Jump to content
FAS Goran
neshaoct

Zašto samo 11 zemalja, i to uglavnom afričkih, ima lošije puteve od naših?

Recommended Posts

rupe%20putevi.jpg

Dno - U Srbiji ima čak 16.000 kilometara drumova koje treba hitno obnoviti, za šta su potrebne 2.2 milijarde eura

To što je Srbija na listi globalne konkurentnosti svrstana na 131. mesto od 142 zemlje ne čudi naše stručnjake, koji kažu da taj podatak odslikava realno stanje i navode da kod nas ima čak 16.000 kilometara puteva kojima je potrebna hitna obnova, za šta su potrebne 2.2 milijarde eura, koje, naravno, nemamo.

U najgorem stanju su regionalni i lokalni putevi, koji su često prepuni opasnih rupa, pa vožnja po njima izgleda kao slalom, ali ni magistrale nisu mnogo bolje. Saobraćajni stručnjaci tvrde da nema dela Srbije u kom je putna mreža dobra, zbog čega nam se automobili ''troše'' neuporedivo brže nego u Evropi.

Direktor ''Puteva Srbije'' Zoran Drobnjak priznaje da je stanje poražavajuće.

- Trebalo bi nam bar pet godina da sredimo sve puteve u Srbiji. Od novca koji zaradimo u ''Putevima Srbije'' jedan deo se izdvaja za te svrhe, ali to nije dovoljno. Na primer, u Ibarsku magistralu već osam godina ništa nije ulagano. Razgovaramo sa Svetskom bankom, EIB-om i EBRD-om da nam daju oko 300 miliona kredita kako bismo uredili bar deo puteva. Na potezu je Ministarstvo finansija, koje bi trebalo da dogovori uslove kreditiranja - objašnjava Drobnjak.

I dok nadležni pokušavaju da novim kreditima zakrpe stare rupe na putevima, dotle vozači po Srbiji uništavaju kola duplo brže nego oni u Evropi. Direktor distributera automobila ''Hit auto'' Zoran Dragojević navodi za Press da ne postoje precizni podaci o tome koliko nam kola brže propadaju zbog loših puteva, ali sa sigurnošću tvrdi da auto koji ovde pređe 200.000 kilometara izgleda kao onaj koji je u inostranstvu prešao 500.000.

- Ako je, na primer, normalan vek za jednu sponu 60.000 pređenih kilometara, kod nas ćete morati da je menjate posle 30.000. Zbog loših puteva propadaju točkovi, amortizeri, spone volana... Sreća je da proizvođači još nisu došli do toga da nam uskraćuju garancije za nove automobile zbog loših puteva - objašnjava Dragojević.

Istraživanje Pressa o tome gde su najgori putevi u Srbiji pokazalo je da rupa, džombi i raznih drugih prepreka ima svuda. U Komitetu za bezbednost saobraćaja kažu da su najveći problemi rupe, nedostatak signalizacije, manjak zaštitne ograde, izbledele linije, nepreglednost...

- Posebno u istočnoj Srbiji, putevi, osim što imaju dosta rupa, budu i od lošeg asfalta, što produžava zaustavni put automobila. U Vojvodini imaju veliki problem sa blatom koje automobili nabacuju, kao i sa smenjivanjem veoma dugačkih pravaca i oštrih krivina. Na jugu Srbije takođe imamo loš asfalt, mnogo neravnina, uvala... - objašnjava Milan Božović iz ovog komiteta.

Direktor ''Puteva'' Zoran Drobnjak opravdanje za rupe na već krpljenim putevima nalazi u lošem bitumenu iz domaće proizvodnje.

- Kada Rusi budu završili rekonstrukciju rafinerija, onda ćemo moći da koristimo bolji bitumen. Kada se radi o krpljenju, ako je manja površina, onda obično izvođače ne teramo da uvoze bitumen jer to značajno povećava cenu. Međutim, kada se rade veće deonice, tražimo uvozni bitumen. Razlika je odmah vidljiva. Evo, na primer, na ulazu u Beograd, gde je put presvlačen bitumenom iz Austrije, čak i laik vidi da je on kvalitetniji - objašnjava Drobnjak.

Nestručno održavanje

Sekretar za građevinarstvo u Privrednoj komori Srbije Goran Rodić kaže da se putevi održavaju nestručno, često bez adekvatne kontrole radova.

- Dovoljno je da neko ukrade samo jedan centimetar asfalta, pa da put brzo propadne. Onda imate situaciju da vam se na istim mestima pojavljuju rupe, a problem je što mnoge privatne firme koje održavaju puteve zanima samo novac i da što brže završe. Rešenje je da se već kod pripreme uključe validne firme sa opremom i državni organi koji mogu da utiču na brzinu gradnje, licenciranje i kontrolu - objašnjava Rodić. Demir Hadžić iz Ministarstva za infrastrukturu kaže da su oni putni pravci koji su rekonstruisani u poslednjih deset godina od evropskih institucija dobili tri zvezdice, od mogućih pet.

- Naravno da imamo želju da puteve dovedemo u još bolje stanje. Ali činjenica je da putevi propadaju kako zbog samog kvaliteta materijala i načina na koji su pravljen tako i zbog opterećenja. Ipak, ne mislim da se manje računa vodi o regionalnim putevima u odnosu na magistralne i autoputeve - kaže Hadžić.

Svega desetak tužbi godišnje

- Broj tužbi je minimalan jer vozači nisu dovoljno informisani o svojim pravima, a nekad je šteta takva da im se više isplati da je sami poprave nego da tuže. Godišnje bude desetak takvih tužbi, i to najčešće kad je šteta nekoliko hiljada eura. A procedura je sledeća:

čim se desi nezgoda, vozač treba da zaustavi kola i odmah pozove policiju, koja pravi foto-dokumentaciju i zapisnik. Vozač kasnije može tu dokumentaciju da podigne i na osnovu nje tuži putarsko preduzeće nadležno za održavanje te deonice. Sporovi mogu da traju i dve godine, ali ako se utvrdi da vozač nije kriv, sve troškove snose putari - objašnjava Milan Božović iz Komiteta za bezbednost saobraćaja.

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Magistralni deo od Ljiga do Cacka, Gospode Boze, znaci nevidljiva udubljena na matorom posivelom asfaltu, 2x sam skoro do kraja zabio amortizer do kraja na prednjem desnom, ono je katastrofa. Ne daj Boze nesto da mi se desi na kolima, opusteno bi ih tuzio, napravio bih na licu mesta video zapis o svemu. Od sada Ibarskom magistralom kad god mogu vozim srednjom trakom sto vise mogu :(

Edited by life master

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ja regularno naplatio jedan karter i jednu iskrivljenu felnu. I kako stvari stoje, nastaviće se.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Izvini Neso ali meni je jako mucno da citam ove clanke ... Davno sam se pomiriJo sa sudbinom ... Koga tuziti i kome se zaliti?! Cini mi se da je sve to jeno isto. Off-ujem ali na ovu nasu realnost to je jos i dobro. More, kad pocnem da bijem ! :thumbup:

Share this post


Link to post
Share on other sites

A jel isao neko ovim novim delom auto puta??????? Prema Subotici...Ono je SRAMOTA!!!!!!!! Jel Mrki hteo da se samo sto pre pusti u saobracaj ili sta je ,ne znam,ali sta su ono napravili..Treba ih zatvoriti odma...Ja ne znam ko je uopste primio taj put i pustio ga u saobracaj...I onda dodju da traze jos 330 din za drumarinu...uffffff..Mrzelo me je da stajem i slikam i da postavim slike da ljudi vide kakav je ono put...

Share this post


Link to post
Share on other sites

Put izmedju Kuceva i V.Gradista, nekih 5km puta sam isao tako sto sam ubacio u prvu, pustio kvacilo i upalio sva 4 migavca. Auto se rasadjuje ako se ide brze od 10km/h, trebalo mi je 45-50min da predjem 5-6km...

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ah, taj srpski put. Divan je za rastavljanje automobila bez alata...

A koliko je doprinos za puteve po registrovanom vozilu, pa puta, puta, puta, a koliko su putarine, pa suma, suma, suma... na kraju - koliko para od toga ode u izgradnju i restauraciju puteva, i zašto su putevi takvi kakvi jesu ( i pored bezmalo najskupljih putarina u Evropi) ?

Share this post


Link to post
Share on other sites
Guest gall

Pa lepo kaze gos. direktor "Puteva Srbije" da jedan deo zaradjenog novca firma potrosi u sredjivanje puteva.. pitam se samo sta se radi sa drugim delom zaradjenih para!? ..i dokle vise!? Stvarno mucna tema..

Share this post


Link to post
Share on other sites

Tamo negde,davne 2001 godine,mesec dana posle velikih promena,rece jedan cika na tv,da nam treba jedno 5-6 godina da se popravi putna infrastruktura jer zadnjih 10 godina,zbog ratova,sankcija i ostalog nam poznatog nije nista radjeno,pa imamo najlosije puteve u Evropi. :construction:

Prodje 10 godina srljanja u Evropu i jurenja za integracijama i evropskim standardima,a u ovom clanku citam da nam opet treba 5 godina da se popravi putna infrastruktura :thumbsup:

Tako da....

Zasto se uzbudjivati?Opusteno.... :coffee:

Edited by sasha015

Share this post


Link to post
Share on other sites

Smorio sam se zesce kada sam u dva dana video ovu i vest o brzem propadanju automobila koji se voze u Srbiji, uzrokovano losim putevima, losim gorivom, fals delovima i slicno... <_<

Mislim nije da to ne znamo, ali svaki dan vozis, izbegavas neke kratere, naviknes da ponekad sipnes lose gorivo, da ti ukradu koji litar na pumpi, da te lupe po usima za putarinu, pa valjda oguglas...

A najjace je za zeleznice, 9 km/h se sada brze ide nego u vreme Milana Obrenovica...

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ja stalno govorim (mozda gresim a mozda i ne) treba dici glas i reci sta nam smeta. Dok god cutimo i trpimo nema nista od toga. Zivimo u zemlji u kojoj nemamo sa cim da se ponosimo (osim mozda teniserima). Sve oko nas je sramota, prava sramota. Jbg kad u Srbiji vise nema inicijative. Rezim je progutao sve a vi narode, ko vas hebe kad vas 6 miliona cuti i trpi. Umesto da oremo drumove i pravimo pi3darije mi se poklopili usima i gledamo kako se kofa puni gownima koja posle opet mi moramo da pojedemo. Tako nam i treba.

Share this post


Link to post
Share on other sites
Znamo da je kvalitet radova koje vrše naši putari diskutabilan, ali pogledajte kako to rade Rusi.

Ruski metod krpljenja rupa sastoji se iz nekoliko koraka koji podrazumevaju nasumično posipanje asfalta po barama, muljanje lopatama i prelazak na sledeće oštećenje na kolovozu.  

 


 


Share this post


Link to post
Share on other sites

Mislim da su ti podaci nisu tačni o kvalitetu puteva, kakvi su koje kuda ovi naši su još i dobri  

Share this post


Link to post
Share on other sites
Najlošije puteve na Balkanu imaju Srbija, Makedonija i BiH, a najbolje Hrvatska

 

auto%20put%20putarine.jpg

 

Prema poslednjem globalnom indeksu o konkurentnosti Svetskog ekonomskog foruma (WEF) 2013.-2014., od zemalja regiona najlošiji putevi su u Srbiji, a odmah iza slede Makedonija i Bosna i Hercegovina. Prema poslednjem istraživanju WEF-a, Srbija se nalazi na 119. mestu od 148 zemalja obuhvaćenih pomenutim istraživanjem. Od više od 40.000 kilometara puteva svih kategorija u Srbiji, nijedna deonica, osim novih delova Koridora 10, ne zaslužuje najvišu ocenu, niti ispunjava potrebne standarde. Goran Rodić iz Privredne komore Srbije je ranije za medije u Srbiji izjavio da se na izgradnji saobraćajnica u Srbiji angažuju neretko sumnjive firme, koje imaju slabu opremu i kadar, a često se dešava da nadzor svoj posao ne uradi do kraja. Štaviše, saobraćajni stručnjaci tvrde da u Srbiji ima čak 16.000 kilometara puteva koje treba hitno obnoviti, za šta treba uložiti 2,2 milijarde evra.

 

Nakon Srbije, sledi Makedonija koja se, prema istraživanju WEF-a, nalazi se na 111. mestu. BiH je jedna od zemalja regije sa najlošijim putevima i putnom infrastrukturom, a na listi WEF-a nalazi se na 104. mestu. Stručnjaci smatraju da je za BiH veliki problem nepostojanje dovoljno autoputeva i da zemlja nema ni blizu dovoljan broj brzih puteva i autoputeva. Ranija istraživanja su pokazala da će BiH imati loš rejting sve dok ne bude imala razvijenu mrežu autoputeva koji su, osim što popravljaju kvalitet vožnje, prema svim karakteristikama najbezbedniji i na kojima je najmanja šansa da se doživi saobraćajna nesreća.

 

Zanimljivo je da bolje i kvalitetnije puteve od gore pomenute tri zemlje regiona imaju, primera radi, Vijetnam, Zimbabve, Zambija, Jermenija, Etiopija, Kambodža, Kenija i Trinidad i Tobago. S druge strane, najbolje puteve u regionu imaju Hrvatska, Albanija i Crna Gora. Hrvatska je prema kvalitetu puteva u samom svetskom vrhu. Prema istraživanju WEF-a, Hrvatska je pozicionirana na 21. mestu na globalnom nivou, Albanija se nalazi na 76., a Crna Gora na 95. mestu. Apsolutni lider u regionu po pitanju autoputeva je Hrvatska sa 1.060 kilometara izgrađenih puteva i još 450 u fazi gradnje ili u pripremi. Slovenija ima oko 600 kilometara uz još 100 u planu.

 

Od ostalih zemalja šireg regiona Balkana, najbolju putnu infrastrukturu ima Slovenija, koja se nalazi na 32. mestu WEF-ove liste, a iza nje slede Turska, koja je na 44., Grčka 63., Mađarska 73. i Slovačka na 85. mestu. Najlošije puteve na evropskom nivou ima Moldavija koja se nalazi na poslednjem mestu ove liste.

Prema istraživanju WEF-a, najkvalitetnije puteve na svetu imaju Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), a sledi ih Francuska, Oman, Portugal, Hong Kong, Austrija, Singapur, Švajcarska, Finska i Holandija. Od 20 najbolje rangiranih zemalja u svetu prema kvalitetu putne infrastrukture, njih 10 su evropske, a osam azijske, što znači da su najbolji putevi na svetu u Evropi i Aziji.

S druge strane, najlošije puteve na svetu imaju Moldavija, a slede je Gvineja, Timor, Rumunija, Ukrajina, Haiti, Mozambik, Mongolija, Gabon i Angola. Od 20 najlošije rangiranih zemalja na svetu prema kvalitetu putne infrastrukture, njih osam su afričke, a sedam azijske, što znači da su najnekvalitetniji putevi u Africi.

 


 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Samopopravljajući putevi koji ujedno pune baterije električnih vozila

 

166558-put.jpg

 

U razvoju su novi materijali koji će omogućiti da se putevi sami popravljaju, kao i da poseduju sposobnost slanja informacija elektronskim putem.

Ovo su dobre vesti za nas, jer kao što je opšte poznato, ne možemo da se podičimo visokim kvalitetom puteva, kao ni efikasnom službom koja iste popravlja. Nažalost, lopata je još uvek glavni ''instrument''. Naučnik u oblasti tehnologije materijala pri Delft univerzitetu u Holandiji, Erik Šlangen, ima odgovor. Reč je o samopopravljajućem asfaltu koji sadrži čelična vlakna. Ova vlakna se mogu magnetisati i sprovoditi toplotu. Grejanje ovog materijala zagrea asfalt i zatvara pukotine. Mašina koja vrši funkciju magneta može biti korišćena da pripomogne čitavom procesu, dok toplota sunca i automobili koji prelaze preko vozne površine takođe donekle mogu pomoći.

 

Samopopravljajući asfalt je već u upotrebi na 12 puteva u Holandiji. Jedan je u upotrebi sa novim materijalom od 2010., i još uvek je u perfektnom stanju, mada bi realno i dobro odrađen konvencionalan put takođe bio u sličnoj formi. Dakle, sud vremena je ipak neophodan. Međutim, tu je još jedna stvar koju je Šlangen istakao: ''Stavljanje čeličnih vlakana u asfalt znači da šaljete informaciju, tako da bi moglo biti moguće puniti električne automobile tokom vožnje. Još uvek je rano o ovome detaljnije govoriti ali ćemo napraviti neka ispitivanja ispred semafora, jer je ideja da se baterija puni dok automobil čeka u saobraćaju.''

Bez sumnje, ovde je reč o ideji koja realno može da bude sprovedena. Jedva čekamo samopopravljajuće puteve na Balkanu, tamo negde u 22. veku…

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

''Putevi su nam sramota, rupe koštaju vozače milion''

 

put uk.jpg

 

''Imamo najgore puteve na svetu'', često se žale srpski vozači, ali isto verovatno tvrde i u Velikoj Britaniji. Naime, u prva četiri meseca 2018. Britanci su podneli više zahteva za odštetu od osiguranja zbog šteta nastalih usled udarnih rupa na putevima nego tokom cele 2017. Ova ''epidemija'' udarnih rupa na britanskim putevima izaziva štetu od čak milion funti mesečno, tvrde osiguranja. Na osnovu poslednjih podataka britanskog Automoto saveza (AA), prikupljenih preko osigiravajućih društava iz cele Britanije, 4.200 vozača je podnelo zahtev za odštetu zbog štete nastale zbog udarnih rupa.

''Britanski putevi su nacionalna sramota. Budžeti lolalnih samouprava su toliko stegnuti da nemaju resurse za održavanje puteva'', tvrdi Dženet Konor, direktorka osiguranja u AA. Konor dodaje da je pomenuta suma od milion funti odštete mesečno samo vrh ledenog brega, jer učestala šteta ne opravdava zahtev za odštetu tako da je problem znatno veći nego što brojevi pokazuju. AA procenjuje da kada vozači podnesu zahtev za odštetu, isplaćuje se u proseku 1.000 funti. Iz kompanije ističu da raste broj tvrdnji u kojima je automobil ''ozbiljno oštećen i neupotrebljiv za vožnju''. Broj takvih tvrdnji u periodu od januara do kraja aprila 2018. je jednak broju za celu 2017. Ministarstvo saobraćaja VB je u martu obezbedilo dodatnih 100 miliona funti za sređivanje udarnih rupa, ali stručnjaci tvrde da britanskim putevima godišnje fali 556 miliona funti za tu svrhu. Lokalne uprave su navodno isplatile 43 miliona funti kompenzacije za vozače i bicikliste zbog udarnih rupa.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Gradonačelnik svečano otvorio 1 metar autoputa

 

romania 1.jpg

 

Srbija i Rumunija imaju probližno isto kilometara (oko 800 km) autoputeva, s tim da je Rumunija 2.7 puta veća od naše zemlje. Pored toga, i ostali putevi su im u vrlo lošem stanju, pa se Rumunija može ''pohvaliti'' najlošijom mrežom puteva u celoj Evropskoj Uniji. Zbog toga je jedan biznismen iz grada Sučava, u blizini granice sa Moldavijom, iz protesta izgradio 1 metar autoputa, na sopstvenom zemljištu.

 

romania 11.jpg

 

Ovaj građevinski poduhvat ga je koštao 4.500 evra, a svečano ga je otvorio lokalni gradonačelnik. Biznismen je izjavio kako je ovime želeo da pokaže kako mu je dosta obećanja političara u poslednjih 30 godina. ''Želim autoput ovde, u svom regionu. Ovde, u Sučavi, u svom gradu'', izjavio je mreži ''Euronews''. Uz to je pozvao druge biznismene i građane da podrže kampanju ''Rumunija želi autoputeve!'' Rumunija trenutno ima 805 kilometara autoputeva, a do kraja godine bi trebala dobiti još 118 kilometara, ako se obistine obećanja vlasti. Pored kvantiteta, problem je i kvalitet puteva našeg istočnog suseda. Prema izveštaju Evropske komisije, Rumunija ima najviše povređenih na putevima u celoj Evropskoj Uniji, a samo tokom 2017. više od 1.900 ljudi je poginulo na njihovim putevima, a kao glavni krivac se izdvaja užasno stanje putne mreže, prenosi ''Euronews''.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Kad smo kod rupa po  putevima, ne mogu, a da ne pomenem sahtove po Beogradu. Prosto je neverovatno da putari presvuku ulicu asfaltom, a da ne umeju (ili nece posto se sigurno ustedi vreme a time i novac) da urade saht u ravni sa asfaltom , vec istog momenta dobije se nova rupa na putu.Ko je vozio po Bgdu recimo  ulicom Gospodara Vucica( ju naopako- slucajan primer) u delu od Grcica Milenka do Maksima Gorkog zna o cemu pricam!

Share this post


Link to post
Share on other sites

U Smederevu je u svakoj ulici tako... Izgleda da je sahta nedostizan gradjevinski poduhvat za nase putare...

Sent from my Redmi Note 3 using Tapatalk

Share this post


Link to post
Share on other sites

Kolarska pored kasarne i cela Vojvode Stepe je sa ulegnutim šahtama.Ali to je ulica koja je restaurirana nekih godinu dana a šahte su rezultat tog poduhvata.Verovatno nisu znali bolje to je graditeljski maksimum.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


 

 



Info

FLCS Forum koristi tzv. kolačiće (cookies), kako bi korisnicima osigurao funkcionalnost i jednostavnost korišćenja. Daljim pregledom ovog Foruma dajete svoj pristanak za korišćenje "kolačića".

×
×
  • Create New...