Jump to content
FAS Goran
Woodoo

Fiat 500 / 600 & Zastava 750

Recommended Posts

Fića slavi 63. rođendan

 

fica jag.jpg

 

Na današnji dan 1955. godine iz pogona kragujevačke Crvene zastave sišao je prvi model ''fiće''. Ovaj, apsolutno najomiljeniji automobil koji se pravio na prostoru Jugoslavije, proizvodio se sve do 1985. i ukupno je proizvedeno 923.487 primeraka. Prvih pet godina ''fića'' je u stvari bio Zastava 600 sa motorom od 633 kubika i 22 konjske snage.

 

 

Zastava 750, odnosno čuvena ''nacionalna klasa'' stiže 1960. godine sa motorom zapremine 767 kubika, koji je u početku razvijao 23 KS, da bi na kraju proizvodnje uspeo da dogura do 27 konja. Za dostizanje ekstaze, odnosno za ''gaženje preko stotke'' mu je trebao nepun minut. Međutim, ove ne baš impresivne karakteristike nisu puno značile mnogim Jugoslovenima koji su uživali u ovom mališanu i njime prelazile hiljade kilometara.

 

fica spom.jpg

 

U ono vreme za ''fiću'' je trebalo izdvojiti ondašnjih 450.000 dinara (otprilike 50 prosečnih plata), dok je poslednja serija iz 1985. godine koštala 476.000 dinara (oko 15 prosečnih plata u tadašnjoj SFRJ). ''Fića'' je bio i policijsko vozilo, a možda najzanimljivi događaj vezan za ovu malu legendu bio je fudbal ''fićama''. Krajem sedamdesetih godina prošlog veka, hiljade Beograđana je odlazilo na stadion Tašmajdan kako bi gledali spretne driblere na četiri točka kako pokušavaju da postignu gol za svoju ekipu (''fiće'' su gurale ogromnu loptu). Daleko pre nego što su nešto slično uradili u Top Gear-u.

 

 

Najjači fabrički ''fića'' bila je Zastava 850. Motor zapremine 848 kubika je mogao da razvije 32 konjske snage i 55 Nm obrtnog momenta. Do 100 km/h mu je trebalo nešto ispod 30 sekundi, a maksimalna brzina je bila 125 km/h.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Fića Speciale

 

fica 750.jpg

 

Pojavom Stojadina na proizvodnim trakama kragujevačke zastave, titula limenog člana porodice prešla je sa Fiće na novi, moderniji i funkcionalniji automobil. Zastava 750 je tako potiskivana u drugi plan, što je dovelo do toga da je u kasnijim godinama uzimana zdravo za gotovo, te da se o njima vodilo sve manje brige. Upravo zbog toga, pojedine verzije poput Zastave 750SC, odnosno Fiće Specijala vremenom su gubile obeležja koja su ih činila prepoznatljivim i danas je prava retkost videti ih u potpuno originalnom stanju. Bez velike pompe, ali sa mnogo uloženog truda, Aleksandar je do najsitnijih detalja restaurirao svog Fiću Specijala iz 1979. godine i vratio mu fabrički sjaj.

 

zastava-750-special-fica-aleksandar-01.jpg

 

Kao dečak, Aleksandar je provodio sate u automehaničarskoj radionici pomažući ocu, i ljubav prema Fićama je došla upravo tada: ''Uvek sam pratio šta on radi i zanimalo me je to, a tu je bilo dosta Fića. Ja sam se uvek motao oko njih i pored Tristaća i Pezejaca, najviše su me zanimale Fiće i najviše sam pratio kako ih on popravlja, pa sam se i ja malo uključivao.'' Aleksandar je tada bio suviše mali da samostalno sedne za volan, ali se i dalje seća vožnji sa suvozačevog sedišta: ''Tada mi nisu dali da ga vozim, ali toliko sam pratio sve zvukove i sve što se u Fići dešava.'' Rat je Aleksandra iz Drvara doveo u Beograd, gde je počeo svoju mehaničarsku karijeru, ali i ponovo probudio svoju dečiju želju: ''Više nije bilo ni radionice ni bilo čega, ali sam tada sam počeo da se bavim mehanikom pošto mi je otac usadio te osnove. Tada sam rekao sebi da ću ga voziti pošto nisam mogao kao klinac. Dugo sam ga tražio, bar dve godine intenzivno, dok nisam našao primerak koji je pogodan za sređivanje, i za dovođenje u stanje kakvog sam ga nekad viđao. To je bilo pre tri i po godine.''

 

zastava-750-special-fica-aleksandar-02.jpg

 

Aleksandar je naglasio da mu se verzija 750SC uvek posebno sviđala, ali nije bila uslov za kupovinu. Ipak, dogodilo se upravo da je pronađeni primerak bio 750SC. ''Moje je mišljenje inače da loš Fića ni ne može da se sredi kako treba. Kao osnova, on je bio dobar. Bio je truo kao i svaki Fića, ali to su bile pozicije koje su mogle lepo da se srede.'' prisetio se Aleksandar trenutka kada je u jednom vojvođanskom selu pronašao pravog Fiću za sebe. Automobil je bio garažiran kod prvog i do tog trenutka jedinog vlasnika, a iz Vojvodine je prvi put izašao sa Aleksandrom, mada ne na svojim točkovima: ''Vlasnik auta je bio jedan čiča koji ga je kupio novog u Vojvodini. Fića se vozio na relaciji Jaša Tomić-Bačka Palanka i kada sam ga kupio, imao je 78.000km na satu. Zanimljivo je da je prvi put izašao iz Vojvodine kod mene, na šlepu za Beograd.''

 

zastava-750-special-fica-aleksandar-03.jpg

 

Osim farbanja u identičnu boju, Aleksandar je Fiću sredio sam i sa posebnom pažnjom. Tako je i najsitniji šraf očišćen i zašrafljen nazad. Srećom, enterijer je bio veoma dobro sačuvan zahvaljujući debelim kožnim presvlakama, ali su oštećenja na oplatama vrata zahtevala potragu za adekvatnim pepito dezenom. Iako se tokom restauracije trudio da Fići vrati potpuno fabrički izgled, Aleksandar nije želeo da promeni providnu ručicu menjača koju je na auto stavio njegov prvi vlasnik: ''Nju je čiča stavio kad ga je kupio, unutra je školjka i bilo mi je žao da stavim crnu kuglu umesto toga. Navlaku na volanu sam isto sređivao, menjao sam par dugmića na njoj, ali sam uspeo da joj vratim sjaj. Nalepnica sa zastavom Jugoslavije se isprala, ali sam na internetu uspeo da nađem istu takvu iz perioda i da je vratim; kada je čiča nije skinuo, vala neću ni ja!'' Još jedan dodatak koji je Aleksandar pribavio jeste radio, komad opreme koji je u Fićama bio jako redak: ''Radio nije imao nikakav, ali sam našao jedan iz tog vremena i približno iz iste godine, kao i zvučnici. Želeo sam da ima muziku koja će se uklopiti u period.'' Uz karakterističan enterijer i branike, Fića Special je imao i sedišta na obaranje, čega Aleksandar dugo nije bio svestan: ''To mi je godinama promicalo, a saznao sam od jednog čoveka koji je dugo imao Specijala. Od tad se uvek setim priča starijih generacija koji su prepričavali svoja iskustva o vođenju ljubavi u Fići, ali meni nikad nije jasno kako su to uspevali. Međutim, kad se obore sedišta, možda bi nekako i moglo'' uz smeh je dodao. Sređenog Fiću Aleksandar vozi vikendom i po lepom vremenu, ali ne preza od dužih putovanja: ''Može samo goriva da mu zafali i to je to - vožnja jeste malo bučna i neudobna, ali stižemo svuda. Ne vozim ga svakodnevno, ali svake nedelje malo prošetamo zajedno, da mami uzdahe i poglede. Vozio sam ga i do prvog vlasnika i bilo mu je neverovatno drago da ga je video ovakvog.''

 

zastava-750-special-fica-aleksandar-04.jpg

 

Tokom restauracije, Aleksandar je žudeo za danom kada će Fića biti spreman za prvu vožnju i taj trenutak je za njega bio vrlo emotivan: ''Kad sam ga završio, bilo je baš dirljivo, dok sam ga radio samo sam želeo da ga sastavim za tu prvu vožnju, da vidim kako izgleda taj moj Fića. Kad sam ga provozao, sve mi se vratilo - zvuk vrata, motora, menjača u toj prvoj brzini… Stvarno je bilo neverovatno. I sada kad ga vozim gledam da izvučem prvu brzinu dugo da se što više čuje taj zvuk koji je baš specifičan. Otac mi je preminuo 2013. godine, a znao je za moju ljubav i ostala mi je neostvarena želja da vidi kako sam ga sredio i da je iza njega ostao jedan dobar majstor.'' Kako je ovaj zeleni Fića jedan od retkih Speciala koji izgledaju kao da su tek napustili Kragujevac, mi smo sigurni da je Aleksandar nasledio i usavršio jednu istinski neprocenjivu veštinu.

 

zaq01.jpgzaq02.jpgzaq03.jpg

zaq04.jpgzaq05.jpgzaq06.jpgzaq07.jpg

zaq08.jpgzaq09.jpgzaq10.jpgzaq11.jpg

zaq12.jpgzaq13.jpgzaq14.jpgzaq15.jpg

zaq16.jpgzaq17.jpgzaq19.jpgzaq20.jpg

zaq18.jpgzaq21.jpg

 

Autor teksta: Đorđe Sugaris
Autor fotografija: Miloš Nikodijević

 

preuzeto sa - autoslavia.com

Share this post


Link to post
Share on other sites

Fića, Fičo ili Fićo - auto koji je bio član porodice

 

wqwqse503.jpg

 

Paradoksalno je, ali automobili koji su pružali najmanje istovremeno su bili oni koji su davali najviše svojim vlasnicima. Naime, govorimo o onim automobilima koji su posle Drugog svetskog rata pokrenuli čitave nacije u siromašnoj i ratom razorenoj Evropi. Na papiru ništa, u životu sve. U Francuskoj, to je bez sumnje bio Citroen 2CV. Sa druge strane, Nemačka je kao narodni prevoz na kraju ipak dobila Bubu, mada u značajno drugačijem ruhu nego što je Hitler originalno zamislio. Za Italiju, spasonosno vozilo bio je Fiat 500, a svaki od ovih automobila postao je najprepoznatljiviji klasik svoje nacije. Na papiru, oni nisu nudili ništa. Njihovi motori imali su skromne zapremine i snagu, komfor je bio sveden na potpuni minimum, ali uprkos tome, ti automobili su ostali zapamćeni kao univerzalno voljene ikone. Tajna njihovog uspeha bila je u šarmu i emocijama, osobinama koje su prevazilazile svaku drugu manjkavost i koje se nisu ticale samog izgleda.

 

wqwqse502.jpg

 

Za razliku od Nemačke, Francuske i Italije, Jugoslavija nije imala gotovo nikakvo nasleđe u masovno proizvođenim automobilima u periodu pre Drugog svetskog rata, ali je bez obzira na to imala svoj nacionalni automobil.

 

Sve je počelo 1955.
Zahvaljujući saradnji sa Fiatom tokom ranih posleratnih godina, Kragujevačka ''Crvena Zastava'' je 1955. godine otpočela sa proizvodnjom Zastave 600. Ovaj automobil bio je baziran na Fiatu 600, starijem i većem bratu popularnog Fiata 500. Dok se u Italiji 500 zahvaljujući svojoj omiljenosti zadržao u proizvodnji čak do 1975. godine, Fiat 600 je već 1969. godine završio svoj vek unutar matične kompanije. Ipak, Fiat 600 je nastavio da živi kroz Zastavu do novembra 1985. godine, kada je poslednji primerak izašao iz Kragujevca. Brzo, Zastava 600 je osvojila celu Jugoslaviju, delom iz nužde za dostupnom motorizacijom, a delom zbog toga što je u potpunosti odgovarao potrebama tadašnje prosečne porodice.

 

wqwqse501.jpg

 

Zastava 600 je ubrzo dobila svoje prve nadimke: Fića, Fičo ili Fićo, u zavisnosti od toga u kom je kraju Jugoslavije vožen. Tako, on je ušao u porodice i postao njihov punopravni član. Fićom se išlo na more i skijanje, Fića je zidao kuće i vikendice. Fića je prevozio i porodice i najrazličitiji tovar, a Fićom se čak i trkalo. Tako, on je postao deo nacionalnog identiteta na način na koji to nije uspela ni Zastava 101, a kasnije ni Yugo, iako su oba automobila prodavana u većem broju primeraka.

 

Tajna tolike omiljenosti
Tajna Fićine opšte omiljenosti ista je kao i kod Bube, Fiata 500 ili Spačeka. Dok je manjkao u snazi, udobnosti ili praktičnosti, Fića je imao šarm kojim se izvlačio kroz sve te godine proizvodnje, neznatne izmene i minimalna poboljšanja i povećanja snage. Za većinu odraslu u Jugoslaviji, Fića je deo kolektivne svesti i lepih sećanja, što ga danas takođe čini traženim klasikom koji budi nostalgiju i oživljava vremena srećnije saradnje Kragujevca i Torina. Fiće su jedni od retkih oldtajmera koji uvek mogu da se nađu na oglasima, a najslađi primerci su upravo oni u vedrim bojama koji izgledaju kao da su tek napustili Kragujevac i idu ka svojoj prvoj porodičnoj kući.

Jedan takav Fića dolazi baš iz Kragujevca, a u razgovoru sa njegovim vlasnikom saznali smo nekoliko detalja o njegovom limenom miljeniku iz 1981. godine. Interesantno, vlasniku je ovo prvi Fića u životu, a takođe i prva restauracija oldtajmera, mada pamti vremena kada se sa ocem vozio u njegovom kragujevačkom Fiatu: ''Otac je vozio Fiću pre 30 godina, vozio nas je na more, ali ja do sada nisam vozio Fiću. Fića je naš nacionalni auto, a ja sam iz Kragujevca pa mi je to bio izazov. Ako ga ne prodam, ostaviću ga sinu za 18. rođendan da i on ima slična sećanja vezana za auto'', dodao je na kraju.

 

Dve godine do starog sjaja
Proces restauracije ove Zastave 750 počeo je traženjem najboljih delova za nju, čime se obnova malo odužila: ''Ja sam ga restaurirao, dve godine je kod mene, a i sama restauracija je trajala toliko. Od početka je rađen, od nule. Skinuta je gola školjka i sve je rađeno kompletno. Mehanički je čitav urađen: ogibljenje, motor, kočnice.''

 

wqwqse500.jpg

 

Za Fiću je izabrana fabrička pastelnozelena boja koja izgleda sjajno u kombinaciji sa svetlim tekstilnim enterijerom. Vlasnik je bio vođen originalnim izgledom, ali je svog Fiću ulepšao jednim starijim detaljem - brkovima kakve su nosili raniji modeli. Naravno, Fića je atrakcija kada se pojavi na ulicama svog rodnog grada, a kako vlasnik naglašava, reakcije nikad ne manjkaju jer podseća sugrađane na neka bolja vremena. Ova lepa Zastava ima sigurnu budućnost, ali je glavno pitanje hoće li ipak ostati u porodici i rodnom gradu, ili će pak sreću naći u nekoj drugoj garaži?

 

by Đorđe Sugaris - Autoslavia

 

preuzeto sa - polovniautomobili.com

Share this post


Link to post
Share on other sites

''BB Classic Cars'' iz Skoplja od starog Fiće napravio električni automobil

 

fica ev 111.jpg

 

Makedonski majstori ugradili su električni motor u legendarni automobil Zastava 750, poznatiji pod nadimkom Fića.

 

fica ev 11.jpg

 

Posao zamene originalnog motora odradila je kompanija ''BB Classic Cars'' iz Skoplja, koja se bavi restauracijom klasika. Tako je udahnut novi život u maleni automobil koji je motorizovao bivšu Jugoslaviju.

 

fica ev 1111.jpg

 

U ''BB Classic Cars''-u istakli su kako najviše vole da rade upravo na Fićama i dodali da su jedina kompanija u južnoj Evropi sertifikovana za konverziju tih automobila na struju.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Fića za beg od svakodnevnice

 

1977-zastava-750 005.jpg

 

Generacije rođene sredinom osamdesetih godina odrastale su u periodu kada je Fića još uvek mogao da se vidi na ulicama širom Srbije, u borbi da održi tempo sa modernim saobraćajem. U periodu kada su oni pravili svoje prve vozačke korake, Fića je bio isluženo vozilo iz kragujevačke Zastave koje su obožavali samo najveći nostalgičari. Ovi pioniri koji su u Fići prepoznali klasik mnogo pre globalnog i lokalnog oldtajmer buma imali su priliku da biraju između očuvanih i preživelih primeraka, ostavljajući mlađim generacijama dosta teži zadatak. Miroslav je bio jedan od retkih koji je Fiću želeo još od tinejdžerskih dana, ali je na ostvarenje svojih oldtajmerskih snova čekao do pre dve godine.

 

1977-zastava-750 004.jpg

 

''Od kad sam bio klinac, hteo sam da kupim Fiću. Teča je davno imao jednog, još kad sam bio prvi-drugi razred osnovne škole. Njega sam kasnije i vozio, a kada sam stekao pravo da vozim, maštao sam da ga kupim'', počeo je Miroslav priču o svom belom Fići iz 1977. godine. Kako je on naglasio, u početku je ipak svašta drugo bilo preče, ali je želja za Fićom tinjala godinama, te je pre tri godine rešio da se aktivira u potrazi za svojim prvim klasikom. Zajedno sa prijateljima koji su već uplovili u svet Fića, Miroslav se otisnuo u lov koji je ubrzo i urodio plodom.

 

1977-zastava-750 003.jpg

 

''Našao sam ga u jednom selu iza Kovina, bio je kod prvog vlasnika i kupio ga je jedan moj drug u nameri da ga sređuje. Kako je on odustao, ja sam ga preuzeo od njega. Četrdeset godina je bio kod jednog čoveka, bio je dosta zdrav i bila su potrebna samo neka sitna krpljenja. Ipak, bio je za sređivanje'', kazao nam je Miroslav, dodavši da je na sedištima imao jamboliju što mu je spasilo crni enterijer od skaja, a da je mehanički takođe bio dosta dobro očuvan. Doduše, jedan od sitnih problema koje je Fića imao kada je kupljen pretvorio se u zanimljivu priču. Naime, prozori nisu mogli da se otvore, a klapna koja reguliše topao vazduh nije mogla da se zatvori, pa je put do Beograda bio pakleno vruć. Zajedno sa dva prijatelja, Markom Momirovim i Markom Davidovičem, radovi su krenuli zamenom sajtni i sitnim limarijskim opravkama, a dalje sređivanje je podrazumevalo i farbanje u njegovu originalnu belu boju. Kako bi Fića bio i estetski kompletan Miroslav je našao nove branike, retrovizore i ratkapne, a tom prilikom je dodao i karakterističan brk sa starijih verzija Fiće za koji naglašava da je jedini neoriginalni deo na njemu. Uz veliku pomoć prijatelja bez kojih bi se teško odlučio na ovaj poduhvat, Miroslav je Fiću obnovio u rekordnom roku i spremio za povratak na ulice.

 

1977-zastava-750 002.jpg

 

Pored svih svojih ograničenja i nedostataka, Fića je u vožnji za Miroslava pravo uživanje: ''Ove sezone je spreman za bilo gde. Išao sam na par sitnih puteva, sve je prošlo najnormalnije, a oduševilo me je što je trošio pet litara. Ima tu koječega što nije valjalo ni kada je bio nov, naprimer što je kratak i neudoban, ali ništa od toga ne primećujem, samo mi je bitno da ga vidim, da sednem u njega i da ga vozim''. Svakog vikenda i dokle god lepo vreme to dozvoljava, Miroslav zato planira da vozi Fiću kao svojevrsni vid odmora od svakodnevnih obaveza.

 

1977-zastava-750 001.jpg

 

Iako je Miroslav na njega čekao dugo, Fića je kao dosanjani veliki san u malom paketu ispunio sva očekivanja koja je on imao, pa i više od toga. Osim što pruža mala zadovoljstva tokom dugih tura i kratkih vikend vožnji, ovaj beli Fića je učvrstio prijateljstva i drugarstva i to ga zaista čini posebnim.

 

Autor teksta: Đorđe Sugaris
Autor fotografija: Miloš Nikodijević

 

preuzeto sa - autoslavia.com

Share this post


Link to post
Share on other sites

Fića za Ginisa

 

fica ginis.jpg

 

21.09.2019. je možda još jedan od istorijskih dana koji se vezuju za našeg Fiću ili Zastavu 750. Naime, u Slovenačkom mestu Šentjur-Cerovec, obavljene su sve pripreme za obaranje Ginisovog rekorda po broju okupljenih Fića proizvedenih u Kragujevcu. Uvek preduzimljivi ljubitelji automobila, posebno old tajmera iz Slovenije na čelu sa našim prijateljem Deanom-Dekijem su i ovog puta dokazali kako se poštuje istorija jugoslovenske auto industrije. Na licu mesta je Miroslav Šosberger koji će zajedno sa komisijom Ginisa ispratiti ovaj lep događaj.

 

fica 750 002.jpgfica 750 001.jpg

 

preuzeto sa - vrelegume.rs

Share this post


Link to post
Share on other sites

"Fića skup" na Zvezdari

 

5d97b63a29fad_ficaskup.jpg.062e384db493880dfe8d59babf4b80fc.jpg

 

Vlasnici najstarijih „fića” i ljubitelji ovog automobila, koji se smatra oldtajmerom i simbolom bivše SFRJ, predstaviće svoja vozila sutra od 11.30 do 16 sati na platou ispred opštine Zvezdara, Bulevar kralja Aleksandra 77. Izložbu „Fića skup” organizuje Beogradsko udruženja fićista uz podršku GO Zvezdara. Biće predstavljeno oko 40 vozila Zastava 750/850 – „fića”, ne samo iz Srbije već i iz regiona, kao i trkačka vozila i oldtajmeri. Proizvodnja „fiće” obeležila je i početak domaće automobilske industrije, od davne 1955. do 1985. u fabrici automobila u Kragujevcu i za većinu Jugoslovena to je bio prvi automobil. Za tri decenije napravljeno je 923.487 vozila.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

vrelegume.jpg VreleGume video: Fića za Ginisa

 

21.09.2019. je možda još jedan od istorijskih dana koji se vezuju za našeg Fiću ili Zastavu 750. Naime, u Slovenačkom mestu Šentjur-Cerovec, obavljene su sve pripreme za obaranje Ginisovog rekorda po broju okupljenih Fića proizvedenih u Kragujevcu. Uvek preduzimljivi ljubitelji automobila, posebno old tajmera iz Slovenije na čelu sa našim prijateljem Deanom-Dekijem su i ovog puta dokazali kako se poštuje istorija jugoslovenske auto industrije. Pogledjate kako je izgledao skup u Sloveniji na kome je postvljen Ginisov rekord u kategoriji najviše Zastavinaih Fića na jednom mestu:

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

„Fića fest“, prilika da nacionalni oldtajmeri pokažu šta i dalje mogu

 

5daad5f12f2dc_197244-ficafest.jpg.c363664d91fa6c4c67e785578121f216.jpg

 

Na jučerašnji dan 1955. godine, u Kragujevcu je počela proizvodnja „fiće“, a tim i razvoj auto-industrije u tadašnjoj Jugoslaviji. Iako se od 1985. godine ne proizvodi, za mnoge je ostao omiljeno vozilo kojeg se ne odriču. Ljubitelji popularnog „fiće“, iz zemlje i regiona, svake godine okupljaju se u Kragujevcu, na tradicinalnom „Fića festu“ i tako čuvaju uspomenu na njega. Popularni „Fiat 600“ celu naciju je stavio na točkove. Bio je to automobil za sve – radnike, poljoprivrednike, profesore. U tadašnjoj „Zastavi“ radilo se danononoćno. Dnevno je sa traka silazilo oko 400 vozila. O „fići“ su snimani filmovi, o njegovom šarmu pisala je štampa. Bio je prvi automobil većine Jugoslovena, Pošte, Policije i drugih službi. Njemu u čast, Kragujevačko udruženje ljubitelja „fiće“ organizovalo je tradicionalni „Fića fest“. To je bila i prilika, da nacionalni oldtajmeri, kabrioleti, trkački automobili, prerađeni, našminkani, doterani, zablistaju kao momci u najboljim godinama.

 

Ponosni vlasnici iz celog regiona, ljubomorno čuvaju recept njegove dugovečnosti. „Moj prvi auto, kad sam završio školu kupio sam ga, sa njim se družim i vozim ga i dan danas“, priča Petar Žarkov iz Pančeva. Risto Avramov iz Đevđelije ističe da je se ovi četvorotočkaši često nasleđuju. Svojim mezimcem Beograđanka Branka Đurković stigla je do Atine, Trsta, Turske... Na Šanzelizeu svi se okreću za „fićom“, kao za „ferarijem“, kaže Dalibor Ignjatović. Ako ste pomslili, da je „fića“ 64 godine posle početka proizvodnje, otišao u legendu, varate se. Mali, okretni auto, koji je doneo Kragujevcu epitet srpskog Detroita, još uvek vozi domaćim i inostranim putevima. Ugovor o proizvodnji „fiće“ potpisali su pedsednik Tito i vlasnik „Fiata“ Đani Anjeli. Od 1955. do 1985. godine, proizvedeno je gotovo milion nacionalnih oldajmera.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

U Nemačkoj na prodaju Fića za 6.680 evra

 

199533-zastava 750 ger005.jpg

 

Zastava 750, legendarni Fića uživa kultni status na našim prostorima i 34 godine nakon što je otišao u penziju. O automobilu koji je motorizovao bivšu Jugoslaviju ispisane su knjige, snimljeni filmovi...

 

199534-zastava 750 ger004.jpg

 

Dobro očuvani primerci su na ceni na tržištu polovnjaka, odnosno oldtajmera, a jedan takav Fića je ovih dana ponuđen u Nemačkoj. Trgovac polovnjacima Auto Weber iz Sindelfingena je naime ponudio izvanredno očuvanu Zastavu 750 LE.

 

199535-zastava 750 ger003.jpg

 

Automobil je proizveden u maju 1980. godine, dakle pre skoro četiri decenije, prešao je svega 57.600 kilometara, ali je svejedno kompletno restauriran i izgleda kao da je pre nekoliko dana sišao sa fabričkih traka u Kragujevcu.

 

199536-zastava 750 ger002.jpg

 

Fiću pokreće motor zapremine 767 kubika, snage 24 konja, a trgovac napominje da se potrošnja kreće između 5 i 7 litara.

 

zastava 750 ger001.jpg

 

Cena raritetnog polovnjaka je 6.680 evra, odnosno 2-3 puta više nego što je koštao kao nov.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

automarkethr.jpg AutoMarket.hr video: Abarth 850 TC vs Abarth 595

 

Fiat 500, ili popularno zvani Fića, bio je jedan od najpopularnijih automobila na našim prostorima, a njegova najpoželjnija verzija bila je ona sa značkom škorpiona.

Jura i Mrgud uporedili su 1na1 kultni Abarth 850 TC i novi Abarth 595:

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Fiat 600 napunio 65 godina

 

600 2020 027.jpg

 

Davne 1955. godine na salonu automobila u Ženevi predstavljen je Fiat 600. Ideja je bila jednostavna. Trebalo je konstruisati automobil koji će moći da kupe upravo radnici koji su ga napravili na proizvodnoj liniji. Ovu ideju je još 1951. godine uprava Fiata iznela genijalnom Danteu Đakozi. Rečeno - učinjeno. Kao svaki genije, Đakoza je konstrukciju novog automobila niže srednje klase nacrtao usput, rukom na parčetu papira.

 

600 2020 026.jpg

 

Nakon razrade ideje, predstavio ju je upravi. Oni su naravno odmah počeli da razmišljaju tržišno i počele su varijacije koncepta u zavisnosti od moguće mehanike koja će biti upotrebljena. Na svu sreću, na kraju je prihvaćena osnovna Đakozina ideja. Automobil dužine 3.2 metra imaće samonoseću karoseriju i motor smešten iza zadnje osovine. Prednje točkove vode trougaona ramena oslonjena na poprečnu lisnatu oprugu koja ujedno služi i kao stabilizator, dok zadnja osovina ima uzdužna ramena, spiralne opruge i uljne amortizere. Đakoza je još morao da konstruiše motor koji je dovoljno kompaktan da bude smešten u rep malog automobila. Na radnom stolu je bilo nekoliko različitih ideja, a na kraju je odabran redni četvorocilindraš zapremine 633 ccm snage 22KS.

 

600 2020 025.jpg

 

Imao je viseće ventile smeštene u glavi i bregastu osovinu u bloku motora (OHV). Ovaj motor je začetnik porodice agregata koji su korišćeni u brojnim Fiatovim modelima sve do 2010. godine kada je ugašena proizvodnja Seicenta. Sa ovim modelom u istoriju je otišla i poslednja varijanta ovog motora. U pitanju je čuveni motor od 903 ccm (poznat nam iz Yuga 45) koji je za Seicento pravio naš DMB!

 

600 2020 024.jpg

 

Premijera Fiata 600 dogodila se na Salonu automobila u Ženevi 1955. godine. Tada je predstavljena osnovna verzija, limuzina sa dvoja vrata i četiri sedišta. Tačno godinu dana kasnije predstavljene su još dve verzije: limuzina sa velikim platnenim krovom i Multipla. Limuzina je uz motor od 22 KS imala maksimalnu brzinu od 95 km/h, a za ubrzanje iz mirovanja do 80 km/h bilo je potrebno 27 sekundi.

 

600 2020 023.jpg

 

Multipla je jedan od bisera Fiatove istorije i pravi dokaz genijalnosti Dantea Đakoze. On je na mehaničkoj platformi Fiata 600 uspeo da napravi prvi MPV automobil na svetu. Ne samo da je osmislio kompletno novi koncept automobila, već je na minimalnom prostoru uspeo da smesti čak šest odraslih putnika! To je postigao tako što je vozača i suvozača smestio ispred prednje osovine.

 

600 2020 022.jpg

 

Ovakva postavka omogućila je da se iza prednjeg reda sedišta oslobodi ogroman prostor. Fabrika je priozvodila tri varijante Multiple. Ona sa šest odvojenih sedišta imala je brilijantno razrađen mehanizam obaranja sedišta. Kada se sedišta u zadnjem delu obore za sobom ostavljaju potpuno ravnu površinu.

 

600 2020 021.jpg

 

Đakoza je predvideo da se ona koristi kao udoban krevet za vreme piknika, ali su ga u praksi ljudi koristili za prevoz velike količine tereta. Druga varijanta je bila četvorosed sa klasičnom klupom za putnike, a treća je bila taksi verzija sa prostorom za prtljag na mestu suvozača. Osovina upravljača prolazila je između stopala vozača.

 

600 2020 020.jpg

Spartanska kabina rane verzije

 

Tokom proizvodnje Fiat je neprestano uvodio sitne promene i poboljšanja u svoj hit model. U prvih nekoliko godina uveden je tapacirung na vratima, izmenjen je način otvaranja prozora, nekoliko puta je promenjena kontakt brava. 1959. godine blok motora je doživeo promene, a zamenjen je i karburator, pa je deklarisana maksimalna brzina porasla na 100 km/h. Najveća izmena, takoreći fejslift dogodio se 1960. godine. Tada je auto preimenovan u Fiat 600 D.

 

600 2020 019.jpg

 

Dobio je izgled koji se zadržao praktično do kraja proizvodnje u kragujevačkoj Zastavi 1985. godine i takvog ga većina nas i pamti. Pored izgleda, najveća novina je motor od 750 ccm sa 26 KS koji je doneo osetno bolje performanse. Napominjemo da je 600 D imao kontra vrata sve do 1964. godine, kada ih je Italija zakonom zabranila. Ovaj zakon je ''došao glave'' modelu Multipla jer njen koncept nikako nije mogao da postoji bez kontra prednjih vrata.

 

600 2020 018.jpg

Restilizacija u verziju D došla je 1965. godine

 

Njena prozivodnja na veliku žalost kupaca prestaje 1965. godine. Fiat je u fabrici Mirafijori model 600 proizvodio sve do 1969. godine. U matičnoj fabrici ukupno je proizvedeno oko 2.5 miliona komada. Na sreću, ukupan broj proizvedenih automobila nije se zaustavio samo na ovoj cifri. Fiat je osetio neverovatnu priliku da proizvodnju popularnog 600 razgrana po Evropi. Prva fabrika koja je oberučke prihvatila Fiat 600 bila je Crvena Zastava iz Kragujevca. Proizvodnja našeg fiće počela je već 18. oktobra 1955. godine, sedam meseci nakon svetske premijere automobila. Godinu dana kasnije i Nemci prihvataju proizvodnju ovog Fiata u fabrici NSU/FIAT Jagst. Godine 1959. mali Fiat prelazi Atlantik i dolazi u Argentinu gde počinje njegova proizvodnja.

 

600 2020 017.jpg

Nemačka verzija bila je luksuznija od italijanske

 

Ovaj model potom osvaja i Čile, Urugvaj i Kolumbiju, gde se dugo vremena proizvodio i prodavao. Poslednji koji su osvojili proizvodnju Fiata 600 bili su Španci, koji su 1969. godine praktično nasledili komplet alate i mašine iz fabrike Mirafijori u Italiji. Moramo da primetimo da su Španci bili najkreativniji u preradama. Sve ostale fabrike su se držale fabričkih specifikacija i vršile su korekcije paralelno sa Italijanima.

 

600 2020 016.jpg

NSU/Fiat Jagst

 

Španci su nedugo po osvajanju proizvodnje eksperimentisali sa produženim međuosovinskim rastojanjem i predstavili su neobičnu verziju limuzine sa četvora vrata, jedinu takve vrste na svetu. Poslednji proizvedeni primerak Fiata 600 sišao je sa proizvodnih traka 18. novembra 1985. u Kragujevcu, čime je završena jedna značajna era svetskog automobilizma. Era u kojem je radička klasa motorizovana i tako doživela novu dimenziju slobode u životu.

 

600 2020 015.jpg

Španci su konstruisali i verziju sa četvora vrata

 

Fiat 600 ostaće večito zapisan u istoriji kao prvi auto koji je uspeo da osvoji većinu svetskih tržišta, bilo samo kroz prodaju, bilo kao domaći automobil iz domaće fabrike. Od jednog tako malog i beskrajno simpatičnog automobila - mnogo je!

 

600 2020 014.jpg

 

A da je bio simpatičan i praktičan svedoče i brojni karoseristi koji su tokom pedesetih i šezdesetih godina koristili mehaničku platforu da stvore beskrajne verzije. Tako je Carrozzeria Ghia pravila vrlo popularne kabriolete Jolly koji su se koristili za zabavu na plaži, ali i u vrlo skupim letovalištima za prevoz gostiju.

 

600 2020 013.jpg

 

Carrozzeria Moretti je predstavila čitav niz sportskih kupea. Sa Moretijem su se u lepoti svojih posebnih verzija takmičile karosernice poput Vignale i Zagato.

 

600 2020 012.jpg

Vignale 850

 

Sačuvani primerci ovih modela danas dostižu basnoslovne cifre.

 

600 2020 011.jpg

Vignale Coupe

 

Kao posebnu varijantu Fiata 600 treba navesti i teretni ''T'' model. Naime, fabrika je uvidela da brojni vozači ''zloupotrebljavaju'' veliki prostor u kabini putničke Multiple i u nju tovare kabasti teret.

 

600 2020 010.jpg

Fiat 850T

 

Brzo je reagovala i na bazi poznate mehanike predstavila je teretni kombi ''600 T'' koji je imao kockaste linije i još upotrebljiviji teretni prostor.

 

600 2020 09.jpg

Luksuzna putnička verzija Fiata 900T iz 1985. godine

 

Potencijal mehaničke konstrukcije sa nezavisnim oslanjanjem sva četiri točka i relativno čvrstom karoserijom prvi je primetio čuveni tjuner Carlo Abarth. Već 1956. godine predstavio je svoj prvi prerađeni model Fiat 750 Abarth berlina. On je male Fiate prepravljao tako da budu potpuno legalni za svakodnevnu vožnju. Čuvene trkačke varijante su nastajale iz ovih ''civilnih'' varijanti.

 

600 2020 08.jpg

Čuvena podignuta hauba nije tu zbog hlađenja motora već zbog aerodinamike

 

Uz donekle prerađeno ogibljenje i kočnice, najveća promena je motor čija je zapremina povećana na 750 ccm snage od 41 do čak 50 KS u zavisnosti od verzije. Potom je usledila verzija Fiat 850 Abarth. Motor je ''razbušen'' i dobio je veći hod klipova. Abart je pravio verzije sa bregastom osovinom u bloku i čuveniju ''TC'' sa posebnom glavom motora koju je sam izlivao, a koja je imala dve bregaste osovine. Postojale su verzije sa jednim, ili dva dvogrla karburatora, kao i sa mehaničkim ubrizgavanjem goriva, a snaga je išla čak do 93 KS.

 

600 2020 07.jpg

Carlo Abarth i kolekcija automobila iz snova

 

Ultimativna mašina tog doba bila je Fiat 1000 Abarth. Motor je dobio zapreminu od 982 ccm i prodavao se u nekoliko verzija, isto kao i 850. Najjača verzija koja se koristila na trkama, ali i u putničkim varijantama razvijala je 112 KS pri skoro 9.000 obrtaja.

 

600 2020 06.jpg

 

Pored standardne školjke koju je dobijao od fabrike, a potom dodatno ojačavao, Abarth je veliku popularnost postigao i karoserijama koje je dizajnirao i pravio Zagato.

 

600 2020 05.jpg

Zagatova karoserija i Abarth mehanika

 

Interesantno je da je delove za tjuniranje Abarth prodavao zasebno. Tako ste mogli da kupite komplete za povećanje zapremine i snage koji su sadržali radilicu, ležajeve, klipove i klipnjače, kao i bregaste osovine, posebne glave i karburatore u zavisnosti od stepena poboljšanja.

 

600 2020 04.jpg

 

Posebno su se nabavljali kompleti za poboljšanje ogibljenja i kočnica. Zbog toga je trenutno sačuvano mnogo više ''mutanata'' koji manje ili više odudaraju od kompletne Abarth specifikacije, nego što je kompletnih automobila. Originalni Abarth modeli neretko koštaju više nego neki Ferrari modeli iz tog doba.

 

600 2020 03.jpg

 

Genije iz prikrajka Dante Đakoza je genijalni konstruktor koji je za Fiat konstruisao nebrojene modele. Većina tih automobila bili su posebni po nečemu, bilo da započinju novu klasu automobila, ili uvode potpuno novi mehanički koncept. Đakoza ima veliki trag u istoriji automobilizma. Bez njegovih ideja na neke klase automobila i konstruktorska rešenja možda bi i dan danas čekali. Pored automobila, Đakoza je sam kreirao mehaničke komponente i motore. U portfoliju ovog umetnika nalaze se Fiatovi modeli poput 600, Multipla, 128 i 130. 

 

600 2020 02.jpg

 

Cena Fiata 600 prilikom promocije 1955. godine iznosila je 570 hiljada lira, što preračunato iznosi nešto manje od sedam hiljada evra. Ovo je bila cifra koju su tada mogli da priušte radnici na Fiatovoj pokretnoj traci, a očigledno i radnici širom sveta. Fiat je automobil prodavao i na 24 rate beskamatno. 

 

600 2020 01.jpg

 

preuzeto sa - magazinauto.com

Share this post


Link to post
Share on other sites

Autobianchi Stellina: Najlepši potomak ''Fiće'' je malo poznat u svetu

 

autobianchi_stellina 04.jpg

 

Legendarni Fiat 600, kod nas poznat kao Fića, postigao je planetarni uspeh. Osim što je pravljen u Italiji, Jugoslaviji, Španiji, Austriji, Argentini, Fiat 600 je poslužio kao baza za nastanak još nekoliko modela među kojima su najpoznatiji monovolumen Multipla, dostavno vozilo Formichetta, kombi 600 T.

Ipak, najlepši derivat Fiće je atraktivni roadster Stellina koji je nosio značku Autobianchija. Za one koji ne znaju: Italijanski biznismen Eduardo Bianchi je 1955. godine osnovao Autobianchi, firmu u kojoj je imao trećinu vlasništva, dok su ostatak delili Fiat i Pirelli.

 

autobianchi_stellina 03.jpg

 

Autobianchi je na torinskom sajmu 1963. godine predstavio vrlo atraktivan model Stellina, nastao na šasiji Fiata 600D. Stellina je imala čelični okvir, dok je spoljašnji deo ''tela'', napravljen od plastike ojačane fiberglasom, dizajnirao Tom Tjaarda.

 

autobianchi_stellina 02.jpg

 

Automobil je pokretao dobro poznati Fićin motor zapremine 767 kubika, snage 29 konja. To je bilo više nego dovoljno atraktivnom automobilu dužine 3.67 metara jer je bio težak svega 660 kilograma.

 

autobianchi_stellina 01.jpg

 

Tokom dve godine (1964/1965) napravljena su svega 502 primerka vozila koji je prodavan po ceni od million lira. Slab komercijalni uspeh je, između ostalog, posledica činjenice da je moćni suvlasnik Autobianchija predstavio Fiat 850 Spider s kojim se Stellina nije mogla nadmetati. Stellina je kao prvi italijanski automobil od stakloplastike predstavljala važan korak u razvoju ovog kompozitnog materijala za automobilsku industriju. Ovaj spoj smole i staklenih vlakana je znatno veću primenu pronašao u nautičkoj industriji.

 

preuzeto sa - Auto Blog

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Seat 800 - ''španski fića'' sa četvoro vrata

 

Za 18 cm duži od standardnog modela, ima motor od 767 kubika i 29KS. Jedan od 18.200 napravljenih primeraka (i jedan od samo 250 koji su preostali) sada nudi ER classics Holland po ceni od 19.950 evra:

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Na prodaju Zastava 750 LC iz 1980. godine sa samo 7.684 kilometara

 

zastava 750 05.jpg

 

U potrazi za dobro očuvanim oldtajmerima ovoga puta predstavljamo dobro poznati automobil sa naših puteva. U pitanju je Zastava 750 LC, legendarni Fića, automobil koji je motorizovao bivšu Jugoslaviju.

 

zastava 750 04.jpg

 

U pogonima Crvene Zastave je kultni automobil bio u proizvodnji 30 godina - od 1955. do 1985. - tokom kojih je napravljeno 923.487 primeraka Fiće.

 

zastava 750 03.jpg

 

Nemački trgovac polovnjacima, Autokuća Ochsenhausen, ponudio je jedan od tih skoro million napravljenih automobila u Kragujevcu. I to kakav! U društvu sjajnih nemačkih modela, na centralnom mestu se našao raritetni Fića.

 

zastava 750 02.jpg

 

Zastava 750 LC je napravljena u martu 1980. godine, a za četiri decenije je prešla samo 7.684 km. Fića je u savršenom stanju, uz to je temeljito restauriran u režiji prethodnog vlasnika.

 

zastava 750 01.jpg

 

Ako neko ne zna: U repu automobila se nalazi 4-cilindrični benzinac zapremine 767 kubika koji razvija 24 KS.

Cena ovog sjajnog oldtajmera: 7.400 evra.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Mali auto i veliki čovek

 

1968 fiat nuova 500 06.jpg

 

Do pre nekih pedesetak godina trajao je period etabliranja većine automobilskih marki i njihovih modela. Mercedes je započeo tu utakmicu i tokom ranih decenija prošlog veka ustoličio je kvalitet kao meru prepoznatljivosti. Ispratili su ga Ford T kao američki proizvod i Buba kao evropski koji su uveli kategoriju ''auto za narod'' u velikoserijsku proizvodnju. Citroen je nakon prestižnog Traction Avanta na monokok šasiji i laganog Spačeka krunisao svoju avangardu Ajkulom sredinom pedesetih, dok je u isto vreme Fiat postavljao crep na kuću prepoznatljivo malih automobila modelom 500 Nuova koji se pojavio 1957. godine nakon nekoliko serija mališana sa likom Miki Mausa. Sve te marke, ali i mnoge druge, i dan danas žive na bazi emocija i stavova ''posejanih'' u to vreme koju mase njihovih ljubitelja i dalje verno prepoznaju.

 

1968-fiat-500-nuova 05.jpg

 

Zbog saradnje sa Crvenom Zastavom Fiat je kod nas uvek doživljavan kao domaće vozilo i samim tim prestavljao predmet obožavanja bilo da se radio o pero-lakoj kategoriji, ili zanimljivim Berlinama koje su usledile šezdesetih i sedamdesetih. Jedan od onih kojima se omaleni 500 uvukao pod kožu je i Branko iz Beograda u čijem posedu se danas nalazi jedan od primeraka druge serije ovog modela iz 1968. godine sa motorom od 493 cm3 zapremine i 17 konjskih snaga. Zapravo Brankova automobilska istorija počinje 1968. godine kada je sa 18 godina i 3 dana preuzeo svoju vozačku dozvolu čijeg se čak i rednog broja seća - 120.999. Otac mu je tada kupio Fiću, a kasnije su u njegov život ušetali Fiat 1300 u kombinaciji bordo farbe i braon enterijera, te tri Minija, 1000, 850 i na kraju 1275 GT. Nekoliko Golfova i Mercedes prethodili su ulasku u svet Ćinkvećenta kada je 1978. godine uzeo prvog kog je vozio i prodao, promenio ih još dva i na kraju jednog od njih vratio u svoj trajni posed.

 

1968-fiat-500-nuova 04.jpg

 

''Kupio sam ga na carini, odnosno na licitaciji 1985. godine, svećica mu je bila izletela na glavi i takvog sam ga uzeo. Nigde nije bio truo, a nije ni danas, s tim što je jedino patos na jednom mestu vraćen u fabričko stanje jer je prethodni vlasnik loše sanirao štetu nastalu korozijom'', započeo je priču Branko. Mušterije koje su dolazile u njegovu limarsko-farbarsku radionicu nadomak Avale često su komentarisale Fiatovu lepotu, pa je jedan od njih, gospodin koji je inače vršnjak iz 1968. godine prokomentarisao kako automobil i dalje izgleda sjajno za razliku od njega koji je propao. Šalu na stranu, Branko nije dozvolio da automobil propadne tokom svih ovih decenija. Početne korekcije na automobilu kada je kupljen krunisane su novim slojem fabričke crvene farbe, te je posle toga mažen, pažen ali i redovno vožen. To je trajalo sve do 2005. godine kada je jedan peh u kome je u blažem sudaru nastradala štop lampa, pa je Branko odlučio da ipak želi da ga sačuva i time zatvori u garažu.

 

1968-fiat-500-nuova 03.jpg

 

Čitavih dvanaest godina Fiat je proveo u garaži kada je na nagovor Bore iz Oldtajmer kluba Beograd ipak došao na jedan od njegovih oldtajmer skupova. Ta prva vožnja posle duže vremena bila je sudbonosna kako za Branka tako i za Fiat jer ih je vratila na drum. Branko se prisetio koliko je uvek voleo male automobile, počevši od Fiće pa sve do Fiata 500, nije mario za njihov motor male zapremine i snage, nije mu bilo teško što Ćinkvećento vidi brdo pre njega i što često vozi krajnjom desnom trakom jer jednostavno svaka vožnja u ovom omalenom automobilu mu pruža neopisiv osećaj. Voli da se vikendom provoza do grada, ali priznaje da iako mu negde prija pažnja kojom Fiat pleni, ipak kaže da je to nekada preterano. Drago mu je da postoje mladi ljudi koji požele da fotografišu auto ili sebe pored njega. Ipak, najviše voli vožnju na oldtajmer susretima gde je stekao brojne prijatelje istih interesovanja.

 

1968-fiat-500-nuova 02.jpg

 

Od anegdota izdvaja jednu zanimljivu scenu koja se desila davno, u vreme kada su Tristaći još bili taksi vozila. Naime, vozeći se ulicom Teodora Drajzera u Beogradu, slučajno je malo više izašao na jednoj od raskrsnica i takav jedan Tristać je iz poprečne ulice jedva uspeo da ukoči na tridesetak cm od njega. Branko je tada bio sa suprugom u autu, ali to taksistu nije sprečilo da počne da mu preti batinama. Situacija je ubrzo eskalirala te su se obojica našli van automobila gde se ispostavilo da je iz Fiata izašao Branko, visok preko 190 cm i sa tadašnjih 110 kilograma, dok je taksista bio omaleni čovek čije pretnje su brzo prestale uz konstataciju da ''nema nikakvih problema''. Mali čovek iz velikog auta i veliki iz malog nasmejali su čak i obližnju policijsku patrolu. I zaista, Branko nije imao nikakvih problema ni sa čim sve dok uživa u svom Fiatu, što ga dodatno čini velikim čovekom u malom automobilu.

 

1968-fiat-500 01.jpg

 

Autor teksta i fotografija: Miloš Nikodijević

 

preuzeto sa - autoslavia.com

Share this post


Link to post
Share on other sites

Druguje sa Fićom već 40 godina

 

Iako je 21. vek doba savremenih automobila ipak ima i onih koji se ne odriču tradicije. Jedan meštanin sela Dedina Bara iznad Grdelice četiri decenije vozi istog fiću kojeg je tada kupio na kredit:

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

automarkethr.jpg AutoMarket.hr: Zastava 750S vs Fiat 126p

 

Dva najvažnija automobila nekadašnje Jugoslavije i Poljske.

Jura je predstavio ove dve legende auto-industrije, a potom ih predao Željku Pervanu i Mladenu Horvatu u trci na 402 metra. Pogledajte kako je prošlo:

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


 

 



Info

FLCS Forum koristi tzv. kolačiće (cookies), kako bi korisnicima osigurao funkcionalnost i jednostavnost korišćenja. Daljim pregledom ovog Foruma dajete svoj pristanak za korišćenje "kolačića".

×
×
  • Create New...