Jump to content
FAS Goran

Leaderboard


Popular Content

Showing content with the highest reputation on 07/07/19 in all areas

  1. 5 points
    Dale

    Funny photos

  2. 4 points
    Znači ovako, prije 2 godine prodao sam lanciju Thesis, vozio Stila....prije 4 dana nabavio rečenu Alfu...2015 godina, 60 ak tkm, 175 ks, auto TCT mjenjač...prezadovoljan sam...slike . pozdrav
  3. 4 points
    Lj_ubica

    Fiat Marea St.Moritz 1.9 diZLO

    345.700 km Zamenjeno ulje, filteri , paknovi, kocioni cilindri, sajle rucne, stabilizatori... Delovi 9000 din, rad 2500 din. Iiiii to je to... Picimo dalje... I jedna taze opran danas
  4. 2 points
    Puno ima veze i sama klima, njen kuplung, lezajevi, remenice, sve to godinama em stari, em su na novijim generacijama verovatno naprednije i efikasnije napravljeni...
  5. 2 points
    Zar nije Tipo takođe na toj nekoj manjoj platformi za B klasu? Nešto kao Pežo 301/Elyse i Linea? 500l je naovodno potpuno nova platforma, ali je bila priča da će naslednik grande punta koristiti istu i definitivno pripada toj manjoj klasi, što si i sam napisao... e sad što je sama karoserija toliko napumpana i visoka, to je drugo nešto. Na oko deluje dosta veći od recimo B-maxa, Merive ili Venge / ix 20, ali zapravo ima samo deblju "njušku" (dobro, ako ne računamo Merivu, u klasi i jeste najveći, ali su to nijanse). Ontopic. @IDzO Nisam vozio Tipo, ali mi je čudno ovo što kažeš sa klimom i 4 putnika. To da je samo po sebi inače trom, to stoji (dok se malo ne zavrti, prva i druga suviše kratke..), ali meni se recimo, ako poredim sa 1.3 mjet od 90ks koji sam ranije imao, ovaj 1.4 mnogo bolje ponaša sa klimom i 4 putnika, tj. daleko manje oseti iste (ovde kod nas u ravnici gotovo i da ne oseti). Takođe ni razlika u potrošnji nije toliko velika sa i bez klime kao kod 1.3. Možda nije dobar primer za poređenje, možda su i godine u pitanju pa se ovaj bolje ponaša jer je noviji, ali eto, to je moje neko iskustvo. Ja generalno za 1.4 imam samo reči hvale, za one kojima auto ne služi za trke već za porodično putovanje i gradsku vožnju, kao meni.
  6. 2 points
    Ovo si dodao u međuvremenu... Kakve veze ima ko je prvi preneo na Forum javno dostupne informacije? Evo, sad ću ja okačiti kako je JLR odlučio da pravi fabriku u Slovačkoj, pa nemam valjda sada tapiju na to: https://www.ft.com/content/4ec6972c-73db-11e5-bdb1-e6e4767162cc Dve evropske države, obe članice EU, ''ratuju'' pre par godina oko toga ko će dobiti fabriku automobila JLR. Kao glavno oružje u tom ratu dve države članice EU koriste pare iz budžeta, tj. subvencije i podsticaje. Premijer jedne od njih ide u Hotel da priča sa čelnicima JLR, daje im svoj lični broj telefona da mu se jave ako im nešto treba. Na kraju, poražena strana (Poljska) kaže da oni nisu mogli da daju toliko podsticaja iz svog budžeta koliko je Slovačka odlučila dati. JLR planira da tek u sedmoj godini od početka rada fabrike ona dostigne maksimalni kapacitet. Kamo lepe sreće da su naši otišli u isti hotel i ponudili JLR još više para nego Slovačka... Suština primera Kie, ili JLR, ili PSA, ili Audija u Mađarkoj još od 1993. godine, itd, itd...je da ljudi razumeju da svi daju isto što i SRB, samo mnogo više novca daju za svaku pojedinačnu stavku jer i imaju u budžetu mogućnosti da mnogo više daju za zaposlene, za oslobađanje od poreza, za gradnju fabrika, itd, itd. Npr. ovde može da se pogleda na strani 6 kako Mađarska poziva da se investira kod njih, tj. šta sve daju iz budžeta: http://www.investhipa.hu/images/hipa_kiadvany_intro_manufacturing_web_201808.pdf Suština zato nije u pukom navođenju informacije da se nešto dalo, nego šta se dobija zauzvrat. Smatram da je SRB imala dobru situaciju sa Fiatom u vreme dok se 500L pravio u oko 100.000 komada godišnje. Odnos uloženog/dobijenog je bio dobar, plus ima 1/3 vlasništva nad fabrikom koje može da unovči. Mada, ti si i tada pričao da to sve ne valja. Nekako mislim da ćeš to pričati i kada bude opet bilo 100.000 godišnje, i kad bude bilo 150.000...videćemo. Situacija se poslednjih par godina menja jer se pravi sve manje, sada negde na pola od tog broja godišnje, a daje se i dalje. Možda je neko već sračunao da je 20-tak miliona evra godišnje ok za posao par hiljada ljudi, jer oni koštaju i kad su na birou. A, možda SRB može da ''pogura'' Fiat iskazivanjem svoje zainteresovanosti za novi model kako bi se ubrzali Fiatovi globalni planovi. Ne može SRB da kreira te planove, ali može da utiče da brže idu u realizaciju, pa sve možda i do ''pretnje'' da će iskoristiti svoje pravo iz Ugovora da proda ka FCA 1/3 fabrike i tako vrati pare koje je davala, plus da prestane da daje ubuduće jer eto više neće da daje za proizvodnju od 40-tak hiljada komada godišnje. Realno, mislim da se još uvek ne ide u ''zatezanje'' sa Fiatom jer su i u Vladi svesni, kao i mi, da šanse nema da ta fabrika pravi 500L zauvek, tj. da će globalna ekonomija mnogo bolje naterati FCA da tu počne proizvodnju nekog novog modela, nego što može na to da ih natera bilo ko iz SRB...
  7. 2 points
    Branislav

    Fiat Bravo 1.4 T-JET 120ks

    Kolega zanimljiva opcija primeticu... Ja bih opet rekao da je bolja opcija ugraditi klimu (neku malo kvalitetniju) u motorni deo da duva direkt na turbo i onda nema potrebe gubiti vreme u autu i cekati da se oladi Sorry za off
  8. 2 points
    DraganUS

    Kupovina automobila do xxxxx eura

    Kakvom?
  9. 2 points
    Nešto brate, prijatelju, nemoj lebati. Da lepo sravnaju tu fabriku sa zemljom i ćao. Da je ta ista fabrika negde u Beogradu, odavno bi bila pretvorena u građevinsko zemljište. Ovako služi za održavanje socijalnog mira međ sirotinjom, kupovinu glasova.
  10. 2 points
    Lično bih spalio tu fabriku do temelja. Radnicima su mogli dati otpremnine po 70-80000€, koliko su do sad upucali para u veštačko održavanje i punjenje mabarima džepova.
  11. 2 points
    knezevic76

    Funny photos

    Poslato sa POT-LX1 pomoću Tapatoka
  12. 2 points
    Ne bih se slozio za menjac, nema mesta nekoj preteranoj teoriji za dobro poznati atmo 1.4 ... U paru sa njim ide takodje dobro poznati FPT-ov C514 sestobrzinac. Koji se nalazi i u 500L i u Tipu, razlika je neznatna samo u 1. brzini koja bi trebala da je za nijansu kraca kod 500L (4.1 vs 3.9). Vec 2. maltene identicna, dok su 3., 4., 5. i 6. identicne. Levo je tabela prenosnih odnosa za C514 na 500L, iz eLearn. Desno poredjenje izmedju 500L i Tipa - i prenosni odnosi ali i teoretska razlika u krajnjim brzinama, koja pokazuje da se menjaci maltene poklapaju: Tako da razlika lezi iskljucivo u malo vecoj masi i ceonoj povrsini 500L. 1.6 eTorq brazilac, bivs Tritec fabrika preuzeta od FPT . Takodje atmosferac, nesto veci torque od 152 Nm na nizim rpm, veci potrosac narocito u gradu... Opet je to sve potrosnjom, a narocito performansama neuporedivo sa bilo kojim turbakom.
  13. 2 points
    alfini0507

    Da li je ovo neko od "naših"...?

    Neću da vam kazem ko je... Pogadjajte [emoji6]
  14. 1 point
    Axic

    Egipat

    Ne videh da li postoji otvorena tema za ovu destinaciju pa ako je već ima nek admini prebace tamo, ja da prenesem iskustva vezano za ovu destinaciju. Naime, bilo je u planu letovanje u septembru za neko od ostrva u Grčkog međutim iz iskustva trojice kolega/drugova od prošle godine reših da promenim kontinent i polovinom juna odem u Egipat, Hurgadu. Do sad letovao po Grčkoj, Italiji, Turskoj a sad nešto novo. Prvo i osnovno viza je obavezna za Egipat. Može se predati u njihovoj ambasadi u Beogradu, čeka se oko 2 nedelje i košta 12$, plaća se isključivo u dolarima. Potrebne su 2 slike na beloj pozadini 3x5cm, vaučeri iz agencije, potvrda iz agencije, važeći pasoš ne manje od 6 meseci pred istek, 12$ i neki formular koji se kod njih popunjava. E sad postoji i druga varijanta za ljude kojima recimo BG nije blizu pa vizu mogu kupiti kad sletite u Hurgadu, direktno na aerodromu i košta 25$, izdaju vam je na licu mesta. Let traje tačno 3 sata. Pregršt hotela tj. resorta što u novom delu grada Memša, što u starom delu grada Sakala i naravno ima i onih koji su prilično udaljeni od grada. Mi smo bili smešteni u starom delu grada, Sheraton ulica i tu je većina hotela i rekao bih najživlje mesto sa mnogo lokala s leve i desne strane te glavne ulice. Svaki hotel nudi all inclusive i ne znam da li postoji u ponudi bilo kog hotela varijanta polupansion. Hotel u kom sam bio smešten je Regina Swiss Inn, sa 4* udaljen otprilike 15-ak minuta vožnje od aerodroma, dakle u gradu (stari deo Sakala). Kada sletite svakom bih preporučio da kupi njihovu SIM karticu na aerodromu, mreža Orange, Vodafone nebitno je. Cena za 20GB neta je od 9 do 13-14€ i verujem da će svakom od vas biti dovoljno za 10 dana, meni je ostalo 8GB a nismo 2 telefona gasili s neta, jedan koristili kao ruter da bismo delili internet. Naravno čim ubacite njihovu karticu vaš Viber, Facebook, Instagram i sve ostalo radi bez ikakvih dodatnih podešavanja i prijavljivanja mada to većina zna verovatno. U hotelima wi fi uglavnom bude opterećem i spor a kartica sa 3GB neta koju oni prodaju može da bude i 10-ak € ako ne i više. Da se vratimo na hotel u kome sam bio smešten. Postoji varijanta hotelskog smeštaja sa standardnim sobama i bungalovi, ovo druga varijanta je 20-ak€ skuplja. Sobe su čiste, uredne, svaka je sa terasom, klima se ne naplaćuje dodatno što je negde bio slučaj u Grčkoj da vam na kraju boravka naplate po danima koliko ste koristili klimu. Svaki dan se menjaju peškiri, posteljina, očisti se kupatilo i soba, nameste vam krevet i obavezno ostave 1.5L vode acako dana u sobi. TV nismo ni palili a u frižideru smo držali tu vodu što smo dobijali svakog dana. Po čekiranju na recepciji stavljaju vam narukvicu koju imate na sebi dok ne napustite hotel, karticu za ulaz u sobu i karticu za peškire koje na plaži uzimate i vraćate svakog dana. Hotelski smeštaj je sa leve i desne strane, 2 sprata zgrade, u sredini su bungalovi a između se nalaze ti vrtovi i staze koje vode ka bazenu s toboganima i ležaljkama pored bazena i u nastavku plaža sa izlazom na cveno more. Sad neka sličica iz dvorišta hotela, pogleda sa terase... U bazenu je bar pa možete da pijete hladno pivo dok sedite u hladovini što preporučujem u vrelim danima. Voda je idealna kako u bazenu tako i u crvnom moru. Piće možeze da pijete koliko god želite, ima jedan bar na plaži gde je more i drugi ovaj u samom bazenu. Što se tiče kuhinje ona je raznovrsna. Naravno ima naših razmašenih debila kojima među 15 jela niti jedno ne valjam. Svako veče ispred vas spremaju razne pite, vafle, palačinke, krofnice, roštilj tako da je sve uvek sveže i što se tiče mene hrana im je baš ukusna. Sve sam probao od salata, gulaša, roštilja, kolača, torti i sve je potaman. Između doručka - ručka i ručka - večere na plaži spremaju hamburgere, pice, sendviče, lisnata testa i još svašta nešto tako da gladni ne možete ostati nikad. Jedina nus pojava koja se može desiti je dijarea. To rešite tako što ne pijete njihovu vodu sa česme već samo flaranu. Naravno i to se da rešiti uz neki njihov probiotik ANTINAL koji košta oko 5€, naš probiotik nema efekta tako da ne kupujte kod nas, preslab je onaj naš. Zanimljivo je da se za sve tamo bukvalno cenkate, u apoteci čak. Neki što je s nama bio u hotelu ušao u apoteku i kaze ANTINAL, prodavacica njemu kao 90€ i on drzi 5€ u ruci i ona kao opet 90€, on ćuti i kad je videla da zna za foru i da ne može da ga prevari uzima 5€ i daje mu kutiju tih lekova. Na to jedino treba navići i cenkati se baš za sve osim u jedinom tržnom centru Kleopatra gde su cene fiksne i ispisane. Ako imate domaćih turista egipćana u hotelu što je kod nas bio slučaj naviknite se da psujete na srpskom i da ih učite kulturi jer uvek hoće preko reda za sve. Kulturu nemaju zato i kažu egipćani - cigani mada su ovi naši barem kluturniji. E sad ko neće ili ne želi da negde ide van Hurgade može sve vreme da bude u hotelu ali kako doći u Egipat a ne videti piramide i Kairo ili pak Luksor. Sve se to dodatno plaća i nije uključeno u cenu aranžmana. Naime mi smo 3 izleta platili 110€ (Kairo, Safari i poseta Rajskom ostrvu sa ronjenjem). Za Luksor i ostale izlete nismo imali vremena jer bi bilo previše naporno. Da krenem redom. 1. Poseta Kaira, Piramida, Nacionalnog muzeja i polučasovno vožnja Nilom brodićem. Za ovaj izlet se najviše vremena izgubi u putu ali kad se sve ono vidi zaboravite na umor. Put traje 6 sati u jednom smeru sa jednom pauzom. Zavisno od hotela ali se kreće oko 2 po noći da bi se tamo stiglo oko 9. U autobusu je uvek naoružani policajac u civilu koji je od početka do kraja sa vama, takva im je situacija u državi zbog ISIS i ISIL terorističkih grupa koje su valjda sad manje aktivne. Prelep pogled na piramide, sfingu i celu tu Gizu, kad priđete pored tek onda vidite kako nešto 4.000 godina staro može da bude onako očuvano i da traje toliko dugo.Ako sam dobro zapamtio za najveću Keopsovu piramidu je trebalo 20 godina da je izgrade i svaki blok teži od 2.5 do 15 tona. Mi smo sa kartama koje su bile uračunate u cenu izleta imali plaćen ulaz u jednu od manjih piramida. Napadni su prodavci đinđuva i oni što imaju kamile koje možete jahati. Čim izađete iz busa krenu da vam prodaju bilo šta sa cenom od 1$ a onda traže još 5,10 i više. Ne dajte im vaše telefone, aparate da vas oni slikaju i snimaju jer će vam tražiiti da im platite to što su vas vasim uredjajem slikali. Napravite se ludi i iskulirajte koliko god bili dosadni, možete i opsovati na srpskom, tad i te kako razumeju da negodujete i povuku se. Kad se sve to završi imate ručak u obližnjem restoranu uračunat u cenu izleta odakle se kreće ka nacionalnom muzeju. Na red dolazi Nacionalni muzej koji je ogroman u kom ima šta da se vidi i čuje. Najveću utisak je na mene ostavila soba sa Tutankamonovim blagom i tu je slikanje strogo zabranjeno. Ostatak muzeju moze da se slika i snima telefonom, za profi aparat ili kameru mora se doplatiti oko 3€. Stvari koje ćete tamo videti su nerelne, kako lepeza stara 4000 godina, ležaljke za plažu, noževi, kočije... Nerealno je i zamisliti šta su ljudi tada radili i koliko su bili napredni. Videli smo čak i dve mumije prilično dobro očuvane, slede neke slike... Nakon muzeja pred kraj je vožnja Nilom, jedino smo to doplatili 5€, ostalo je sve bilo uključeno u cenu izleta. Povratak je oko 18h i otprilike oko 23:30-00:00 stižete u hotel. Znam, većina će reći naporno obzirom da se 12 sati provede u putu ali verujte da vredi sve ono videti. 2. Safari Hm, nimalo naivna vožnja bagija i kvadova po pustinji i poseta beduinskom selu. Kreće se oko 11:00 i ispred hotela vas pokupe u Land Cruserimai pa odvezu do tog mesta gde imate zakazanu vožnju kvadovima i bagijima. Podele se u dve grupe, jer nemaju dovoljno vozila da svi odjednom voze bagi i obrnuto. Vožnja bagija traje 15-ak minuta, quadova oko 40 po prašini i nimalo prijatnih 40+. Kupite marame kod njih, oko 2-3€ su u svakoj prodavnici a znače prilično. Kad se to završi ponovo u Land Cruisere i put beduinskog sela nekih 50 minuta vožnje po peščanim dinama sa skakanjem, spuštanjem i ludim vozačima. U beduinskom selu vas dočekaju čajem i ko želi može da puši šišu. Tu vas čeka i jahanje kamile, neki njihov hleb probate, ko hoće može i neke lekovita bilja da kupi. Ovde sam više snimao pa slika baš i nemam, dodaću ovih dana slike sa CD-a koji smo kupili od njihovog fotografa. Na kraju smo se vratiki u istom mestu u kom smo vozili bagije i tu imali večeru. Bila je trbušna plesačica, neki lik što se bode noževima i još neki klinac koji se vrteo u krug 20 minuta u njihovoj narodnoj nošnji, još ne znam kako mu se nije zavrtelo u glavi. Posle toga povratak u hotel oko 19 - 20h. 3. Poseta rajskom ostrvu i zaron x2 pored nekih grebena. Za ovaj izlet vas pokupi bus ispred hotela, vozi nekih pola sata, uzimaze peraja i naocare i ulazite na brod. Vožnja brodom do prvog grebena traje nekih 40 minuta, tu stavljate masku i peraja i krećete u ronjenje za tim nekim likom s broda koji poznaje grebene i vofi vas na najbolja mesta. Prvi greben oko pola sata ronjena. Odlazimo na drugi greben gde nema guzve i tu je prelepo. Ja do sad nisam ronio na tako velikim mestima ali da toliko lep morski svet može biti nisam verovao. Pregršt riba raznih boja, korala, morskih sunđera, raža, školjki i ko zna čega još. Tu je bilo oko 40 minuta, izvuko sam jednu školjku a posle mene još nekolicina naših sa broda. Vratili se na brod i krenuli ka rajskom ostrvu na kupanje i za to vreme ručali. Iskrcali se i proveli na prelepom ostrvu sat i neki minut preko pa nazad prema pristaništu sa kog smo krenuli. Tu vraćate peraja i masku, ulazite u bus i nazad u hotel, otpilike oko 18h budete u hotelu. Cena sva 3 izleta preko Argusa je bila 110€ po čoveku. Kairo 70€, Safari 30€, Rajsko ostrvo 25€. Znam, računica kaže 125 a ja rekoj 110€. To je zato što uzmete sva 3 pa onda spuste cenu. I još jedna bitna informacija, sve što ste iz crvenog mora uzeli, makar to bila.i šaka peska morate da bacite jer su baš rigorozni po tom pitanju. Vodič nam.je to na kraju rekao pa smo ispred aerodroma svi bacali školjke, sunđere i sve što smo na ronjenu uzeli iz mora. Eto, post je poduži, neke kolege sa foruma su već išli ali ne videh da je neko ovako opširno opisao. Nadam se da ništa nisam preskočio pa ako se još nečeg budem setio napisaću. Opšti utisak o Egiptu je da nameravam da i sledeća dva tri letovanja idem tamo jer ima još svašta nešto videti a za 430€ ne verujem da može bilo gde da se dobije all inclusive i prevoz za te novce. Grčka će me možda videti posle toga, neka ostrva verovatno a CG pa jbg, od 2009. nisam bio i ne planiram jer se usluga promenila nije ni dan danas.
  15. 1 point
    Puno je stvari tu isprepleteno. Medju najvaznijim to sto Kii mnogo bolje ide kao brendu, ne zahvaljujuci Slovackoj drzavi, nego prosto im ide prodaja, dok Fiatu stvarno sve gore i gore (ocajnicki fale novi modeli). Da postoji potraznja za 300.000 500L-ova godisnje, verujem da bi citava prica izgledala potpuno drugacije. Ali ipak je i u Dinkicevo vreme Fiat bio logican partner za ovako nesto, sto zbog velikog duga Zastave (odn. drzave Srbije) prema Fiatu, sto zbog vec postojece saradnje iz proslosti. Po meni, idealna prica bi bila otvaranje nekakvog razvojnog odeljenja u Srbiji, koje bi takodje doprinelo smanjenju troskova razvoja (jer bi radili za manje pare nego italijani) a mozda bi mogli nesto i uticati oko toga sta bi se pravilo u Kragujevcu (valjda se tih 33% pita nesto?). Nesto poput Dacie u Rumuniji, poput Tofasa u Turskoj. Po mom misljenju, to je 'the way to go'...
  16. 1 point
    Opet iste novine - ''Danas'', ali dva dana kasnije drugačiji tekst. Kad se prvo 03.07. u najvećem delu teksta objave lagarije, pa se tako možda može ''popiti'' tužba zbog objavljivanja laži, eto odmah 05.07. u istim novinama drugačijeg teksta: ''Kompletnija proizvodnja automobila u jednoj fabrici dosad nije izmišljena'' Mediji su ovih dana objavili rezultate prošlogodišnje poslovanja kompanije ''Fiat-Krajsler automobili Srbija'', iz kojih se vidi da je ta Fiatova fabrika lane dobila čak 2.75 milijardi dinara subvencija, odnosno oko 970 miliona dinara više nego 2017, te da je ta kragujevačka fabrika, uprkos tome, u 2018. zabeležila gubitak od 64.3 miliona dinara. Prošlogodišnji bilansi Fiatove fabrike u centru Šumadije takvi su kakvi su prikazani u medijskim informacija, i činjenica su, uzrokovana sve drastičnijim padom proizvodnje i plasmana jedinog šumadiskog modela Fiat 500L, koju trebaju najozbiljnije da razmotre vlasnici fabrike - Grupcija ''Fiat Krajsler automobili'' (FCA) sa 67 odsto kapitala, i država Srbija sa učeščem u kapitalu od 33 odsto. Ono što u infomaciji o prošlogodišnjem poslovanju kompanije FCA Srbija, pored iznosa subvencija kojom je država u 2018. podržala poslovanje Fiata i uprkos tome zabeleženom gubitku, upućenom delu javnosti takođe ''bode oči'', jeste način na koji domaći analitičari tumače situaciju u fabrici u Kragujevcu, a koji se (način), i mimo njihove volje, najverovatnije, svodi na omalovažavanje fabrike čiji su suvlasnici građani Srbije (sa onih 33 odsto), i što je još gore, na svojevrsno vređanje i ponižavanje kragujevačkih radnika koji godinama unazad, za male novce, proizvode (baš tako proizvode, a ne montiraju ili sklapaju) automobile prema najsavremenijoj svetskoj tehnologiji. Najgore je što to čine sa ''akademskih visina'', sa kojih su, gotovo je izvesno, fabriku za proizvodnju bilo čega videli jedino na televiziji. Otuda, valjda i ona maltene skojevska čvrstina u stavu (''Nisam pročitao knjigu, ali znam šta u njoj piše''). Tako jedan od poznatijih domaćih analitičara navodi da dolazak Fiata u Srbiji, prema njegovim rečima nazvan ''posao veka'', postaje ''fijasko vek''. Da li je posao Fiata i države Srbije ''fijasko veka'', kako se javlja uglednom analitičaru, još je čini se rano za konstatovanje. Fiatova proizvodnja u Kragujevcu počela je tek pre sedam godina (početkom jula 2012.), što je za ocenjivanja (ne)uspešnosti jednog velikog poslovnog poduhvata u oblasti automobilske industrije vrednog blizu milijardu i po evra, ipak kratak period. Ugledni analitičar dr Ljubodrag Savić, sa beogradskog Ekonomskog fakulteta, je, međutim, kako se čini, pomešao ''poslove veka''. Dolazak Fiata u Kragujevac, koliko je šumadijskim hroničarima znano, nikada nije nazivan ''poslom veka'', već se, manje više, smatralo da se Fiat, prema čijem konceptu i uz čiju finansijku podršku je od kraja 50-tih do početka 70-tih prošloga veka, izgrađena Zastavina Fabrika automobila, vratio u ''svoju'' fabriku. Epitet ''posla stoleća (ili veka)'', odnosio se na izvoz Zastavinog Yuga u Ameriku,započet u avgustu i prekinut krajem 1990., uoči ratnog raspada bivše Jugoslavije. ''Naoružan'' izraženom samosvešću o sopstvenoj veličini i nepogrešivosti, te nadsve apsolutnim nepoznavanjem onoga o čemu govori, ugledni analitičar potom konstatuje: ''Naši ljudi su tamo isključeni iz bilo koje važne delatnosti u proizvodnji automobila. Svodi se sve na sklapanje delova, tako da nema ni mnogo koristi od toga što je fabrika tehnološki napredna. Ako je cilj zapošljavanje ljudi, možda se moglo naći neko jeftinije rešenje.'' Predstavnici zaposlenih u kragujevačkom Fiatu i poznavaoci ove problematike, najblaže rečeno, zatečeni su rečenom konstatacijom, odnosno javnom demonstracijom nepoznavanja onoga o čemu se priča, što bi, da nije šire javnosti, bio ekskluzivni problem analitičara. Ali, zarad te šire (i mahom neupućene javnosti) mora najpre da se kaže da je Fiatova fabrika automobila u Kragujevcu, fabrika sa ''najvišiom stepenom obrade'' u proizvodnju putničkih vozila. Fiatova fabrika automobila, sa pogonima Preseraj, Karoserija, Lakirnica i Montaža, kompletna je koliko i glavna Fiatova fabrika (''Mirafjori'') u Torinu, ili kao svaka fabrika General Motorsa, Toyote, Volkswagena, Peugeota, Renaulta, BMW-a, Mercedesa i bilo koje druge svetske kompanije. Otuda se i u kragujevačkoj, kao i u svim ostalim svetskim fabrikama koje imaju četiri navedena pogona, automobili ne montiraju, niti sklapaju, već - proizvode. Pojednostavljeno, u Preseraj kragujevačke Fiatove (i svake druge fabrike kompletne automobila na svetu) uđe rolna lima od koje, nakon obrade (skalapanja šasije i školje u Karoseriji), iz Lakirnice izadje obojena i lakirana školjka, koja odlazi u Montažu, iz koje na kraju proizvodnog proseca, izlazi gotov automobil za tržište. Kompletniju proizvodnju automobila u jednoj fabrici automobila do sada nisu izmislili ni Amerikanci, ni Japanci, ni Britanci, ni Nemci, ni Kinezi, ni Čerkezi, ni Zulu pleme... Deo javnosti ne zna da gotovo nijedna nijedna fabrika automobila na svetu ne proizvodi i delove koji se u pogonu Montaža ugradjuju u onu ofarbanu i lakiranu školjku. Naprotiv, delovi i pozicije za ugradnju u automobile, među kojima su i motor i menjač, redovno stižu sa strane od kooperanstkih firmi, ili jedne centralne fabrike koja proizvodi određene agregate (motore i menjače), na primer ne za samo za fabrike iz cele svoje grupacije, već i za duruge kompanije. Toyota tako u pojedine svoje modele ugradjuje Peugeot/Citroen motore. U konkretnom slučaju, Fiat ima dve fabrike motora, jednu na jugu Italije i drugu u Poljskoj, iz kojih tim agregatom snabdeva sve svoje fabrike u Evropi, na Mediteranu, Bliskom istoku i severu Afrike (tzv. Emea grupa). Slično je i sa ostalim pozicijama, pa ''Grupa Sidžit'' delovima od plastike snabdeva sve Fiatove fabrike iz EMEA grupe. ''Fiat plastic'' je proizvođač prednjih i zadnjih branika za sve Fiatove fabrike. Fiat je svoje glavne dobavljače (''Manjeti mareli'', ''Džonson kontrols'', ''Sidžit'', ''PMC'', ''Denso'', ''Fiat plastik'' i još neke) doveo u Kragujevac i locirao ih u fabričkom krugu FCA Srbija, ili u obližnjoj Industrijskoj zoni u naselju Grošnica. Najveći deo pozicija za ugradnju u Fiat 500L ipak stiže iz Italije, ali za to nije odgovoran samo Fiat, već i država Srbija koja ništa ne čini da poreskom politikom i subvencijama, koje strancima deli kapom i šakom, podstakne razvoj malih i srednjih preduzeća u domaćem metalskom sektoru kako bi mogla da konkurišu Italijanima. Bilo bi jeftinije i jednostavnije i Fiatu, čije su kriterujume i standarde, koliko je javnosti poznato, do sada ispunile tek dve, tri domaće firme. Lokacija kooperantskih firmi u svetu automobilske industrije razlikuje se od kompanije do kompanije. Ima kompanija (BMW, na primer), kod kojih su dobavljači najvećim delom locirani na ulazima fabrike, dok su kooperanti bivše Zastavine fabrike automobila, koja je bila jugoslovenski koncipirana, bili locirani u Kranju, Splitu, Prištini, Peći, Banja Luci, Ohridu, Surdulici, Pančevu, Beogradu i mnogim drugim mestima širom bivše Jugoslavije, odakle su stizali delovi za ugradnju u Fiću, Tristaća, Stojadina, Yuga, Floridu i druge modele koji su se u Zastavi - proizvodili, kao što se u rekonstruisanim i savremeno opremljenim Zastavinom pogonima od jula 2012. proizvodi Fiat 500L. preuzeto sa - danas.rs
  17. 1 point
    silenci

    Moto GP: Počinje nova sezona

    nisam gledao trku,al gledao na YT najzanimljivije delove trke,Markez oduvao sve,Gvartararo pao,Rins pao,Vinjales nije mogao da parira Markezu,a za Dovija necu nista,Petruci ga odvalio
  18. 1 point
    naručena i nađena u Belgiji...3 servisa u ovlaštenom, provjereno prije kupovine u sistemu, tako da nemam sumnje, a i kada se auto vidi kako izvana tako iznutra i odozdola to je to....
  19. 1 point
    Sigurno nedopumpana. Ako je auto kupljen pre kraja 2015 nije imao senzor za praćenje pritiska u gumama, negde je pokupio neki šraf, guma ispustila, vozio je brzo auto putem, i popustila tu gde je trpela najveći pritisak.
  20. 1 point
    MS PK

    Da li je ovo neko od "naših"...?

    Ih, traje to, godinama.. [emoji23]
  21. 1 point
    Da, za Srbiju pričam I treba je sravniti. Kako to da ne nađoše nekoga za onoliki infrastrukturu u rakovici? 100 puta bolja od Kragujevca i zastave. Kako to da onolika infrastruktura u luci Pančevo i Luci BG odjednom nije podobna pa hoće da grade na novu Luku tamo gde nema 100m bilo kakve infrastrukture? Kako to da jedan gigant kao PKB na 10km od centra Beograda koji po svim procenama stranih stručnjaka može opstati samo uz malo subvencije države i da vrati uloženo u rekordnom roku, al eto, arapima je prodat sa svom infrastrukturom, najplodnijim zemljištem za šaku dolara. Pitanje je prosto, zašto se fiat veštački održava? Zašto BIP sa vrhunskim lokalitetom, infrastrukturom u zemlji pivopija nema podršku države kao Fiat? Koja pivara je propala u svetu? Srpska? I samo jedna digresija, da li su sve te moderne mašine u Fiatu, fiatovo vlasništvo ili su rentirane ili na lizing? Nema šanse da me bilo ko ubedi da je Fiat mudar potez vlade Srbije. On nikad neće doneti profit državi, već žabarima i prividan mir za par hiljada porodica. Da se ta ista infrastruktura nalazi u Beogradu, rasturili bi je kao rakovicu, kao PKB, kao železničku stanicu i nikli bi šoping molovi, BG H2O itd. Dakle, nešto što donosi profit! Zna se koje zemlje mogu imati granu autoindustrije, konkretno proizvodnju automobila, dal svog brenda ili tuđeg, nije bitno. Sigurno ne zemlja u kojoj ne postoji kupovna moć građana, ne zemlja kojoj šiptarske sankcije poljujaju ekonomski sistem, ne zemlja koja više uvozi nego što izvozi. Taj silni novac da je ubrizgan u poljoprivredu, em bi rekordno bio vraćen, em bi se povećao izvoz, em bi imao jeftiniju hranu, skočila bi kupovna moć zbog nižih cena i samo stanovništvo bi imalo najveći benefit pored države. Od fiata nemamo NIŠTA ni ti ni ja ni bilo ko, sem 3000 porodica u Kragujevcu i okolini.
  22. 1 point
    MS PK

    BMW 320d F31(pijaca)

    Ajd lanac, al sto zameni kvacilo kad si vec video da je dobro? Ja bih tu zamenio samo druk lager i garantujem ( akoje tako dobro) da nikad dok je kod tebe ne bi radio kvacilo uopste.
  23. 1 point
    ISV_01

    Fiat Bravo 1.4 T-JET 120ks

    Pi bre, vi 30sec - 3 min dok ladite turbo, malo da odmorite malu visokoturaznu makinu, dok ja tako 3-5 min sa dobrim starim (ne)poderivim 1.9 8v posle duze voznje...kontam mator pa mu treba da 'oladi peglu' [emoji23] Pretpostavljam da nije opcija da se (u nekom prohodu) svrne na pushku i, pored celog auta, malo prsne sa spoljne strane u hladnjak ? mislim, pitam cisto zbog price o toj turbini i njenoj osetljivosti. Sent from NOMU S10 PRO using Tapatalk
  24. 1 point
    neshtry

    Kupovina automobila do xxxxx eura

    Jes pa da me mrak pojede [emoji28] Poslato sa POT-LX1 pomoću Tapatoka
  25. 1 point
    Branislav

    Fiat Bravo 1.4 T-JET 120ks

    Ahahahah ova ti je dobra Sta ja znam ja to tako radim... Ja sam hteo da duvam u turbo da ga ohladim brze ali ono za 15sec necu propasti
  26. 1 point
    horvat

    Fiat Bravo 1.4 T-JET 120ks

    Samo 30 sec je dovoljno? Ja ko debil slusam pesme (odn. sedim duze od 3 min) u kolima dok hladim turbo
  27. 1 point
    A, zamisli ovu fabriku: - jedan proizvođač automobila želi da pravi fabriku u tvojoj državi, pokaže prstom lokaciju. Nemaš tamo traženu parcelu od 100 hektara u državnom vlasništvu, pa uzmeš iz budžeta milione evra da otkupiš zemlju od privatnih vlasnika i tako formiraš jednu parcelu od 100 hektara u državnom vlasništvu, baš tamo gde je pokazano prstom. - onda uzmeš još para iz budžeta, sad već par desetina miliona evra, da potpuno infrastrukturno opremiš tu parcelu (dovedeš asfalt, struju, gas, vodu, prugu). - onda takvu potpuno sređenu parcelu, pogodnu odmah za gradnju pokloniš tom proizvođaču automobila. - zatim uzmeš iz onog istog državnog budžeta još 150 miliona evra i bespovratno pokloniš tom proizvođaču automobila, da mu se nađe za izgradnju fabrike automobila. Zauzvrat dobiješ 0% vlasništva te fabrike automobila. Na to, taj proizvođač doda još 350 miliona svojih para, a još 500 miliona uzme kredit od Banke tako što zaduži fabriku koju će tek da napravi. Tako je skupljena milijarda za izgradnju te fabrike. - zatim odobriš poreske podsticaje u visini oko 230 miliona evra, odrekneš se toliko para u budžetu države kad fabrika počne da radi, tj. godinama i godinama im obračunavaš poreze ali ih ne naplaćuješ. - tražiš da fabrika ima 3.100 zaposlenih, iako je proizvođač automobila planirao da mu fabrika ima 2.400 zaposlenih. Složi se proizvođač automobila sa tvojom željom da fabrika bude veća, da ima više zaposlenih, ali ti traži podsticaje za svako to dodatno radno mesto koje želiš. I, isplatiš mu malo preko 190.000 evra podsticaja za svako od tih 700 ekstra radnih mesta. Znaš ono kad kod nas kukaju kad neko dobije par hiljada, do plafon 10k evra podsticaja za jedno radno mesto....e, ovi su dali preko 190.000 evra za jedno radno mesto. Mogao bi neko da pomili da jesu dali toliko, ali ne za svih 3.100 radnih mesta, nego samo za onih 700 što se htelo dodatno. Ok, čak i kad se taj iznos dat za 700 podeli na svih 3.100 radnika, dobija se preko 40.000 evra podsticaja za svako radno mesto u toj fabrici automobila. Da li znaš na koju fabriku automobila u Evropi se odnosi ova priča? Ovo pitanje je tu da se bolje vidi kako priča o podsticajima/subvencijama nije izmišljena u SRB, nego je neminovnost u situaciji kada drugi po Evropi daju iz svojih budžeta mnogo više za fabrike automobila...i zauzvrat dobiju 0% vlasništva tih fabrika. Možda bi i oni trebali sve takve fabrike da spale do temelja...
  28. 1 point
    Treba i ti više da čitaš Forum, da budeš informisan. U Ugovoru je definisano: ako SRB odluči da iskoristi svoje pravo da proda 33% vlasništva posle desetogodišnjice, FCA će morati da kupi, tj. ima ''neopozivu i bezuslovnu obavezu'' da otkupi ceo deo vlasništva od SRB. Dakle, samo treba da odluči Vlada Srbije i eto joj para u budžetu. Isto postoji i u obrnutom smeru, tj. u Ugovoru piše: ''U periodu koji počinje na desetu godišnjicu i završava se na petnaestu godišnjicu od Dana zaključenja transakcije, FCA će imati pravo, ali ne i obavezu da kupi od RS, davanjem pismenog obaveštenja RS o ovom postupku, ceo udeo (i to ne manje od celog udela) RS u ZPD. Ukoliko FCA odluči da iskoristi svoje pravo koje se pominje u članu 44, RS će imati neopozivu i bezuslovnu obavezu da proda FCA u roku od 10 poslovnih dana od dana prijema pismenog obaveštenja od FCA svoj udeo u ZPD...'' Ko hoće da čita tekst Ugovora o zajedničkom investicionom ulaganju između Republike Srbije i Fiat Group Automobiles S.p.A., dokument može besplatno da preuzme sa FLCS servera: klik OVDE Što smo i pokazali od nastanka Zastave do njenog nestanka, jer tokom tog perioda nismo napravili nijedan svoj model automobila. Svo to znanje da napravimo model automobila smo pokazali - u vidu 0 takvih modela. Kao što znamo, ono što se pravilo u Zastavi su bile aktuelne licence Fiata, ili stare licence Fiata, ili odbačena rešenja Fiata (Florida je bila jedna od Fiatovih ranih verzija za Tipo, ali je Fiat odbacio to rešenje i izabrao drugo...znamo kako je Tipo na kraju izgledao).
  29. 1 point
    Pa i u moj auto je ulozeno 10.000 evra pa vredi mozda 1000e, sem ako ne bi rasprodali u delovima drugima, u takvom sastavu kakvom je sada, ne vidim ponudu i potrazu koja bi odrzala cenu tako visokom A nece nasi politicari staviti katanac i reci Fiatu ovo je nas deo, ne mozete ga koristiti pa da pokusaju da ga prisile da otkupe za tipa 90% cene kako im se ne bi isplatilo da naprave sve od nule A kad bi Fiat zatvorio, opet ostaje to da li bi neko otkupio njihov deo i kako se nas deo tu uklapa. A sad nemojmo se bas praviti toliko naivni, ne idu siromasni da pljackaju bogate, nego danas bogati pljackaju siromasne. Jos manje se nemojmo praviti kako je Fiat savrsenstvo jer svuda po svetu se zale na grupaciju kako postupaju sa svojim musterijama, kao da prioritet nije iskljucivo profit. Naravno ne kazem da su jedini ili najgori od svih proizvodjaca... U svakom slucaju, ne ulazim previse u to da li su pare nestale da li smo na nuli ili u plusu i ko sta tvrdi, nego samo prostu cinjenicu da znam kakvu potraznju je imala Zastava da pokrene nov model a nije da nemamo sposobne ljude da naprave auto.
  30. 1 point
    N.N.

    Alfa Romeo Giulia

    Mislim da je Giulie u Europi problem značka. Svugdje je problem nivo servisne prodajne mreže, njena kvaliteta i podrška. I svakako u Americi, a možda i u Europi, izostanak vlastite banke koja sve to skupa prati. U Americi je Dumbler svojedobno radi toga i preuzeo stari Chrysler i to su uzeli.
  31. 1 point
    Ticma

    Kupovina automobila do xxxxx eura

    Korektni su maximalno, komuniciramo sa njima vec mesec dana ali jos nismo nasli nista odgovarajuce. Gledali su nam jednu deltu ali je turbina bila losa pa smo odustali. Poznaju dosta ljudi sa placeva gore i nece uvesti automobil koji je los osim ako neko ne insistira na tome. Sent from my SM-N950F using Tapatalk
  32. 1 point
    nebojsat

    Za nove članove

    Evo i da se ja predstavim. Nebojsa iz Beograda (ali ne ONAJ :)) uskoro vlasnik jedne lepe Lancia Musa 1.3 Mjet.
  33. 1 point
    djomla

    Da li je ovo neko od "naših"...?

    Kako se vas dvojica volite [emoji129]
  34. 1 point
    Država prošle godine dala Fijatu 2.75 milijardi dinara Kompanija ''Fiat-Krajsler automobili'' (FCA) u 2018. godini je ostvarila neto dobit od 1.5 milijardu dinara, a to je uspela uz subvencije države od 2.75 milijardi dinara. Za razliku od prethodne godine kada je država uplatila 1.9 milijardi dinara u prošloj godini se među subvencijama pojavila nova stavka - ''dodatna davanja'', teška 970.2 miliona dinara. U napomenama uz finansijske izveštaje navodi se da je pomoć uplaćena u skladu sa ugovorom iz 2009. godine ali ostaje nejasno po kojim kriterijumima se subvencije uplaćuju. Kako god, s obzirom da se subvencije knjiže kao poslovni prihodi, čak ni one nisu bile dovoljne da se zabeleži pozitivan rezultat poslovanja pošto je zabeležen gubitak od 64.3 miliona dinara. Svi izveštaji o smanjenju proizvodnje u Kragujevcu vide se i u bilansu uspeha. Od poslovnih prihoda od 111.7 milijardi dinara u 2017. prihodi su pali na 88.3 milijarde dinara u 2018. godini. S obzirom da će ove godine obustava proizvodnje u Fiatovoj fabrici po svemu sudeći trajati mnogo duže nego prošle godine (oko 140 dana) oštar par poslovnih prihoda može se očekivati i u bilansima za ovu godinu. Teško je sabrati koliko je država uložila, direktno u gotovini, u nekretninama i raznim poreskim oslobođenjima mada oni koji su upoznati sa materijom kažu da je to i više od milijardu evra. Ipak, subvencijama dolazi kraj krajem 2019. godine kada ističe desetogodišnji ugovor zaključen 23. decembra 2009. godine. Po njemu, na osnovu podataka iz finansijskih izveštaja, Fiat je od države dobijao gotovinske subvencije, oslobođenja po osnovu poreza i doprinosa za zaposlene, oslobođenje od plaćanja PDV-a za uvoz alata i opreme za dobavljače, poreski kredit za investicije u osnovna sredstva koji je na kraju 2018. iznosio 34.8 milijardi dinara za koliko je poreza na dobit oslobođena kompanija, nadoknade za obuku zaposlenih, tzv. FAS trening akademiju, kao i garanciju za kredit od EIB-a vredan 500 miliona evra podignut 2012. godine, gde se niža od tržišne kamate vrednuje kao državna pomoć od oko 50 miliona evra. Većina ovih podsticaja biće isplaćena još ove godine, a onda se postavlja pitanje šta dalje. Ljubodrag Savić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu očekuje da će Fijat pritisnuti Vladu da ako ih i dalje želi u Srbiji ''odreši kesu''. ''Fiat je od posla veka postao fijasko veka. To nije posao koji donosi veliku korist za državu. Jedino tu korist ima 2.300 radnika, ali kako vidimo i oni malo-malo pa idu na prinudni godišnji. Italijanima je dobro, inače ne bi bili ovde, a za državu… Veće su subvencije države nego što je dobit, mada je pitanje i koliko dobiti oni izvlače odavde'', ocenjuje Savić. Savić ističe da ljudi u Fiatu primaju veće plate nego zaposleni u fabrikama ''za motanje kablova'', ali opet i država je mnogo više novca dala Fiatu. ''Naši ljudi su tamo isključeni iz bilo koje važne delatnosti u proizvodnji automobila. Svodi se sve na sklapanje delova, tako da nema ni mnogo koristi od toga što je fabrika tehnološki napredna. Ako je cilj zapošljavanje ljudi, možda se moglo naći neko jeftinije rešenje'', ukazuje Savić dodajući da ima i drugih investitora, ali da ''nikome država nije dala kao Fiatu, niti će dati''. Ekonomista i stručnjak za investicije Milan Kovačević primećuje da mi ni ne znamo kako i koliko država daje Fiatu, ''da li koliko treba da se prikaže dobit ili po nekom ugovoru'' dodajući i da je i sam ugovor sa Fiatom ''neuobičajen''. ''Ugovor ističe, ovaj model je na izdisaju i potreban je novi. Bojim se da će Fijat tražiti novi ugovor sa državom sa novim subvencijama i da ćemo mi to prihvatiti, nama na štetu, a njima na korist. Prvo bi trebalo uraditi analizu efekata ulaganja i subvencija da se vidi da li smo za ovih deset godina u plusu ili na gubitku u ovom poslu. Kočnica privrednom rastu je što država olako daje novac, a onda se građanima dižu porezi i dažbine'', upozorava Kovačević. Fiat i Republika Srbija su u septembru 2008. godine zaključili ugovor o osnivanju zajedničke kompanije u kojoj je Fijat sa ulogom od 200 miliona evra vlasnik dve trećina, a država sa 100 miliona evra vlasnik jedne trećine kompanije. Od 2013. kada je proizvodnja Fiata 500L dostigla vrhunac od 117.000 vozila FCA je bio najveći izvoznik u Srbiji sve do prošle godine kada ga je pretekla Železara Smederevo. preuzeto sa - danas.rs
  35. 1 point
    neshaoct

    Mercedes G klase / Mercedes EQG

    Test 2019. Mercedes G550
  36. 1 point
    dach@

    Moto GP: Počinje nova sezona

    Ima nekoliko staza u šampionatu gde niko ne može Markezu da parira,ovo je jedna od njih. Dovi sve lošiji
  37. 1 point
    Gagy.GM

    Fiat Bravo 1.4 T-JET 120ks

    Lep Bravisa da te lepo
  38. 1 point
    horvat

    Otvara se FCA Heritage HUB u Torinu

    Ja sam za, ali ne bus, nego da idemo nasim FCA kolima, a naravno, da bismo minimalizovali troskove, podelimo se bar troje po autu (dovoljno da bude udobno, a opet i razumnog troska). Kad se vec ide na tu stranu, grehota je ne posetiti Alfin muzej u Milanu
  39. 1 point
    bane1321

    Otvara se FCA Heritage HUB u Torinu

    Ljudi šta mislite o organizaciji puta i posete? Ono, iznajmimo bus, najavimo im se, nađemo neki hostel i idemo!
  40. 1 point
    totti

    Da li je ovo neko od "naših"...?

    Ćelavi derpe iz PK [emoji3]
  41. 1 point
    On će meni Alfu... Na šlep... [emoji28]
  42. 1 point
    Kao sto kaze kolega, moze sigurno. Provere punjenje, zamene kapislu i ventil ako treba i posle barem imas sigurno upotrebljiv aparat a ne neku glupost iz Tempa i sl.. cak stavise ne smem da tvrdim ali mislim da je ta operacija i prilicno jeftina
  43. 1 point
    Naravno da moze... Odnesi ga na servisiranje...
  44. 1 point
    Smaranje je sto svaka zamena sijalica moze iziskivati skidanje branika Al dobro, ubrzacu se vremenom. Moram naci ove male bele za stelovanje sto su se pojeli. Ako naletim negde na otpadu ili negde u radnji. Skinu se lako, samo ravni srafciger i zabice
  45. 1 point
    levcavr

    Za nove članove

    Pozz, od pre neki dan sam postao vlasnik Fiat Bravo 1.6 mjet120ks iz 2011-e god. i mogu reci da sam za sada zadovoljan. Skoro 25 godina vozim Alfa romeo automobile i mislim da odabirom nisam bas mnogo "odlutao" od grupacije, mada ovo je sasvim drugacije auto. ALfu vozim i dalje, u pitanju je 156ca ciji sam prvi vlasnik, 2005-o god. i osim nesto vece buke, a u pitanju je 88kw JTD, nekih vecih razlika i nema sto se tice voznje, a sad ovde je bolje ozvucenje ipak je to noviji auto. Na Bravu trebam ovih dana raditi veliki servis pa cemo videti, pozz svima
  46. 1 point
    Prvo su ga ugasili. A sad trpaju renault-ov motor u njega...
  47. 1 point
    Lj_ubica

    Fiat Marea St.Moritz 1.9 diZLO

    Axicu Axicu... 'si ti neki provokator ? [emoji854] Ja se nadam da ce kvalitet izdrzati 60.000 km i dosta. Cene su i vise nego ok... [emoji123][emoji106] Poslato sa ALE-L21 uz pomoć Tapatoka
  48. 1 point
    Martin

    Fiat Marea St.Moritz 1.9 diZLO

    Toeto, slična kombinacija i kod mene. Delovi nikad jeftiniji - nadam se da i kvalitet nije baš toliko opao.
  49. 1 point
    Axic

    Fiat Marea St.Moritz 1.9 diZLO

    Al si napravio mix proizvodjaca delova da se ne oseti zapostavljenim bilo koji sa spiska.
This leaderboard is set to Belgrade/GMT+01:00

 

 



Info

FLCS Forum koristi tzv. kolačiće (cookies), kako bi korisnicima osigurao funkcionalnost i jednostavnost korišćenja. Daljim pregledom ovog Foruma dajete svoj pristanak za korišćenje "kolačića".

×
×
  • Create New...