Jump to content
FAS Goran
neshaoct

Primer koliko znači ESP / iskustva

Recommended Posts

Situacija nedavno u grčkoj u jednoj lakat krivini, uspon, na putu šljunak, uključi mi se lampica ESC i počne da blinka, možda je sve trajalo 1,2 sec, ali ono što me iznenadilo da je za to vreme prestao da radi servo na volanu?! Posle par dana prolazim opet tuda i na istom mestu isto ponašanje. Da li je normalno da se to dešava sa servom volana jer je prilično uznemirujuće da usred krivine osetim da volan oteža pod rukama jer se ESP i ne oseti, da nisam pogledao tablu, ne bih ni znao da se aktivirao?

 

ma kakvi da oteza volan!!! to ne sme da se desi......nisam probavao na 500L ali sam aktivno koristio ukljucivanje ESP na navakovom treningu, nikakvo otezanje volana se nije desilo, cak sta vise i ne sme jel tu uvek moze da ide kontra volan itd....

ako negde mozes isprobaj ga na 55-60km/h 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Možda se desilo poduprvljanje pa je ESC za kratko usporio/blokirao neki od prednjih točkova pa je zbog toga volan u tom momentu otežao.

Druga stvar manjak struje koju daje alternator (klima uključena i ostali potrošači).

Share this post


Link to post
Share on other sites

Sviđa mi se tvoje objašnjenje  :thumbsup: šta god da je bilo, smatraću da je sve u redu.

Share this post


Link to post
Share on other sites
Od 01.11.2014. obavezan ESP u novim vozilima u EU

 

esp%201.jpg

 

Davne 1987. godine, kompanije Bosch i Continental udružile su snage sa proizvođačima BMW i Mercedes-Benz kako bi zajedno razvile novi bezbednosni sistem pod imenom Elektronisches Stabilitätsprogramm ili skraćeno ESP (ESC i DSC su najčešće alternativne oznake). Punih 5 godina trajao je razvoj i testiranje ESP-a, sve do 1992. godine, da bi se 1995. pojavili prvi automobili opremljeni ovim sistemom (Mercedes W140). 22 godina posle, Evropska unija je odlučila da svi novi automobili i laka teretna vozila (do 3.5 tona nosivosti) koja se prodaju na tržištu zemalja EU moraju biti opremljena ESP sistemom. Prema statistikama, 84 odsto novih automobila prodatih u Evropi tokom ove godine imali su ugrađen ESP sistem, dok ta brojka na globalnom nivou iznosi 59%. U SAD-u i Kanadi ESP je obavezan još od 2011. godine.

 

esp%2011.jpg

 

Prema nedavnim istraživanjima, nakon sigurnosnog pojasa, ESP sistem je drugi najveći spasilac života i nalazi se ispred vazdušnih jastuka. U 2011. godini, u 25 zemalja EU, elektronski program stabilnosti je zaslužan za izbegavanje više od 33.000 nesreća, a spašeno je više od 1.000 života. Princip rada elektronskog program stabilnosti je prilično jednostavan: kada senzori povezani sa točkovima i upravljačkim mehanizmom detektuju gubitak kontrole nad vozilom (proklizavanje pojedinih točkova ili zanošenje vozila), centralna jedinica koči pojedine točkove i smanjuje snagu motora kako bi se vozilo vratilo u ispravnu putanju.

 


 


 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Dvadeset godina ESP-a

 

mercedes%20esp.jpg

 
Mercedes-Benz je u martu 1995. godine predstavio elektronski program stabilnosti ESP (Electronic Stability Program). Uz sigurnosni pojas, vazdušne jastuke i ABS, ovaj Daimlerov izum je daleko najznačajniji bezbednosni sistem savremenih putničkih automobila i za ovih dvadeset godina pomogao je da se spasu životi nekoliko hiljada ljudi. Koliko je ovaj bezbednosni siastem značajan govori i podatak da je novembra 2011. godine postao obvezna oprema novih putničkih automobila u Evropi.
 
U automobilskom svetu Mercedes-Benz je poznat po svojim inovacijama koje su nastajale kroz čitavu istoriju marke, da pomenemo ABS (1978.) i kontrolu ubrzanja/proklizavanja (1985.) čime je Mercedes-Benz prvi počeo da elektronskim sistemima kontrolšei dinamičke procese vožnje. Veliki pomak dogodio se 1995. godine kada su  dodatnim senzorima koji prepoznaju pravac u kojem namerava vozač (senzor ugla upravljača) i da li automobil klizi bočno (senzor lateralnog ubrzanja), ili je u procesu rotiranja oko svoje ili oko vertikalne ose (senzori rotacije) objedinjeni u jedinstven sistem elektronskog programa stabilnosti ESP. Od marta 1995. godine ova inovacija ugrađena je kao standardna oprema na S 600 (C 140) Coupe, a nekoliko meseci kasnije našao je primenu i u limuzini S-klase (W 140) i SL Roadsteru (R 129). Modeli V12 imali su bezbednosni sistem kao standard, dok je za V8 modele u početku bio u ponudi kao opcija.
 
Međutim, 1997. godine švedski je test vozač premašio je kritične granice vozne dinamike nove A klase prilikom naglog manevra izbegavanja prepreke(tzv. los test), a ono što se zbog toga učinilo kao poraz, za Mercedes-Benz postalo je trijumf. Kompanija je ugradila ESP kao standardnu opremu prvo u A-klase, a zatim  u sve svoje modele. Svi ostali proizvođači morali su da prate Mercedes, što su potvrdile i direktive od strane Evropskog parlamenta od 13. jula 2009. godine kada je ESP postao obavezna oprema svih novih putničkih automobila i lakih privrednih vozila proizvednih u EU od novembra 2011. godine.
''Uz sigurnosni pojas, vazdušni jastuk i ABS, ESP je daleko najznačajniji bezbednosni sistem modernih putničkih automobila'', naglašava prof dr Thomas Weber, član Upravnog odbora Daimler AG i odgovoran za istraživanje i razvoj. Uvođenje ESP-a bio je značajan korak prema smanjenju stope nesreća. Prema procenama istraživača nemačkog udruženja osiguranja (GDV), da su svi automobili bili opremljeni programom stabilnosti svake godine u Nemačkoj oko 37.000 nesreća s povredama i 1.100 nesreća sa smrtnim ishodom moglo je u potpunosti da se izbegne ili da se njihove posledice značajno smanje. Na osnovu tih brojki, ESP je za svojih dvadeset godina primene već pomogao da se spasu životi hiljadama ljudi širom Evrope.
 
ESP pomaže vozaču u situacijama u kojima gubi kontrolu nad automobilom. Ako otkrije kritičnu situaciju, aktivira kočnice na jednom ili više točkova prema situaciji i zahtevima. Osim toga, ako sistem otkrije da je to potrebno, smanjuje obrtni moment motora i automatski ga prilagođava situaciji. Na ovaj način, ESP pomaže vozaču da stabilizuje automobil posebno u krivinama i pri naglim manevrima.
U dve decenije ESP je kontinuirano poboljšavan. Ključni korak bilo je uvođenje električnog serva, pa od 2005. godine ESP i putem upravljača pomaže u stabilizovanju vozila. U skladu s Intelligent Drive filozofijom Mercedes-Benza, ESP uključuje brojne pod-funkcije i služi kao osnova za druge sisteme pomoći. To su: Adaptivna kočnica koja proširuje funkcije ESP s praktičnim Hill-Start Assist sistemom i Hold funkcijom koja automatski sprečava nenamerno kretanje napred ili nazag, Lane Keeping Assist koji onemogućava nenamernu promenu saobraćajne trake vozeći preko pune linije i ako se otkrije opasnost od sudara, Blind Spot Assist koji može da doprinese izbegavanju predstojećeg bočnog sudara u poslednjem trenutku, ili smanjivanju posledica nesreće, kontrolu stabilnosti prikolice koja aktivno prigušuje oscilujuće njihanje primenom kočnice na prednjim točkovima pojedinačno i naizmenično, i (ili) usporava vučno vozilo u kritičnim brzinama, DSR je u stanju da održava sporu ručno podesivu brzinu automobila na zahtevnom spustu, Dynamic cornering Assist deluje ako ESP senzori registruju tendenciju podupravljanja, Crosswind Assist stabilizuje automobil pri udarima bočnog vetra i onemogućava napuštanje saobraćajne trake.

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Sve čega nema nemože se ni pokvariti!

Tako će za par godina auto forumi biti puni pitanjima o kontroli pritiska u gumama a servisi ili vulkanizeri trljati ruke od posla!

Share this post


Link to post
Share on other sites

Eh, sad... Da li je bolje imati sva savremena pomagala (klimu, kvalitetnija svetla, tempomat, bolju zvučnu izolaciju, brže automobile, manje potrošače, itd) za daleko udobniju i daleko manje zamarajuću vožnju (a pogotovo na dužim putovanjima) ili je bilo lakše, bolje i manje naporno zapucati na put od 1.500 kilometara sa nekim Taunusom ili Ritmom npr?

Share this post


Link to post
Share on other sites

Sve je receno!

Mada kad smo kod Taunusa, zar to ne bi bio gust danas odraditi takvu kilometrazu? Mozda bi bolela guza i ledja ali svakako bi bilo zadovoljstvo! 

Sa drugarom sam isao u Istambul sa peglicom i sta nam je falilo? otisli kupili garderobe i vratili se istom tom peglicom bez ikakvog kvara. 

Sva ta elektronska pomagala svakako mnooogo znace ali sa godinama pocinju stvarati probleme i skupe kvarove. 

Koliko su auti danas sigurniji nego pre najbolje se moze videti po broju poginulih u saobracaju a jos kada bi se poradilo na preglednosti iz automobila do mnogih sudara ni ne bi doslo.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Ma slažem se ja da je gušt. I sam sam sa stojadinom svugde stigao i nisam se rodio u Mercedesu.

Ali danas su takva vremena (možda i nažalost) da svaki vid pomoći dosta znači... Kad gaster krene iz Dortmunda za Srbiju ili Tursku, mnogo će mu olakšati to što neće škiljiti zbog fenjera umesto farova, što može malo da ga stisne i brže stigne, a pri tome mu neće smetati velika buka u kolima, što će mu tempomat pomoći da mu noga baš ne utrne totalno i što neće morati da vozi sa otvorenim prozorom i opet da se preznojava

To je neka dobrobit moderne tehnologije - da izmučenom čoveku malo olakša život. Paradoks je to śto nas napredak tehnologije pravi sve većim mučenicima

Share this post


Link to post
Share on other sites

da mi nije ESP-a omlatio bi negde nekolko puta..jer je prava mera dobar vozac i lepo odmeren esp za iznenadne situacije..i naravno ne priznajem esp koji nema 100% off :)

Share this post


Link to post
Share on other sites

Milane , imaš li ti odobrenje za korišćenje ESP-a ? Sledeći put da doneseš dokaze na bar 450-500 strana i lokalne meteo izveštaje.

Naravno bez broja patenta i dokaza da ti imaš ESP opet ništa.  :laughing:  :laughing:  :laughing:

Share this post


Link to post
Share on other sites

Evropsku nagradu za inovacije dobio tvorac ESP sistema

 

esp.jpg

 

Početkom jula, u Lisabonu, Anton van Zanten primio je Evropsku nagradu za inovacije za 2016. godinu za pronalazak elektronskog programa stabilnosti ESP. Nagrada koju dodeljuje Evropska kancelarija za patente (EPO), mu je dodeljena u kategoriji ''Životno delo''. U karijeri dugoj preko 25 godina ovaj Holanđanin je kao šef istraživačke grupe kompanije Bosch, zajedno sa 35 članova svog tima, razvio sistem protiv proklizavanja.

Sistem je prvi put, kao standardna oprema, ugrađen u Mercedes S600 1995. godine. ''Anton van Zanten i njegove kolege inženjeri su anđeli čuvari mnogih vozača'', izjavio je dr Volkmar Dener, predsednik upravnog odbora firme Robert Bosch GmbH, hvaleći ne samo dobitnika nagrade, već i trud celog tima koji stoji iza ove inovacije. ''Pronalazak sistema ESP je jedan od najboljih pokazatelja našeg slogana ''Tehnologija za život'' u praksi'', rekao je generalni direktor kompanije Bosch. Samo u Evropi, ESP sistem je do danas spasio više od 8.500 života i sprečio više od četvrt miliona saobraćajnih nezgoda. Zbog toga je zaštita od proklizavanja, odmah nakon sigurnosnog pojasa, najvažniji sistem sigurnosti vozila, važniji čak i od vazdušnog jastuka.

 

ESP postaje standardna oprema u sve većem broju zemalja

Uz pomoć pametnih senzora, ESP 25 puta u sekundi uporedi da li se automobil zaista kreće u pravcu u kom ga vozač usmerava. Ako se izmerene vrednosti ne podudaraju, aktivira se sistem protiv proklizavanja koji prvo smanjuje obrtni moment motora. Ako to nije dovoljno, dodatno se aktiviraju kočnice pojedinih točkova, čime se stvara protivsila koja je potrebna da bi se zadržao smer vozila. Kada bi sva vozila bila opremljena sistemom protiv proklizavanja, sprečilo bi se do 80 posto svih nezgoda izazvanih proklizavanjem. Od 1. novembra 2014. godine ESP sistem je obavezan u zemljama Evropske unije, za sve novoregistrovane automobile i laka komercijalna vozila težine do 3.5 tone. Osim u EU, sistem protiv proklizavanja je takođe obavezan u Australiji, Kanadi, Izraelu, Novom Zelandu, Rusiji, Južnoj Koreji, Japanu, Turskoj i Sjedinjenim Američkim Državama. Širom sveta 64 odsto svih novih vozila je opremljeno ESP sistemom. Bosch je do danas proizveo više od 150 miliona jedinica ESP sistema.

 

Karijera upotpunjena brojnim pronalascima i nagradama

Pronalaskom elektronskog programa stabilnosti, Anton van Zanten i njegov razvojni tim učinili su više od samog postavljanja temelja većoj sigurnosti na putu. Ovaj sistem je takođe i osnova za današnje sisteme pomoći vozaču i autonomnu vožnju. Veća automatizacija predstavlja priliku za dodatno smanjenje stopa nezgoda, i to za gotovo jednu trećinu samo u Nemačkoj. ESP je najveći uspeh Antona van Zantena, ali to nikako nije njegovo jedino dostignuće. 

Ovaj sedamdesetpetogodišnjak je otelotvorenje pravog inovatora. Tokom svoje karijere inženjera u automobilskoj industriji bio je odgovorna osoba za skoro 180 patentiranih linija proizvoda. Osim ESP sistema, među njegovim pronalascima su i elektronski sistem za izbegavanje prevrtanja, kao i ublažavanje naginjanja prikolice. Anton van Zanten je otišao u aktivnu penziju 2003. godine, a danas i dalje predaje o sistemima vozila na univerzitetima i radi kao savetnik za automobilske kompanije. Za svoj doprinos automobilskoj sigurnosti, Anton van Zanten je već primio brojne nagrade. Međutim, Evropska nagrada za inovacije koja odaje priznanje njegovom životnom delu od posebnog je značaja.

 

Jedanaesto izdanje Evropske nagrade za inovacije u pet kategorija

Evropska nagrada za inovacije dodeljuje se od 2006. godine. Time ''EPO'' odaje priznanje istraživačima, naučnicima, tehnolozima i pronalazačima čije inovacije patentira sam EPO i koji su ostvarili značajan doprinos naučnom, tehnološkom i društvenom napretku. Posebno je neobično što inovatore za nagradu može nominovati bilo ko. Od skoro 400 nominovanih iz ukupno 13 zemalja u 2016. godini nezavisan međunarodni žiri je odabrao 15 finalista. Komisija je takođe odlučila o pobednicima pet sledećih kategorija: ''Industrija'', ''Mala i srednja preduzeća'', ''Istraživanje'', ''Neevropske zemlje'' i ''Životno delo''. Dobitnici Evropske nagrade za inovacije osvajaju trofej u obliku jedra, kao simbol otkrića i ljudske domišljatosti. Trofej je svake godine napravljen od novih materijala.

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

nikakva elektronika ni vazdušni jastuci ne mogu ljudski mozak da zamene, uostalom najviše nesreća se desi u novijim ili čak i najnovijim (najbezbednijim) vozilima

Edited by dj90

Share this post


Link to post
Share on other sites

Pa naravno da ne mogu, ali tu su da probaju da isprave ljudsku gresku.

Share this post


Link to post
Share on other sites

Kako radi ESP?

 

153309-esp%201.jpg

 

ESP, tj. sistem za elektronsku kontrolu stabilnosti ne omogućava brži prolazak kroz krivinu, niti pretvara vozača u ''pilota'' Formule 1. Ipak, istraživanja pokazuju da može da smanji broj saobraćajnih nesreća uzrokovanih gubitkom kontrole nad vozilom i do 80 odsto. Tekst počinjemo ovako dramatičnim uvodom zato što kod nekih vozača vlada uverenje da je elektronika zadužena za stabilizaciju svemoćna. Nažalost, ESP nema magični štapić kojim može da spreči sletanje s puta. Takođe, ne čini automobil upravljivijim, stabilnijim ili ''sportskijim''.

 

Kako radi ESP?

Osnovni princip rada ESP-a je relativno jednostavan - kočenjem pojedinih točkova on utiče na kretanje i zanošenje automobila. Na primer, ukoliko se dok skrećete ulevo javi zanošenje zadnjeg kraja (preupravljanje – zadnji kraj beži desno), ESP će aktivirati kočnicu na prednjem desnom točku, kako bi pokušao da ispravi kretanje automobila. Suština je u tome da kada samo jedan točak koči, on zanosi automobil, pa upravo tu činjenicu koristi ESP – ako se auto zanosi u jednu stranu, ESP će početi da koči jedan ili dva točka kako bi kontrirao, tj. počeo da ga zanosi u drugu stranu i tako ispravio njegovu putanju. Ako u istoj (levoj) krivini dođe do proklizavanja ''preko nosa'' (podupravljanja – uđete prebrzo u krivinu, motate volan, ali auto ne sluša već proširuje željenu putanju, popularno ''ispravlja krivinu''), aktiviraće se kočnica na unutrašnjem zadnjem točku. Ovo je banalizovano objašnjenje – čitav proces je znatno komplikovaniji i odvija se munjevitom brzinom, često pre nego što vozač uopšte primeti da je bio na granici da izgubi kontrolu nad automobilom. U obzir se uzimaju brojni parametri, a reakcija sistema se menja u deliću sekunde u zavisnosti od promene ponašanja vozila. Ponekad se, u zavisnosti od situacije, ''guši'' i motor kako bi se vozilo smirilo, tj. kako bi pogonski točkovi povratili trakciju. Upravljanje procesom kočenja obavlja se uz pomoć ABS-a. Tačnije, elektronska kontrola stabilnosti predstavlja integrisanu celinu sa ABS-om i sistemom za kontrolu trakcije, koji sprečava proklizavanje pogonskih točkova (Traction Control System – TCS ili Acceleration Slip Regulation – ASR).

ESP u toku vožnje konstantno prati situaciju, mereći brzinu okretanja svakog točka, prateći željeni smer kretanja na osnovu toga koliko je volan okrenut, zakretanje vozila oko njegove vertikalne ose, poprečno i uzdužno ubrzanje, a kod nekih sistema postoji i senzor za prepoznavanje opasnosti od prevrtanja. Kompjuter čak 25 puta u sekundi upoređuje željenu putanju (definisanu zakretanjem upravljača) sa realnom putanjom (određuje se na osnovu lateralnog ubrzanja, obrtanja oko vertikalne ose i brzine okretanja pojedinih točkova) i u slučaju odstupanja u deliću sekunde reaguje ciljanim kočenjem pojedinih točkova.

 

153310-esp%2011.jpg

 

ESP praktično ''procenjuje'' silinu i pravac zanošenja vozila i u skladu s tim deluje, kako bi izazvao silu koja će se suprotstaviti sili inercije postojećeg okretanja oko vertikalne ose, tj. zanošenja.

 

Koliko ESP vredi na ledu?

ESP je od velike pomoći na svakoj vrsti podloge, od suvog asfalta do zaleđenog jezera, ali njegova efikasnost u najvećoj meri zavisi od kvaliteta kontakta pneumatika i podloge. Ukoliko suviše brzo vozite po zaleđenom putu, ESP neće moći mnogo da pomogne.

 

Deaktiviranje

Kod nekih automobila ESP može u potpunosti da se deaktivira, a kod drugih čak i kada mislite da ste ga deaktivirali, on i dalje ostaje aktivan, ali će iz pozadine pratiti dešavanja i ukoliko proceni da je situacija postala suviše opasna, munjevito će reagovati. Inače, deaktivacija je korisna, na primer, za vreme vožnje s lancima za sneg ili prilikom izvlačenja iz dubokog snega ili peska.

 

Verzije

Postoji više verzija sistema za elektronsku kontrolu stabilnosti, pri čemu se vrši posebno prilagođavanje svakom modelu. Može da se podesi tako da deluje pre nego što vozač primeti da je napravio grešku ili da odreaguje malo kasnije kako ne bi suviše kvario uživanje u vožnji kod sportskih automobila.

 

Preterano samopouzdanje

ESP često odreaguje pre nego što vozač uopšte primeti da je bio u kritičnoj situaciji, pa mnogi početnici stiču preteranu samouverenost i suviše visoko mišljenje o svom vozačkom umeću. Iz ovog razloga se na instrument tabli javlja upozorenje svaki put kada ESP interveniše. Stručnjaci upozoravaju da neiskusni vozači, ušuškani lažnim osećajem sigurnosti, predstavljaju opasnost na putu, smatrajući da, na primer, kroz krivine mogu da prolaze znatno brže nego što je to bezbedno.

 

Šta kad se pokvari?

Ukoliko dođe do kvara ESP-a, možete da vozite svoj automobil bez problema – ipak se preporučuje da što pre posetite servis. ESP jeste u stanju da aktivira kočnice i utiče na rad motora, ali ne bi trebalo da bude nikakvih problema tokom vožnje.

 

Malo istorije

Mercedes i BMW su 1987. godine u svoje automobile počeli da ugrađuju prve sisteme za kontrolu trakcije (ASR), a od tada su, u saradnji sa kompanijama Bosch i Continental, počeli da razvijaju prve elektronske sisteme za kontrolu stabilnosti. Serijska primena je počela 1995. godine, kada je ESP dobio Mercedes W140 (S klasa). Iste godine su BMW i Volvo počeli da ga ugrađuju u svoje automobile. Danas predstavlja deo standardne opreme kod mnogih modela.

 

esp%20111.jpg

 

Zbrka oko naziva

U Srbiji se za elektronsku kontrolu stabilnosti najčešće koristi naziv ESP, što je akronim nastao od Electronic Stability Program. Akronim ESC (Electronic Stability Control) je generički naziv prihvaćen od strane Evropske asocijacije proizvođača automobila (ACEA), Severno-američkog društva inženjera u auto industriji (SAE), Japanske asocijacije proizvođača automobila i mnogih drugih zvaničnih institucija širom sveta. Proizvođači automobila koriste razne nazive i akronime, na primer:

Acura: Vehicle Stability Assist - VSA (ranije CSL 4-Drive TCS)

Alfa Romeo: Vehicle Dynamic Control – VDC

Audi: Electronic Stability Program – ESP

Bentley: Electronic Stability Program – ESP

BMW: Dynamic Stability Control – DSC

Bugatti: Electronic Stability Program – ESP

Buick: StabiliTrak

Chevrolet: Electronic Stability Control - ESC

Cadillac: StabiliTrak & Active Front Steering – AFS

Chrysler: Electronic Stability Program – ESP

Citroen: Electronic Stability Program – ESP

Fiat: Electronic Stability Program - ESP i Vehicle Dynamic Control – VDC

Ferrari: Controllo Stabilità – CST

Ford: AdvanceTrac with Roll Stability Control – RSC, Interactive Vehicle Dynamics – IVD, Electronic Stability Program – ESP, Dynamic Stability Control – DSC

Honda: Vehicle Stability Assist – VSA

Hyundai: Electronic Stability Program - ESP, Electronic Stability Control – ESC i Vehicle Stability Assist – VSA

Infiniti: Vehicle Dynamic Control – VDC

Jaguar: Dynamic Stability Control – DSC

Jeep: Electronic Stability Program – ESP

Land Rover: Dynamic Stability Control – DSC

Lexus: Vehicle Dynamics Integrated Management - VDIM with Vehicle Stability Control – VSC

Maserati: Maserati Stability Program – MSP

Mercedes-Benz: Electronic Stability Program – ESP

Nissan: Vehicle Dynamic Control - VDC

Ovo nije konačna lista, pošto se marketinški stručnjaci koji rade za proizvođače automobila konstantno trude da impresioniraju potencijalne kupce „trendi“ nazivima raznih sistema i paketa opreme, oznakama motora, nazivima modela koje niko ne zna da pročita pa se oko toga povede čitav rat (fantastičan marketing)...

Uglavnom, bez obzira na naziv, način funkcionisanja elektronske kontrole stabilnosti je u principu isti, mada bi se neki proizvođači oštro usprotivili tome, tvrdeći kako je njihov sistem drugačiji.

 

Autor: Dragan Romčević

 

preuzeto sa - Auto Blog

Share this post


Link to post
Share on other sites

Krosover, severni jelen i Nissan Kicks. Nešto nedostaje? ESP…

 

Krosover manija je zavladala svetom poslednjih godina, i to nije moguće promeniti preko noći. Više puta smo ukazivali na prednosti limuzina u odnosu na SUV modele, a jedan od nedostataka vozila sa povišenom pozicijom sedenja, i sledstveno višim klirensom, jeste visok centar gravitacije. Visok centar gravitacije, u kombinaciji sa višom masom vozila jeste bitan remetilački, narušavajući faktor vozne dinamike, uprkos tome što visok klirens donosi i neke prednosti, posebno u vožnji po nepristupačnim terenima. 

 

Ipak, savremena tehnologija je ponudila jedno rešenje koje je svima nama znano a koje se naziva ''elektronska kontrola stabilnosti'', ili u narodu poznatije kao ESP. Kolika je važnost posedovanja ovog sistema bezbednosti na automobilu, možda je najbolje ilustrovao specijalizovani meksički medij ''Autologia''. Glavni (neslavni) glumac ovom prilikom je Nissan Kicks. Kao što nekada proizvođači imaju taj običaj, na nedovljno razvijenim tržištima, iz ponude osnovne opreme izostavljaju čak i važne bezbedonosne sisteme, kakav ESP svakako jeste. Takav je slučaj upravo sa ponudom modela Nissan Kicks, na tržištu Meksika. Kolege sa portala Autologia su sproveli test ''severnog jelena'' upravo na tom modelu. Mnoga poznata imena automobilske industrije su se debelo obrukali na ovom ispitu. Setimo se samo Mercedesove A klase sa kraja prošlog veka. Najsvežiji je primer dala Toyota Hilux iz 2016. godine. Predlažemo vam da, ukoliko ste nestrpljivi da odgledate uvodni deo, odmah ''premotate'' video klip na 9:00, kako biste videli opasno ponašanje Kicksa koji nema aktiviran system za elektronsku kontrolu bezbednosti. Jasno je koliko je ovo bila opasna situacija, a osećanja vozača ćete pročitati sa njegovog lica.

 

 

Da dodamo da su rezultati identičnog testa modela Nissan Kicks, ali sa aktiviranim sistemom ESP, prošli potpuno bez problema.

 

preuzeto sa - autorepublika.com

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


 

 



Info

FLCS Forum koristi tzv. kolačiće (cookies), kako bi korisnicima osigurao funkcionalnost i jednostavnost korišćenja. Daljim pregledom ovog Foruma dajete svoj pristanak za korišćenje "kolačića".

×
×
  • Create New...