Jump to content
FAS Goran

Recommended Posts

1 hour ago, djole81ar said:

Juče sam ukapirao zašto su mi fabrički gume bile na 2,8 napumpane, zato što su XL gume stavljene...

Nema veze sto su eXtraLoad, nego sto ih pumpaju indijanci :) . 100 puta sam pisao - kada menjam gume, maltene kod svakog vulkanizera naglasim na koliko da se napumpaju i maltene uvek to budu prepumpane kamenjare. Koji im je to fetis, ne znam. U vozilu uvek imam svoj manometar (korektan digitalac moze da se uzme na Aliju za par $) i pumpu, moze i neki kompresorcic... I lepo kontrolises i podesavas kako treba, doduvas/ispumpas na promene temperature (na ovakve nagle promene temperature varira i po 0.3 Bar), na promene opterecenja, pred otvoren put...

Svaka XL guma naravno ima i svoj brzinski i indeks nosivosti, koji na njoj moze da se procita. Ne mora to da bude nista drasticno i tvrdo kako mnogi misle - imao sam 2-3 kompleta do sada. Recimo Michelin CrossClimate kada sam ih kupovao isle su samo u 94V XL varijanti (indeks nosivosti 670 kg, brzinski indeks 240 km/h). A neki standard za 16'' je obicno 91V (615 kg, 240 km/h). A guma fina, mekana i udobna.

Najbolje da se drzis vrednosti oko fabricki preporucene, to je to za prosecnog korisnika. Pa po licnoj zelji i stilu voznje po potrebi malo korigujes kako tebi odgovara.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Nije tacno ovo za regulative i pritisak guma obicnih i xl do 2.8 bara.

Na dosta automobila sam vidjao da se duvaju na 3 ili preko 3 bara kada su puni.

 

91d19ba1d1c6d7a516d70599725db356.jpg

 

 

Edited by neshaoct
prebacio sliku na FLCS server

Share this post


Link to post
Share on other sites

Hvala na ispravci :)

 

Negde sam davno čitao da su razgraničavali za putnička, terenska i teretna (kombi, pick-up) vozila; zbog maksimalnog opterećenja guma (od koga direktno zavisi koliko treba da bude naduvana). Recimo nalepnica za VW Touareg:

 

2017-Volkswagen-Touareg.jpg

 

Ali dobro, mislim da je ostatak datih informacija tačan :)

 

 

Edited by neshaoct
prebacio sliku na FLCS server

Share this post


Link to post
Share on other sites

Na ostalo nemam zamerki :D

Kao sto si lepo i koncizno naveo u tekstu to se vidi na ovom stikeru sto si okacio, dati pritisci su hladnu gumu.

 


 

Edited by neshaoct
formatiranje

Share this post


Link to post
Share on other sites

Umesto teme o dobrim gumama, koje ispunjavaju sve uslove uz normalnu vožnju, mi smo ovde prešli na čiji je veći, deblji, potentniji! Kad neko pita: koji pritisak je u gumama normalan za Fiat Tipo 16"- idu postovi o 17",18",19",20",21" i 3+ bara pritisak za suv vozila? Rekao sam da neću više ovde, ali jedina reč kojom mogu da opišem ovo je strašno

 

p.s.

U koliko uvaženoj Upravi foruma treba pomoć da se bilo koja reč na ovom cenjenom (sa moje strane)  forumu zabrani, preformuliše, ili bilo šta drugo, potvrđujem uz svu materijalnu odgovornost da to ima ko da odradi for free. Za Amere radimo za PARE!

 

 

Edited by neshaoct
formatiranje

Share this post


Link to post
Share on other sites

@Phantom85

 

Nemaš onu vlasničku knjižicu? Klikni ovde za te podatke.

XL gume bi trebalo duvati na 10%-15% veći pritisak od onih koje nisu XL...npr. ako obična guma ide na 2.0 bar-a, XL treba na 2.2-2.3 bar-a.

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ja sam se za CrossClimate koje su takodje XL (indeks nosivosti 94) drzao fabricke preporuke i bio zadovoljan. Auto se lepo ponasao, nije bio tvrd, guma se ravnomerno habala... Naravno, za otvoren put +0.1, 0.2 Bar ili za vece opterecenje jos malo uvis.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Pored krvnog :) , obratiti paznju i na pritisak u gumama ovih dana...

Na ovakvim oscilacijama od po 15C u maksimalnoj temperaturi, pritisak varira 0.25-0.3 Bar. Toliko sam dobijao na svom digitalcu.

Share this post


Link to post
Share on other sites
On 10/7/2019 at 3:51 PM, djole81ar said:
Juče sam ukapirao zašto su mi fabrički gume bile na 2,8 napumpane, zato što su XL gume stavljene...

Ako ti niko nije dopumpavao od kad si kupio auto, onda je to iz razloga što tako rade u fabrici kad su u pitanju nova vozila. Na 3 se opušteno roka, ništa neobično.

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Mi smo na kombijima pumpali na 3.0 gume, ovim vecim i po 4.0b tako da mi je cudno to sto pisete za kola :D
 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Zašto je toliko važan pritisak u gumama?

 

pritisak u gumama 001.jpg

 

Mnogi vozači neverovatnu pažnju posvećuju izgledu svog auta - redovno ga peru i usisavaju, zatamnjuju stakla, kupuju atraktivne alu felne, ugrađuju ksenone, itd. Međutim, na pritisak u gumama slabo obraćaju pažnju...tek nekoliko puta godišnje. Obično kada menjaju zimske/letnje ili pred neki duži put. Pritom zaboravljaju da je pritisak u gumama neuporedivo važniji od svih gore navedenih stvari. Pogledajmo kakve sve negativne efekte donosi nedovoljan, ali i preteran pritisak u pneumaticima.

 

Veća potrošnja goriva
Gume koje nisu dovoljno naduvane pružaju veći otpor pri kotrljanju i samim tim automobil troši više goriva. Iznenađujuće, ali mnogim vozačima ova činjenica nije dovoljan motiv da redovno proveravaju pritisak u gumama, iako štede na mnogim drugim stvarima na kojima nipošto ne bi trebalo da štede.

 

Gume se brže troše
S obzirom na to da nedovoljno naduvana guma više ''legne'', to znači da će prilikom svakog okretaja točka više da se deformiše, pa i njena unutrašnja struktura trpi veći stres (ubrzava se zamor materijala). Ova pojava dovodi do više negativnih efekata - između ostalog, do lakšeg oštećenja prilikom nekog udarca ili npr. penjanja na ivičnjak. Takođe, guma se više greje, naročito pri višim brzinama, što doprinosi tome da se brže troši gazeća površina, naročito spoljni delovi, a može da dođe i do oštećenja samih bokova gume ukoliko je pritisak baš nizak. 

 

Gume se neravnomerno troše
Zbog nedovoljnog pritiska guma ne leži svojom gazećom površinom na odgovarajući način, što dovodi do neravnomernog trošenja. Do toga će naročito dolaziti pri brzoj vožnji po krivinama, oštrim startovima i kočenju. Ukoliko guma već pretrpi ozbiljnije posledice, a vi je onda naduvate na ispravan pritisak, ponovo imamo problem pošto gazeći sloj nije ravnomerno istrošen, pa to može da se iskaže npr. neadekvatnim ponašanjem automobila, naročito pri oštrijim manevrima. Može da bude i raznih drugih posledica manje ili više primetnih. Isto važi i za gume naduvane na pritisak viši od propisanog - tada će se više trošiti sredina gazećeg sloja.

 

Lakše dolazi do oštećenja i gume i felne
Nedovoljno naduvana guma se više ugiba kada naiđe na prepreku, pa lakše dolazi do oštećenja. Ova pojava je prisutna kako pri vrlo malim brzinama, npr. kada se penjete na ivičnjak, a naročito kada većom brzinom pređete preko udarne rupe sa oštrim ivicama, pređete preko većeg kamena i slično.

 

pritisak u gumama 002.jpg

 

U takvim situacijama može lakše da dođe i do oštećenja felne, ali i kombinacije oštećenja felne i isečene gume koju vulkanizer više ne može da popravi. Čak i kad ne dođe odmah do vidljivih oštećenja, unutrašnja struktura može da pretrpi posledice, pa se lakše pojavljuju tzv. klobuci na bokovima, trešenje pri određenim brzinama i slično.

 

Teži volan
Što je niži pritisak od preporučenog, volan će biti teži za okretanje. Ova pojava smeta kako kod skretanja pri malim brzinama i parkiranju, tako i pri bržoj vožnji po krivinama, kada može da bude čak i opasno.

 

Rizik u krivinama
Kada skrećete, nedovoljno naduvana guma ne pruža dovoljnu stabilnost i odgovarajuće držanje asfalta, pa može doći do rizičnih situacija. Takođe, ukoliko ste prinuđeni da iznenada promenite traku kako biste izbegli neku prepreku, rizik postaje neuporedivo veći zbog nepredvidivog ponašanja automobila.

 

Negativni efekti previsokog pritiska
Neravnomerno trošenje gazeće površine (više se troši centralni deo), slabije kočenje, lošije držanje u krivinama (manja kontaktna površina gume i asfalta), lakše proklizavanje pogonskih točkova prilikom kretanja po klizavom asfaltu, neudobnija vožnja, negativan uticaj na razne elemente oslanjanja...

 

Različit pritisak u gumama
Razni bezbednosni sistemi su kalibrisani prema dimenzijama pneumatika. Ukoliko postoji veća razlika između pritiska u gumama, to može da zavara neke od sistema kao što su sistem za kontrolu proklizavanja pogonskih točkova, ESP ili ABS, pošto oni između ostalih podataka koriste i podatke koje šalju senzori ABS-a (oni mere brzinu okretanja točkova). Zato neki od ovih sistema mogu da se nepotrebno aktiviraju ili neadekvatno reaguju u slučaju potrebe.

 

Koliko često treba meriti pritisak u gumama?
Preporučuje se jednom mesečno. Većini vozača ovo deluje paranoično, ali mnogo je razloga da bar jednom u 30 dana proverimo jedini kontakt koji naš automobil ima sa asfaltom. Stvar je u tome što su gume napravljene od takvog materijala koji propušta vazduh. Da, dobro ste pročitali - gume su porozne i malo po malo propuštaju vazduh, bez obzira na vrstu, kvalitet, starost ili sezonu kojoj su namenjene. Zato iako kupite najkvalitetnije gume proizvedene pre mesec dana - one će vremenom da gube pritisak. Argumenti u stilu kako je neko vozio dve godine bez merenja pritiska u gumama i nikad nije imao nikakvih problema apsolutno ne menjaju ovu činjenicu. Dakle, nije u pitanju nikakva zavera ''gumarske mafije'' - pritisak u gumama možete sami besplatno da merite.

 

Pritisak se meri kada su gume hladne
Razlog zbog kojeg se pritisak u pneumaticima meri kada su hladni, odnosno kada auto nije vožen bar sat vremena, jeste činjenica da se oni u vožnji greju, a viša temperatura vazduha u gumama dovodi do povećanja pritiska.

 

Ne zaboravite rezervni točak
Pošto je rezervni točak obično ''skriven'' ispod poda prtljažnika, mnogi vozači prosto zaborave na njega. Tek kada dođe do probušene gume i menjanja točka, shvate da je tokom godina guma na rezervnom točku izgubila mnogo vazduha. Zato uložite malo truda i proveravajte i njega. Ukoliko imate tzv. ćopavac, odnosno rezervni točak manjih dimenzija, proverite koji je pritisak propisan za njega.

 

Kako da znam koji pritisak je propisan za moje gume?
Pogledajte na nalepnici koja se obično nalazi na okviru vrata kod vozača ili sa unutrašnje strane poklopca rezevoara. Ukoliko je ne nađete, potražite u uputstvu za korišćenje automobila. Ne zaboravite da se kod mnogih automobila razlikuje pritisak za prednje i zadnje gume.

 

Dodatni razlozi za češću proveru guma
Navedimo samo neke dodatne razloge:

- Možda ćete primetiti neko oštećenje (npr. klobuk na bočnoj strani) na koji inače ne biste obratili pažnju.
- Možda neka guma vrlo lagano gubi pritisak, ali opet brže nego što je to normalno. Redovnim proveravanjem to ćete na vreme primetiti. U tom slučaju ne odlažite odlazak kod vulkanizera kako bi se utvrdilo u čemu je problem. Možda postoji neko izuzetno sitno oštećenje, možda je problem u ventilu, možda u felni... U svakom slučaju, bolje da rešite to što pre nego da krenete na duži put i primetite da je guma ozbiljno izgubila pritisak tek nakon mnogo stotina kilometara. Pritom, taj defekt zbog kojeg se gubi pritisak može tokom puta pri većim brzinama iznenada da postane znatno ozbiljniji.

 

Veći pritisak kad je auto pod oprerećenjem
Treba podesiti pritisak u gumama kada je auto pod većim opterećenjem. Naprimer, idete na more, čitava porodica je u kolima, plus gomila stvari. Zato proverite koji je odgovarajući pritisak kada je auto opterećen. Negativni efekti vožnje automobila koji je maksimalno opterećen, slični su kao kad vozite neopterećen auto sa izduvanim gumama. Jednostavno - zbog mnogo tereta gume će da ''legnu''.

 

Koliko su precizni manometri na benzinskim pumpama i kod vulkanizera?
Nažalost, ovde stanje nije baš sjajno. Obično se više veruje vulkanizerima, mada oni nisu u obavezi da zvanično proveravaju ispravnost svojih manometara. Sa druge strane, benzinske pumpe obavezne su da jednom godišnje pozovu nekoga ko je ovlašćen da obavi proveru. Međutim, u praksi to se ne poštuje na svim pumpama. Zato ćemo se uskoro pozabaviti tom problematikom.

 

Revija SAT Plus je 2016. godine obavila proveru u saradnji sa AMSS - utvrđeno je da zabrinjavajuće veliki procenat pumpi ima neoverene (nisu prošli redovnu proveru), nelegalne (nedozvoljene za upotrebu), neispravne ili manometre sa oštećenim žigom tako da ne može da se utvrdi do kada su overeni. Naravno, možete da kupite svoj manometar, ali tu se javlja isti problem. Kako da znate koliko je on tačan? Cene manometara kreću od samo 300 dinara. Ukoliko se odlučite za tu opciju, savetujemo da kupite neki iole kvalitetniji, mada ni za njega niko ne može da vam garantuje - osim ako ga ne odnesete u neku laboratoriju da ga provere. Svesni smo da nismo mnogo pomogli u donošenju odluke da li je najpouzdanije proveravati pritisak na pumpi, kod vulkanizera ili sopstvenim manometrom, ali situacija je jednostavno takva - i mi bismo voleli da je ova oblast uređenija.

 

Zaključak
Gume treba proveravati i zbog finansijskih razloga (potrošnja goriva, gume duže traju, štitite od oštećenja i gume i felne...), kao i zbog bezbednosti. Što se tiče tačnosti manometara, to ipak ne treba da služi da zanemarite proveru pritiska. Uskoro ćemo pokušati da saznamo kakvo je stanje u praksi po tom pitanju.

 

Autor: Dragan Romčević

 

preuzeto sa - polovniautomobili.com

Share this post


Link to post
Share on other sites
22 minutes ago, neshaoct said:

Da, dobro ste pročitali - gume su porozne i malo po malo propuštaju vazduh, bez obzira na vrstu, kvalitet, starost ili sezonu kojoj su namenjene. Zato iako kupite najkvalitetnije gume proizvedene pre mesec dana - one će vremenom da gube pritisak.

Sa ovim se nikako ne bih slozio, a kod mene potvrdjeno iz prakse od 20 i kusur godina staza. Uvek sam se trudio da imam "krstene" gume, a ispustale su jedino ako je postojao neki problem. Od kada imam svoj auto, uz gomilu alata u gepeku uvek vucem i manometar. Ranije analogni, zadnjih godina digitalac (sa merenjem u stotu Bar). Cak ni sa All Season gumama koje su bile non-stop na autu nisam nesto ovako primetio.

Gore pominju kontrolu na 30 dana i da je to pomalo "paranoicno". Meni je neka navika da svakog vikenda ako nemam obaveza odvojim 15 min i prekontrolisem pritisak u gumama, nivoe ulja/tecnosti, operem stakla/farove/retrovizore... Bas zato i komentarisem ovo iznad, jer pratim pritisak vrlo cesto, sa uvidom u stotu.

Na prethodni tekst uvek dodajem ono sto maltene nigde ne vidjam da pisu u takvim sadrzajima (a opet iz prakse) - obavezno proveriti pritisak i na velike skokove/padove spoljne temperature pri promenama vremena. Zna da varira i po 0.3 Bar u ekstremnijim situacijama.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Dobro, to je vec sofisticirana metodologija.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ja proveravam cesto jer ako jedna guma bude izduvanija i za 0.2 bara, vec mi pocne vuci auto u stranu i volan ne stoji kako bi trebao :D

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


 

 



Info

FLCS Forum koristi tzv. kolačiće (cookies), kako bi korisnicima osigurao funkcionalnost i jednostavnost korišćenja. Daljim pregledom ovog Foruma dajete svoj pristanak za korišćenje "kolačića".

×
×
  • Create New...