Jump to content
FAS Goran

Recommended Posts

Evo od ovog posta krece, pa isprati, tu je sve pisano. Nisam imao kasko, prvi put u zivotu sam imao sudar, nisam imao pojma koja je procedura. Uglavnom mislim da sam sve od koraka pisao na temi

Share this post


Link to post
Share on other sites

Danas su mi poslali ponudu, 78000din za branik. Realno je da branik mora da se menja i ofarba. Ostalo je jos da prekontrolisu senzore jer mi se prilikom udarca pokvario zvuk za senzore koji se nalazi pozadi. Meni ovo deluje kao ok cifra, ali videcu jos koliko kosta sve to u praksi. Takodje mi je receno da moze da se uradi dopuna zapisnika i to ce uraditi kada majstor skine branik i vidi dal treba jos nesto da se radi.

Edited by TeaseR

Share this post


Link to post
Share on other sites

Pozdrav svima,

Imam jedno pitanje,naime bio sam parkiran na mestu predviđenom za to.Prilikom izlaska sa parking mesta na put sa tri trake,nisam primetio auto koji je stojao iza mene i blokirao mi izlaz,te sam dotičnog malo udario,ogrebotina ništa strašno.Međutim,on traži da mu ja nadomestim štetu koja je pritom nastala.Pitanje glasi,ko je kriv?

Share this post


Link to post
Share on other sites
13 minutes ago, Goran M013 said:

...nisam primetio auto koji je stojao iza mene i blokirao mi izlaz...

Što je on stajao tu? Npr. je l' bio u koloni koja čeka na semaforu, ili je stao pred pešački, ili...?

Ako je stajao kao da je parkiran, onda je i on bio nepropisno parkiran.

 

Inače, postoje ''ekipe'' koje tako pokušavaju od ljudi na brzinu da nahvataju pare...možda je kod tebe to slučaj. Svakako nemoj davati nikakve pare, osim ako je lik stajao na semaforu (ili sa nekim drugim saobraćajno dozvoljenim razlogom) jer onda si ti isključivo kriv, pa ti odgovara ''nagodba'' bez Policije.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Stajao je kao da je parkiran, i udaljen od semafora,nije našao za shodno ni da trubi kad je video da idem u rikverc,samo je čekao

Edited by Goran M013

Share this post


Link to post
Share on other sites

@Goran M013

 

Ništa onda...on je stajao nepropisno, pa krivica može biti samo podeljena. On misli da nahvata na brzinu nekoga i to je sve. Nikakve pare mu nemoj davati. Koliko sam razumeo, vi više i niste na licu mesta, tako daaa...sve ti je jasno. Ako ste nekim slučajem i dalje na licu mesta, i on neće da ode...zovi Policiju, traži da te prebace na saobraćajnu, pa nek' dođe patrola i napravi uviđaj. Ne popunjavaj ni evropski izveštaj.

 

Ima takvih ''prevaranata''...meni je pre 5-6 godina noću pokušano isto na NBGD kad sam izlazio sa parkinga ispred jedne zgrade...

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Istraživanje: Koje sedište u vozilu je ''najopasnije'', a koje najbezbednije u slučaju nesreće?

 

vw id3 euroncap 01.jpg

 

Statistike saobraćajnih nesreća su, nažalost, egzkatne. Temeljnom analizom se može doći do važnih saznanja, a ovo je jedna od njih.

Često se misli da će suvozač u prednjem delu automobila najverovatnije poginuti u nesreći. Međutim belgijska organizacija za bezbednost na putevima VIAS, tvrdi da baš i nije tako. Institut VIAS ukazuje da je vozač automobila ugroženiji od ostalih putnika. Vozači su izloženi 37% većem riziku od smrtnog stradavanja u saobraćajnoj nesreći od suvozača, a čak 47% više od onih koji sede na zadnjem sedištu. Najbezbednije mesto u automobilu je ono na sredini zadnjeg sedišta. Uslov je da postoji sigurnosni pojas u tri tačke i da ga putnik u vozilu korsiti. U tom slučaju vaše šanse za preživljavanje rastu za 25% u odnosu na vaše putnike na zadnjem sedištu.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Da li najmanje poginulih ili tesko povredjenih na toj poziciji-sredina pozadi zato sto je to mesto koje se poslednje popunjava tj najredje se neko vozi tu, uglavnom 5i putnik, pa i samim tim npr svako 10-o vozilo ima nekog na toj poziciji? Na prvu pomisao i zvuci najbezbednije da budes u sredini tj najudaljeniji si od svih strana sa kojih moze da dodje do sudara ako sedis pozadi u sredini, ali hocu da kazem da u praksi se tu i ne sedi cesto... 
Ja bih najradije tu stavio decje sediste da bude najdalje od svih vrata i stakala, ali je ta pozicija uglavnom malo uzdignuta u odnosu na sedelje sa strane pa ni sediste ne moze da se postavi tako da se ne nakrivi na neku stranu. Takodje, cesto nema isofix-a na tom mestu. Izuzeci su vozila koja imaju 3 nezavisna sedista pozadi, onda nema tih muka. 
Samo razmisljam "na glas". 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Namerno koče i izazivaju sudare, meta prevaranata skuplji automobili

 

235751-sudar.jpg

 

U Beogradu se pojavila nova vrsta prevare u kojoj se sudari namerno izazivaju, a meta prevaranata su skuplji automobili. Korisnici društvenih mreža su naveli da Beogradom kruži nova prevara nakon manjih sudara u saobraćaju. Prevaranti naglo zakoče kako bi ih automobil iza udario. Škripa guma i kočenje. Sudar automobila. Logično je da bi svi to da izbegnu, ali na društvenim mrežama se pojavila informacija da pojedini vozači namerno izazivaju lakše sudare kako bi dobili novac za minimalnu štetu.

 

''Čuo sam da se dešavaju u gradu, ali nisam imao takav susret'', rekao je anketirani vozač. Ljudi se služe svakakvim stvarima da dođu do novca, dodaje drugi. Prevaranti odbijaju da pozovu policiju i traže novac na licu mesta. Ova vrsta prevare postoji već 10 ili 15 godina, kažu stariji vozači sa kojima smo razgovarali. Prevaranti naglo zakoče kako bi ih automobil iza udario. Ko je tu kriv i da li uvek treba sačekati policiju, mišljenja su različita. Taksista kaže da je kriv onaj pozadi jer ne drži rastojanje. Drugi vozač kaže: Pa ja sam kriv zato što nisam držao odstojanje.

 

''Da razbijemo jedan mit koji postoji, a to je da je uvek kriv onaj otpozadi kada dođe do sudara, to nije tačno. Može da bude kriv i onaj otpozadi zbog nedržanja odstojanja, ali naglo kočenje osim ako ne izbegavamo opasnost nije dozvoljeno. To znači da neko ko se kreće ispred vas ukoliko bez opravdanog razloga naglo zakoči, a vi udarite u njega otpozadi, onda je on kriv'', kaže Damir Okanović iz Komiteta za bezbednost saobraćaja. Prema Zakonu o bezbednosti u saobraćaju svako vozilo mora da bude osigurano i da ima evropski izveštaj. U saobraćajnim nezgodama bez povređenih niko nije dužan da prizna krivicu, već da popuni izveštaj. Tada će osiguravajuća kuća proceniti da li će i kome naplatiti štetu. Sačekati policiju ili popuniti izveštaj, stoji u propisima. Ipak, nekad se vozači dogovore oko cene, ne zovu policiju niti popunjavaju evropski izveštaj. To nije po pravilima, ali nije ni kažnjivo.

 

''Drugi vid nezgoda jeste kada se vozilo naglo prestroji u traku u kojoj se kreće žrtva i naglo zakoči, onda žrtva udara otpozadi to vozilo i onda se opet pravi drama i stvara se panika. To je još jedan dodatni razlog da mu ne platite na licu mesta nego da sačekate da policija obavi uviđaj'', kaže Okanović. Prevaranti rade u timovima, tvrdi se na društvenim mrežama. Čak i majstora povedu kako bi na licu mesta procenio štetu. Teško je otkriti i kontrolisati ovakve prevare, kažu upućeni. Zbog toga se ne treba upuštati u raspravu, već obavezno pozvati policiju ili popuniti evropski izveštaj.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Istraživanje otkriva da prosečno vozilo u Srbiji završi u nezgodi svakih 235.000 km

 

carvertical 2023.jpg

 

Nijedno vozilo nije imuno na nesreće, i normalno je da vozila pretrpe manja ili veća oštećenja svakih par godina. Posedovanje informacije o kilometraži vozila može vam reći mnogo toga o njegovoj prošlosti, kao i to koliko je puta možda bilo oštećeno. Da bi pomogla sa ovim, carVertical, automobilska informaciona kompanija, sprovela je istraživanje u Srbiji da bi utvrdila koliko kilometara auto obično pređe pre nego što završi u nesreći.

 

Broj automobilskih nesreća u Srbiji raste

Kompanija za istoriju vozila izmerila je odnos između kilometraže vozila i procenta nesreća u periodu od 2021-2023. Podaci otkrivaju da, u 2021. prosečno vozilo prelazi 315.339 km u Srbiji dok ne završi u nesreći, u 2022 - 279.303 km, i u 2023 - 235.621 km, što implicira da se vozila više oštećuju sada nego pre par godina. Doduše, povećana stopa oštećenja može imati veze sa kretanjem nakon pandemije, koje je znatno uvećano nakon 2020. ''Vozilo sa pređenih 300.000 kilometara može imati jedno ili više oštećenja. Doduše, čak i očešanje ili ogrebotina takođe se računaju kao nezgode, pa bi kupci polovnih vozila trebali da istraže kakvu je vrstu oštećenja vozilo pretrpelo pre nego što ga kupe'', objašnjava Matas Buzelis. Dok manja oštećenja ne bi trebala da utiču na odluku o kupovini, ozbiljna nezgoda može implicirati da auto ima strukturalna oštećenja i da nije siguran za vožnju.

 

Vozila u drugim zemljama Evrope imaju više nezgoda na putu

Sličan obrazac oštećenja kao u Srbiji može se primetiti u susednoj Rumuniji, koji je otišao sa 160.909 km u 2021 na čak 128.968 km u 2023. Prosečan auto u Rumuniji sada pređe 32.000 km manje dok ne završi u nesreći, nego pre par godina.

Kako studija otkriva, u 2023 vozila u Srbiji prelaze 59.9% više kilometara dok ne završe u nesreći nego vozila u Evropi. Ovo znači da se vozila u Srbiji ređe oštećuju nego u drugim zemljama. Ipak, kako se oštećenja svakako dešavaju, neki neiskreni prodavci mogu pokušati da prikriju istoriju vozila kako bi zaradili više pri prodaji svog auta. ''Kupci ne bi trebali da tretiraju polovne automobile kao nove. Svaki vozač očekuje da mu auto bude u dobrom stanju, ali u stvarnosti to nije uvek slučaj. Procenjujemo da je 52.4% polovnih vozila oštećeno barem jednom. Zato provera istorije vozila igra važnu ulogu u celom procesu kupovine auta, kao i probna vožnja i fizička provera ovlašćenog servisa'', kaže Buzelis.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Šta ako vas udari neosigurano ili neregistrovano vozilo?

 

217521-sudar.jpg

 

Saobraćajna nezgoda, čak i kada nastane samo manja šteta pri sporoj vožnji, može da bude veoma stresna. Taj stres može drastično da se uveća ako saznate da automobil koji vas je udario nema obavezno osiguranje.

 

Na primer, auto ne može da prođe tehnički pregled, pa ga vlasnik vozi neregistrovanog dok ne sredi neki problem. Možda ga je upravo vozio u servis ili na tehnički pregled kada vas je udario. A možda je reč o nekome ko je kupio ''jeftin'' automobil sa velikom kubikažom, pa je zbog skupe registracije odlučio da rizikuje i vozi neregistrovan auto. Podsetimo se, obaveznim osiguranjem pokriva se šteta koju vlasnik vozila (ili neka druga osoba koja je u tom trenutku bila za volanom) pričini drugim učesnicima u saobraćaju. Tako nadoknadu štete, i materijalnu i nematerijalnu (telesne povrede, smrt...), na sebe preuzima osiguravajuća kuća. Međutim, šta se dešava kada vas udari neregistrovan auto koji nema polisu obaveznog osiguranja? Iz Udruženja osiguravača Srbije (UOS) dobili smo odgovor na ovo i na druga pitanja.

 

Koliko u Srbiji ima neregistrovanih automobila u odnosu na kompletan vozni park?

Pogledajmo prvo koliki je rizik da do gore navedenog scenarija uopšte dođe. Kako kažu u UOS, nešto ispod 2% motornih vozila sa srpskim registarskim oznakama nema polisu osiguranja od AO (obavezno osiguranje), a moralo bi da je ima. Najveći broj neosiguranih vozila su traktori u privatnom vlasništvu, više od 90%, ali i druge poljoprivredne mašine koje učestvuju i u javnom saobraćaju (dakle, ne samo na njivama), kao i motokultivatori. Tu smo na nivou evropskog proseka.

 

Kakva je situacija po ovom pitanju u drugim državama?

UOS kaže da je najveći broj neosiguranih vozila u Grčkoj - čak 8.2%. Odmah ispod su vozila sa registarskim oznakama Irske - 7.8%.

 

Šta kada vas udari neregistrovano vozilo?

U tom slučaju, ne morate da brinete, pošto će vam štetu nadoknaditi Garantni fond pri Udruženju osiguravača Srbije. Garantni fond ima obavezu da isplati naknadu štete u istom obimu i prema istim uslovima kao da je na dan nastanka štete auto koji vas je udario imao polisu obaveznog osiguranja. Garantni fond prima zahteve za naknadu štete, vrši procenu i isplatu naknade štete. Naravno, krivac za udes koji je vozio neregistrovan auto neće proći tako lako - moraće da vrati sav novac koji je Garantni fond isplatio oštećenom.

 

Problemi za vlasnika neregistrovanog vozila - rizik se ne isplati!

Kako objašnjavaju u UOS:

''Ukoliko neosiguranim vozilom bude pričinjena šteta drugom vozilu, tj. trećem licu, vlasnik/vozač takvog vozila postaje regresni dužnik prema Garantnom fondu pri Udruženju osiguravača Srbije, koje isplaćuje štetu u zakonskom roku. To znači da regresni dužnik u krajnjoj instanci sam iz svog džepa plaća kompletnu štetu. Štete mogu da budu višemilionske. U slučaju sudara sa manjim posledicama, štete iznose nekoliko stotina ili nekoliko hiljada evra, a mogu da dostignu i desetine hiljada evra. U inostranstvu znatno više i to se posebno odnosi na nematerijalne štete, odnosno povrede. I popravka oštećenog vozila znatno je skuplja u razvijenim državama nego kod nas. Postoje države u Sistemu zelene karte koje nemaju nikakvih ograničenja, odnosno nemaju limite za isplatu naknada po osnovu saobraćajnih nezgoda. Naknade štete u tim državama su, iz našeg ugla, enormno velike.

 

Napominjemo i da šteta može biti materijalna i nematerijalna, u zavisnosti od toga da li je u nezgodi bilo povređenih ili je pričinjena samo šteta na drugom vozilu ili nekom objektu. Ne treba zaboraviti ni tzv. rentu, tj. situaciju u kojoj je neko u saobraćajnoj nezgodi ostao bez poslovne /radne sposobnosti ili ukoliko je bilo poginulih. Primera radi, deca čiji je roditelj poginuo u saobraćajnoj nezgodi, imaju pravno na rentu za školovanje (do kraja školovanja) koju plaća regresni dužnik. Tu su još i bol po osnovu gubitka bliske osobe na koju imaju pravo roditelji, deca ili braća i sestre poginulih. Inače, najveći dugovi prema Udruženju osiguravača Srbije, po osnovu štete izazvane neosiguranim motornim vozilom, premašili su iznos od 100.000 evra. U jednom slučaju je dužnik, koji je pričinio štetu neosiguranim traktorom, bio primoran da proda kuću i imanje da bi podmirio štetu, ali ni to nije dovoljno. Sve to moglo je da se izbegne kupovinom polise osiguranja za traktor koja košta svega nekoliko hiljada dinara.

 

Šta se dešava u slučajevima kad vlasnik neregistrovanog vozila nema novca da nadoknadi štetu?

Ako dogovor sa regresnim dužnikom nije moguć, pokreće se sudski spor koji po pravilu ide na štetu vlasnika neregistrovanog vozila. Tada se, na osnovni dug, dodaju kamata i sudski troškovi, što znatno podiže ukupnu sumu koju treba platiti. Iako je naknada štete u inostranstvu znatno viša nego kod nas, dužina sudskih sporova u Srbiji dovede skoro do istog iznosa. Dug može da dostigne nekoliko hiljada, pa i nekoliko desetina hiljada evra. Šteta se naplaćuje iz kompletne imovine vlasnika neosiguranog vozila - plate, penzije, pokretnih i nepokretnih stvari, potraživanja i druge imovine kojom raspolaže ili koju će tek steći tj. naslediti. Ovaj dug jednostavno nije moguće izbeći.

 

Da li postoje limiti za isplatu štete?

''Da. Kod nas je to 200.000 evra po saobraćajnoj nezgodi za materijalnu štetu, odnosno milion evra za nematerijalnu, kumulativno. To znači da svim oštećenim licima iz tog iznosa treba da bude nadoknađena šteta. U EU, limiti dostižu i iznose od 5 miliona evra, dok u pojedinim državama na severu Evrope - npr. u Švedskoj nema limita. Ali, i limiti su prilagođeni standardu stanovništva, ali sa je sa druge strane njima prilagođena cena polise AO.''

 

Kakva je procedura kada vas udari vozilo koje ne mora da ima obavezno osiguranje - motokultivator, bicikl, el. trotinet, konjska zaprega i slično?

Motokultivatori moraju da imaju polisu osiguranja, kao i sva vozila koja se pokreću na motorni pogon. Problem je sa zapregama i biciklima, koji ne moraju da budu osigurani, što znači da nema osiguravajućeg društva koje bi isplatilo štetu oštećenom. Oštećenom tada ostaje ili dogovor o naknadi štete sa krivcem ili tužba.

 

Šta ukoliko štetu izazove vozilo koje bi trebalo da bude registrovano, ali zbog modifikacija ne može da prođe tehnički pregled (prepravljeni terenci, trkački automobili, replike…)?

Za osiguranje, tj. za naplatu štete bitno je da li vozilo ima obavezno osiguranje. Ako je zakonom definisano da prepravljena vozila mogu da učestvuju u javnom saobraćaju, onda moraju da prođu tehnički pregled i budu osigurana. Ako vozilo ne može da prođe tehnički pregled, to znači da nema „dozvolu“ za učešće u javnom saobraćaju niti je moguće da bude osigurano. Procedura naplate štete je u tom slučaju ista kao u prethodnom primeru - ili dogovor o naknadi štete sa krivcem ili tužba.

 

Udari vas nepoznato vozilo - šta onda?

U tom slučaju Garantni fond ne nadoknađuje materijalnu štetu, odnosno štetu na vašem vozilu. Međutim, isplaćuje odštetu ukoliko dođe do povrede, narušavanja zdravlja ili smrti. Dakle, ako vam nepoznato vozilo ošteti auto na parkingu ili dođe do udesa ali krivac pobegne, moraćete sami da popravite auto. Sa druge strane, vozač i putnici su ''pokriveni'' ukoliko dođe do povreda.

 

preuzeto sa - polovniautomobili.com

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


 

 



Info

FLCS Forum koristi tzv. kolačiće (cookies), kako bi korisnicima osigurao funkcionalnost i jednostavnost korišćenja. Daljim pregledom ovog Foruma dajete svoj pristanak za korišćenje "kolačića".

×
×
  • Create New...