Jump to content
FAS Goran
neshaoct

Beograd nekada....davno...

Recommended Posts

Slikali Nemci posle okupacije - Maj 1941.

Prvu fotografiju je napravio ''StG'' - skraćenica za ''Sturmgewehr'' što može da se prevede kao - nišandžija jurišne eskadrile bombardera:

 

maj 1941.jpg bgd nekada.jpg

 

 

Edited by neshaoct
dodatak

Share this post


Link to post
Share on other sites

Jeste, nastala je kao zgrada drzavne stamparije neposredno pred rat, cini mi se 1937.

Iznad se lepo vidi prostor pivare, pa Malesko brdo, desno danasnja stanica Prokop.

Ispred tadasnje stamparije - tadasnji Belgrade Waterfront :D , tj. Ciganske bare ili Bara Venecija.

 

Edited by Ivan

Share this post


Link to post
Share on other sites

Da, BIGZ.

Od krupnijih objekata prepoznajem i polukružnu ložionicu za železnicu, kao i zgradu sadašnjeg (Republičkog) MUP-a u Kneza Miloša...

Share this post


Link to post
Share on other sites

Kneza Milosa je krajem 19. i pocetkom 20. veka bila jedna od najlepsih beogradskih ulica. Gradsko setaliste sa drvoredima, trgovinska ulica, jedna od prvih ulica sa tramvajskim saobracajem. Prvobitno je trasirana u vreme kneza Milosa, kao veza ka Topciderskom parku i knezevom konaku, lepo se vidi i na onoj Nesinoj slici iz vazduha.

Kao i park Manjez i Slavija gore levo. Jos malo gore levo moj bivsi faks :D , tj. zgrada Tehnickih fakulteta u Bulevaru, zavrsena 1931. Posle rata su joj nazidali jos jedan sprat.

Meni u oko upada i zgrada Veterinarskog fakulteta, cija je izgradnja zapocela pred rat. Takodje desno, stadion BSK (kasnije JNA), koji je izmedju 2 rata vazio za najveci i najmoderniji stadion na Balkanu.

 

Edited by Ivan

Share this post


Link to post
Share on other sites

BEOGRAD, PRESTONICA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE (JUG, 1932)

 

Svečana premijera prvog velikog domaćeg filma o glavnom gradu Beograd, prestonica Kraljevine Jugoslavije, održana je u do poslednjeg mesta popunjenom bioskopu “Uranija“ sredinom marta 1932. godine, čitava dva meseca posle novinarske premijere. Autor filma Vojin M. Đorđević (1897 – 1985) bio je poznati novinar, fotograf, istoričar filma, a u tom trenutku i generalni sekretar “Državne filmske centrale“ u Beogradu. Ovo ambiciozno ostvarenje je nastalo u produkciji “Jugoslovenskog  prosvetnog filma“ osnovanog godinu dana ranije, snažnog filmskog preduzeća sa sedištima u Beogradu i Zagrebu, koje je imalo povlašćen položaj i potporu zvanične vlasti. U vreme novinarske premijere sredinom januara 1932. godine, film koji je poznat i po alterantivnom naslovu Beograd na razmeđu Istoka i Zapada bio je dugačak 2050 metara, a onda je za pravu, martovsku premijeru skraćen na oko 1500 metara. Iako su reakcije bile uglavnom pozitivne, kritičari su smatrali da je film predugačak, da mu “fali osnovna linija“ i da se zbog nepotrebnih ponavljanja pojedinih stvari, kao i da bi bio razumljiv strancima, on mora dosta skratiti. Kao kompromisno rešenje, verzija sa martovske premijere kraća za više od 500 metara,  primljena je mnogo povoljnije. Sa današnje tačke gledišta čini se da je ovaj pionirski poduhvat, u vremenu svog nastanka bio i pomalo nepravedno napadan i kritikovan, jer iako ni idejno ni stilski nije pretendovao da liči na značajne eksperimente o “simfonijama gradova“ kakvi su Samo sati Alberta Kavalkantija iz 1926. i Berlin - simfonija velegrada Valtera Rutmana iz 1927. godine, nesumnjivo je izgradio na osoben, dokumentaristički način filmsku fresku Beograda, grada spone Istoka i Zapada, koji je iz turske kaldrme i vlažnih kuća od blata uskočio na asfalt i moderne višespratnice, izdigavši se kao feniks iz pepela posle strahovitog uništenja i pljačkanja u Prvom svetskom ratu.

 

 

Share this post


Link to post
Share on other sites

Jugoslavija, socijalizam, nostalgija: Hoće li opstati čuveni crveni kiosk sa viršlama u Beogradu?

 

crveni kiosk.jpg

 

Ukus detinjstva mnogih - viršle u zemički, umotane u sivi papir sa senfom odozgo, iz crvenog kioska. Nekada ih je u Beogradu bilo na svakom ćošku, danas su gotovo iščezli.

 

U nekadašnjoj Pohorskoj ulici, danas General Ždanovoj na Novom Beogradu i dalje ponosno stoji dupli crveni kiosk i prodaje viršle, ali bogatije opremljene. Vrelog junskog dana, tik uz okretnicu šesnaestice na red za hranu čeka nekoliko ljudi. Dve žene sa crvenim keceljama vredno spremaju, brišući znoj sa čela. Unutra nemaju klimu, hlade se otvorenim vratima - a napolju skoro 30 stepeni. Mušterije, pak, u hladu od nadstrešnice strpljivo čekaju, odaberu začine i zadovoljno odlaze posle kupovine. Ovaj kiosk će 1. oktobra napuniti 35 godina.

 

Kupljen je u Sloveniji od fabrike ''Ingrad'' iz Ljutomera i igrom sudbine doputovao u ulicu sa imenom slovenačke planine. Vlasnica samostalne trgovinske radnje ''16'' od otvaranja je Magdalena Marković. Ova penzionerka i dalje radi, kako kaže, posao koji voli. ''To je moja radnja, to je moj život i volim ovo da radim'', kaže Marković. Dubravka Vicković je odrasla na Novom Beogradu i ovde je godinama kupovala hranu kao devojčica. ''Kod starog Merkatora tu je večito red bio, kao sad ispred Šiša, tako je tamo bilo. Nikad nismo saznali sastav tih viršli, ali su bile prelepe'', kaže ova Beograđanka za BBC na srpskom. Crveni kiosci obeležili su sedamdesete i osamdesete u Jugoslaviji.

 

U Beogradu su u najvećem broju to bili prodajni objekti Poljopivrednog kombinata Beograd - PKB, jednog od najvećih prehrambenih preduzeća u Jugoslaviji. U crvenoj trafici stajala je obično žena u uniformi, sa polukačketom na glavi, a pored nju su bili lonci sa već skuvanim viršlama i pecivo. Te kioske Vicković pamti kao ''juče da je bilo''. ''Njihove viršle pamtim kao dve male u nekoj zemički, polubeli, crni hleb večito bajat i senf koji ti pljusne onom plastičnom kašičicom za limunadu. Ja se sećam tog ukusa, to nije ukus viršli, nego ukus ne znam ni ja čega, ali taj senf je maskirao sve, on je bio ubitačan'', seća se s osmehom. Dubravka se sa 13 godina 1983. doselila u Beograd iz Herceg Novog i za nju su kiosci brze hrane bili ''kao neka druga planeta'', jer su dotad samo jeli viršle kod kuće, obično fabrike ''Gavrilović''.

 

Pored viršli u kioscima su mogle da se kupe i kobasice ili mekike, a tek kasnije na scenu stupaju hamburgeri. Kupovina u njima jeste bila dostupna, kaže Dubravka, ali se smatralo ''čašćavanjem''. ''Nisi to mogao stalno, kao ''Mekdonalds'' danas - mogao si viršle češće nego hamburgera. Sećam se tih duguljastih hamburgera, to je bilo kao neki paramecijum, duguljasto nešto, bože sačuvaj, niti je imalo ukus, boja neka oker žuta, pržena ali je bilo najbolji hamburger na svetu'', ističe ona. U hamburgere su od priloga stavljali na početku samo zelenu salatu i paradajz. ''To sve ti zamota u onaj sivo-braon papir koji je kao karton, ti nisi mogao to da saviješ i umotaš tu zemičku. Držiš jednom rukom, pa kako ti bog da'', kaže kroz smeh.

 

To je vreme bilo fantastično u stvari, dodaje. ''Pored svega toga tebi je to bilo super, danas bi završili (pred sudom) u Strazburu, što ti neko dao takav papir sa kojim možeš da se povrediš'', dodaje Dubravka kroz smeh. Seća se i kioska u Prizrenskoj ulici kad se krene ka hotelu Moskva, ali ''fenserice'' kioska Podlugovi u tadašnjem Bulevaru revolucije, kod Pravnog fakulteta. ''Moj prvi momak i ja kad smo šetali niz Bulevar i on me pita hoćeš hamburger, ja kao neću. On ipak uzme i sećam se, teta nije imala zemičke, nego mu je hamburger dala u dva tosta, koji se tek pojavio i bio kao stiropor'', kaže Vicković. Ipak, to im nije smetalo. Naprotiv. ''To kad pojedeš, kao da si pojeo kavijar'', kaže ona.

 

preuzeto sa - b92.net

Share this post


Link to post
Share on other sites

Join the conversation

You can post now and register later. If you have an account, sign in now to post with your account.

Guest
Reply to this topic...

×   Pasted as rich text.   Paste as plain text instead

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Your previous content has been restored.   Clear editor

×   You cannot paste images directly. Upload or insert images from URL.


 

 



Info

FLCS Forum koristi tzv. kolačiće (cookies), kako bi korisnicima osigurao funkcionalnost i jednostavnost korišćenja. Daljim pregledom ovog Foruma dajete svoj pristanak za korišćenje "kolačića".

×
×
  • Create New...