostvarena nakon samo 12.5 minuta. Volkswagen VW ID.3 je do iste temperature stigao za 24.5 minuta, a električna Hyundai Kona za 25.5 minuta. Drugima je trebalo duže. Tako je Fiatu 500e za to trebalo nešto više od 30 minuta, a Tesla Model Y, Renault Zoe i Volkswagen e-Up ni nakon 40 minuta nisu uspeli da zagreju kabinu na željenu temperaturu. Putnička kabina Tesle se zagrejala samo do temperature od 15 stepeni, Renaulta do 14, a Volkswagena do 10 stepeni.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Kakav je uopšte sistem grejanja na električnim autima, nikad nisam razmišljao o tome? Na prvu loptu bih rekao električno, al nekako mi to "arčenje" energije.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Da, sad mi je jasno zašto kompanija ZF umesto klasičnog grejanja cele kabine na željenu temperaturu predlaže grejani sigurnosni pojas za električna vozila ( grejač od 70 Watti po jednom pojasu ).

Štedi bateriju i time jača domet. Navodno na niskim temperaturama može povećati domet za čak 15 procenata.

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Možda sam zatucan, ali ja i dalje ne vidim ikakvu prednost električnih auta za prosečnog korisnika, čak naprotiv.

Sent from my SM-G770F using Tapatalk

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


 

 



Info

FLCS Forum koristi tzv. kolačiće (cookies), kako bi korisnicima osigurao funkcionalnost i jednostavnost korišćenja. Daljim pregledom ovog Foruma dajete svoj pristanak za korišćenje "kolačića".

×
×
  • Create New...